BRUXELLES - Oko četvrtina pučanstva u Europskoj uniji ove je godine ugroženo siromaštvom, objavio je u Eurostat, a iz podataka proizlazi da je po udjelu građana koji su ispod nacionalnog praga siromaštva Hrvatska na četvrtom i petom mjestu, zajedno s Bugarskom. U 2012. godini 124,5 milijuna osoba ili 24,8 posto ugroženo je siromaštvom ili socijalnom isključenošću, što je porast u odnosu na 2011. kad je taj udio iznosio 24,3 posto. Riječ je o građanima koji su izravno ugroženi siromaštvom, nemaju dovoljno sredstava za životne potrebe ili žive u kućanstvu s niskom razinom zaposlenosti. Najveći udio osoba ugroženih siromaštvom 2012. je u Bugarskoj 49 posto, a najmanji u Nizozemskoj i Češkoj po 15 posto. Kad je pak riječ o pojedinim komponentama siromaštva, 17 posto građana EU nakon isplate socijalnih primanja bilo je ugroženo siromaštvom u ovoj godini. Gledano na taj način, najveća razina ugroženosti siromaštvom zabilježena je u Grčkoj i Rumunjskoj po 23 posto, u Španjolskoj 22 posto te Bugarskoj i Hrvatskoj po 21 posto, a najmanja u Češkoj i Nizozemskoj po 10 posto. Hrvatska vodi na popisu zemalja s udjelom građana koji žive u kućanstvima s niskom razinom zaposlenosti. U cijeloj EU ima 10 posto osoba mlađih od 60 godina koji žive u kućanstvima u kojima je bilo zaposleno manje od 20 posto odraslih. U Hrvatskoj je u 2012. takvih osoba bilo 16 posto.
BRUXELLES - Većina zemalja članica EU-a, među njima i Hrvatska, imaju prilične rezerve prema prijedlogu Europske komisije za uspostavljanje jedinstvenog telekomunikacijskog tržišta jer bi to moglo značiti opstanak samo najvećih operatera i smanjene porezne prihode nacionalnih država, rekao je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. "Većina članica je izrazila određeno neslaganje s tim prijedlogom, među njima je i Hrvatska. Smatramo i da sadašnje zakonodavstvo daje dosta široki okvir, osobito u pogledu radio-frekvencijskog spektra, gdje nacionalne države prodajom toga spektra imaju velike prihode za svoje proračune", rekao je Hajdaš Dončić, komentirajući glavnu temu sastanka Vijeća za promet, telekomunikaciju i energiju. U hrvatski je proračun nedavno jednokratno uplaćeno oko 300 milijuna kuna od prodaje dijela spektra, a tome treba još pridodati godišnje naknade koje operateri plaćaju. "Nekim prijedlozima Komisije pokušava se uvesti, neću reći monopol ili duopol, ali manji broj operatera, što bi u konačnici rezutiralo time da bi nacionalne države imale manje prihoda od poreza na dobit. Ali, većina članica nije sklona toj ideji i vjerujem da će ta priča završiti onako kako to želi većina, a to je da nacionalna zakonodavstva i nacionalni regulatori imaju najvažniju, krucijalnu ulogu u razvoju telekomunikacijskog sektora. Pri tome podržavamo punu zaštitu potrošača", rekao je hrvatski ministar.
BRUXELLES/ZAGREB - Bilateralni ugovori o gradnji plinovoda Južni tok, koje su potpisali Rusija i zemlje sudionice u tom projektu, u suprotnosti su sa zakonima Europske unije, zaključila je Europska komisija, tražeći od sudionika nove pregovore. "Komisija je pregledala te međuvladine sporazume i zaključila da nijedan od njih nije u skladu sa zakonima Europske unije", rekao je u Europskom parlamentu (EP) direktor EK za energetska tržišta Klaus-Dieter Borchardt prenosi informativni portal EurActiv. U razdoblju od siječnja 2008. do travnja 2010. Rusija je, prema pisanju portala, potpisala međuvladine sporazume s Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Austrijom. "Zato smo obavijestili te države da su obvezne, prema sporazumima EU-a odnosno prema sporazumu o Energetskoj zajednici, zatražiti ponovne pregovore s Rusijom kako bi uskladile međudržavne ugovore sa zakonima EU-a", kazao je Borchardt. Pojašnjavajući sporne točke, dužnosnik EK upozorio je da propisi EU-a zahtijevaju odvajanje aktivnosti proizvodnje od aktivnosti prijenosa energije. Dodatni je problem što pristup cjevovodu moraju imati i drugi dobavljači, odnosno on ne smije biti rezerviran isključivo za Gazprom, upozorio je. Kao treću spornu točku izdvojio je "tarifnu strukturu".
FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) danas je po završetku redovnog mjesečnog sastanka objavila da njezina ključna kamatna stopa ostaje na rekordno niskih 0,25 posto, a rekordno nisku kamatnu stopu zadržala je i britanska središnja banka BoE. ECB tako nije mijenjala kamatne stope nakon što ih je na prošlomjesečnom zasjedanju neočekivano snizila, s obzirom da se godišnja stopa inflacije bila spustila na 0,7 posto u listopadu. U studenome je inflacija blago uvećana i iznosila je 0,9 posto, no i dalje osjetno premašuje zacrtanu razinu ECB "nešto ispod dva posto". Britanska središnja banka Bank of England (BoE) odvojeno je danas također potvrdila postojeću monetarnu politiku, zadržavši rekordno niske kamatne stope od 0,5 posto. Ostavili su nepromijenjenim i program otkupa obveznica, težak 375 milijardi funta (603 milijardi dolara).
FRANKFURT - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u iduće će se dvije godine zadržati osjetno ispod zacrtanih gotovo dva posto i Europska središnja banka (ECB) spremna je po potrebi poduzeti različite mjere s ciljem podupiranja posustalog gospodarstva, kazao je njezin čelnik Mario Draghi. "Mogli bismo svjedočiti duljem razdoblju niske inflacije, nakon kojeg bi trebalo uslijediti njezino tek postupno jačanje", kazao je Draghi na današnjoj tiskovnoj konferenciji po završetku redovnog mjesečnog zasjedanja na kojem je ključna kamatna stopa zadržana na rekordno niskih 0,25 posto. "Vrlo pozorno pratimo kretanja i spremni smo razmotriti sve raspoložive instumente", poručio je. Napominje kako na današnjem sastanku nije bilo riječi o nekoj konkretnoj mjeri, no da se kratko razgovaralo o uvođenju negativne kamatne stope za depozite banaka. One su trenutno u visini nula posto.
WASHINGTON - Američko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, znatno snažnije no što se prvotno procjenjivalo, objavilo je danas ministarstvo trgovine. U prvoj procjeni objavljenoj prije mjesec dana rast BDP-a procijenjen je na 2,8 posto. U drugom tromjesečju američko je gospodarstvo poraslo 2,5 posto. Tempo rasta u razdoblju od srpnja do rujna najbrži je od prvog tromjesečja 2012. i označava nastavak uzlaznog trenda četvrto tromjesečje zaredom. Kompanije su u trećem tromjesečju nagomilale zaliha u vrijednosti 116,5 milijardi dolara, što je najveće povećanje od prvog tromjesečja 1998. Na zalihe otpada čak 1,68 postotnih bodova rasta BDP-a u trećem tromjesečju. Zabrinjava donekle usporavanje osobne potrošnje, s 1,8 posto u drugom tromjesečju na 1,4 posto u razdoblju do srpnja do rujna.
RIM - Talijanski farmeri doveli su u četvrtak ružičasto obojene svinje pred zgradu parlamenta u Rimu žaleći se da su dovedeni na rub uništenja zbog šunki i salama koje se deklariraju kao talijanski proizvodi, ali su proizvedeni izvan Italije. Poljoprivredni sektor trećeg europskog gospodarstva već je dugo vremena u krizi, a farmeri tvrde da su razlog tome krivotvoreni proizvodi i hrana loše kvalitete koja se samo prerađuje u Italiji. Proizvođači su prolaznicima nudili da "usvoje" jedno prase koje je ležalo u slamom ispunjenom kotlu, okruženo mnoštvom nezadovoljnih farmera odjevenih u žarko žutu boju, zaštitni znak najveće talijanske prehrambene industrije Coldiretti. "Ništa nam nije ostalo, sve je uništeno. Kuće su napuštene, zemlja je napuštena, sve propada", rekao je Vittorio Mauri, farmer iz okolice Rima. U Coldirettiu kažu da je zapošljavaju 105.000 radnika u vrijeme visoke nezaposlenosti u Italiji te je pokrenula kampanju "Borba za Božić" kojom Talijane potiču na kupnju domaćih proizvoda.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se danas na londonskom tržištu iznad razine od 112 dolara za barel budući da se stišala zabrinutost zbog moguće preobilne opskrbe tržišta nakon što je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrdila važeći proizvodni plafon. Na londonskom tržištu cijena barela nafte ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na sinoćnje zatvaranje i iznosila je 112,06 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 43 centa višoj cijeni, od 97,63 dolara. OPEC je jučer objavio da će u prvoj polovini iduće godine zadržati važeći plafon proizvodnje nafte od 30 milijuna barela dnevno unatoč visokim razinama koje su za sljedećih godinu dana odredili Iran i Irak, te izjavama libijskih dužnosnika da bi proizvodnja u toj zemlji mogla biti obnovljena u potpunosti u iduća dva tjedna. Saudijska Arabija i dalje presudno utječe na cijene povećanjem odnosno smanjenjem proizvodnje zaključio je Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa.
LONDON - Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru nakon što je Europska središnja banka (ECB) zadržala rekordno niske kamatne stope. Euro je ojačao 0,24 posto prema dolaru, na 1,3626 dolara. Ranije je nakratko dosegnuo 1,3650 dolara, najvišu razinu od kraja listopada. Euro je ojačao i 0,6 posto prema britanskoj funti, na 83,44 penija. Dolar je prema jenu oslabio 0,11 posto, na 102,11 jena. Euru je podršku pružila vijest da je Europska središnja banka (ECB) ostavila ključne kamatne stope na rekordno niskih 0,25 posto. Dolaru je samo nakratko podršku pružio podatak o američkom BDP-u. Jen je pak crpio podršku iz pada cijena dionica, budući da se ulagači nerijetko okreću jenu u nesigurnim vremenima za gospodarstvo