WASHINGTON - Američki gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, znatno brže nego u prethodnoj procjeni, objavilo je ministarstvo trgovine. Zaključna je procjena osjetno viša od 3,6 posto procijenjenih u prethodnom izvješću objavljenom također ovog mjeseca. Revizija je iznenadila analitičare koji su u prosjeku očekivali potvrdu dosadašnje procjene. U drugom tromjesečju BDP je porastao 2,5 posto. Kao glavni razlog revizije u ministarstvu navode snažnu osobnu potrošnju, koja je u trećem tromjesečju porasla dva posto, 0,6 postotnog boda više no što je prethodno procijenjeno.
NEW YORK/ZAGREB - Proizvodnja čelika u svijetu porasla je u studenom 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nešto sporijim tempom nego u listopadu, a Hrvatska je po proizvodnji zauzela posljednje mjesto u Europi, izvješće je udruženja World Steel Association. U studenom je tako u 65 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku, proizvedeno ukupno 127 milijuna tona čelika. Među zemljama Europske unije Njemačka je u studenom prednjačila po proizvodnji, s proizvedenih 3,7 milijuna tona, 5,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Među velikim je proizvođačima najveći skok proizvodnje zabilježila Španjolska, za 15,5 posto, uz proizvedenih 1,2 milijuna tona. Ukupno je u 27 članica Europske unije u studenom proizvedeno 14,3 milijuna tona čelika, 5,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Hrvatska je u skupini "ostalih europskih zemalja", zajedno s BiH, Makedonijom, Norveškom, Srbijom i Turskom. U studenom je, po procjenama udruženja, u Hrvatskoj proizvedeno 5.000 tona čelika, u odnosu na tisuću tona koliko ih je proizvedeno u istom mjesecu lani. Prema podacima, Hrvatska je na posljednjem mjestu među europskim zemljama po proizvedenoj količini čelika u studenom. Najveći je proizvođač čelika u svijetu u studenom bila Kina, gdje je proizvedeno 60,9 milijuna tona, 4,2 posto više nego u prošlogodišnjem studenom.
LONDON - Dolar je u današnjem trgovanju na međunarodnim tržištima dosegnuo najvišu razinu u posljednjih više od pet godina prema jenu, jer su se ulagači usredotočili na razlike između američke i japanske monetarne politike. Euro je u takvim okolnostima skliznuo za 0,1 posto i njime se trgovalo po 1,3632 dolara. Zelena je novčanica pak nakratko dosegnula 104,64 jena, najvišu razinu od listopada 2008. godine. Potom se njome trgovalo po 104,45 jena, što znači da je ojačala za 0,2 posto. U fokusu ulagača bile su i različite monetarne politike. Za razliku od Feda, koji je počeo lagano smanjivati monetarne poticije, japanska središnja bank BOJ potvrdila je postojeću labavu monetarnu politiku. Euru je podrška ipak stizala od pooštrenih monetarnih uvjeta u eurozoni zbog povrata jeftinih zajmova koje su banke uzele kod Europske središnje banke (ECB). Idući tjedan banke eurozone će vratiti 20,7 milijardi eura, objavila je središnja banka.