ZAGREB - Bugarska, Mađarska i Slovenija, kroz koje će prolaziti glavni dio ruskog plinovoda Južnog toka, namjeravaju zajedno braniti taj projekt na sastanku europskih ministara energetike s europskim povjerenikom za energetiku u četvrtak u Bruxellesu od optužbi da ugovori koje su potpisale s Rusijom o izgradnji plinovoda nisu u skladu sa zakonima Europske unije, piše u srijedu ruski list Kommersant. Slovenska premijerka Alenka Bratušek, koja je razgovarala u utorak u Moskvi s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom o Južnom toku, izjavila je u intervjuu za Kommersant da će se u četvrtak o tom pitanju raspravljati na sastanku ministara energetike EU-a s povjerenikom Guentherom Oettingerom. Istaknula je da je u vrijeme potpisivanja međuvladina ugovora između Slovenije i Rusije o Južnom toku taj dokument bio u skladu sa zakonima EU-a. To je također rekao, misleći na ugovor svoje zemlje, i bugarski ministar energetike Dragomir Stojnev. Europska komisija je neočekivano priopćila prošlog tjedna da međuvladini sporazumi o Južnom toku, koje je potpisalo šest članica EU-a (Slovenija, Bugarska, Mađarska, Austrija, Hrvatska i Grčka) i Srbija, nisu u skladu s europskim zakonodavstvom.
BRUXELLES/STRASBOURG - Europski parlament izglasao je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu novu ribarsku politiku EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje koja uključuje mjere za zaustavljanje pretjeranog izlova i postupno uvođenje zabrane vraćanja ulovljene ribe u more. Ribari će moći loviti onoliko određene vrste ribe koliki je godišnji prirast te vrste i na taj se način želi obnoviti i održati riblji fond. Vraćanje ribe u more, uglavnom one ribe koja ne spada u željenu vrstu ili je premala, često je praksa i gotovo četvrtina ukupnog ulova u EU ponovno završi u moru, a većina te ribe ugine. Kako bi se zaustavila ta praksa, ribarski brodovi morat će iskrcati na kopnu 95 posto svoga ulova. To će se početi postupno primjenjivati od 2015. Reformirana ribarska politika puna je novih pravila. Jedna od njih je da će zemlje članice koje imaju preveliku ribarsku flotu biti kažnjavane uskratom subvencija iz ribarskog fonda EU-a.
BERLIN - Njemačko gospodarstvo nastavit će umjereno rasti u zadnjem tromjesečju ove godine, prognozirali su danas u redovnom mjesečnom izvješću u njemačkom ministarstvu gospodarstva. Bruto domaći proizvod (BDP) najvećeg europskog gospodarstva u trećem je tromjesečju usporio rast na 0,3 posto uslijed slabašnog izvoza, nakon što je u drugom tromjesečju bio uvećan za 0,7 posto. Najnoviji podaci za listopad mješoviti su, s tim da su lošiji od očekivanja bili oni o industrijskoj proizvodnji i narudžbama industriji. "Kao posljedica pada aktivnosti u sektoru proizvodnje u listopadu, u završnom ovogodišnjem tromjesečju može se očekivati tek umjeren rast", tumače u tamošnjem ministarstvu. U ministarstvu ustraju u ocjeni da su "ukupno gledano, opći uvjeti za uzlet vođen domaćom potražnjom dodatno poboljšani", ali i upozoravaju na "i dalje prisutne značajne rizike, ponajprije iz inozemnog trgovinskog okruženja".
LJUBLJANA - U četvrtak će, po još uvijek neslužbenim informacijama, biti javno objavljeni rezultati stresnih testova i nezavisne revizije kvalitete sredstava u slovenskim bankama, objavio je u srijedu Slovenski radio. S rezultatima su već upoznati slovenska vlada i središnja banka, koja je ustvrdila da će banke, bez obzira na objavu rezultata, djelovati i raditi normalno i da su depoziti građana u bankama sigurni. Direktor vladina ureda za makroekonomske analize i razvoj (UMAR) Boštjan Vasle izjavio je u srijedu da kvaliteta aktive u bankama pada, a visina loših kredita u slovenskom bankarskom sustavu prema zadnjim podacima i dalje raste. Prema podacima iz rujna čak je 17,5 posto kredita koje su izdale slovenske banke neoperativno, odnosno loše, a banke zato i dalje smanjuju kreditne plasmane. Slovenski mediji, koji se pozivaju na neslužbene procjene, navode da je međunarodna revizija koja se vodi uz suglasnost europskih ustanova pokazala da je u slovenskim bankama "rupa" od nešto manje od 4 milijarde eura loših kredita, odnosno nenaplativih potraživanja.
SARAJEVO - Guverner Središnje banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić ustvrdio je da ta zemlja nije ni u kakvom dužničkom ropstvu unatoč stalnom povećanju vanjskog duga, ocjenivši da postoji prostor za dodatna zaduživanja koja bi omogućila jačanje gospodarskog rasta. "Još imamo prostora za kreditno zaduženje ako bi ono išlo u kapitalna ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, no naš je problem što to ide u proračunsku potrošnju. Naš problem je dakle struktura javnog duga", kazao je Kozarić novinarima u Sarajevu komentirajući prijepore oko vanjskog zaduživanja, potaknute najavama predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića da će od Ustavnog suda zatražiti očitovanje o tome je li dosadašnje zaduživanje države kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bilo ustavno i zakonito. Prema podacima Središnje banke BiH, javni dug BiH trenutačno doseže 35 posto BDP-a. Gornjom granicom održivosti zaduženja smatra se 60 posto BDP-a. Ukupan javni dug BiH sredinom ove godine iznosio je nešto više od 5,3 milijardi eura, od čega je 3,6 milijardi bio vanjski dug, a 70 posto su činila zaduženja kod međunarodnih financijskih institucija.
NIKOZIJA - Cipar je danas najavio da će izdvojiti 340 milijuna eura za borbu protiv nezaposlenosti za koju se očekuje da će u idućoj godini dosegnuti vrhunac i premašiti 19 posto. Predsjednik Nikos Anastazijades kazao je da će 300 milijuna eura, od čega će polovinu osigurati Europska investicijska banka, biti usmjereno komercijalnim bankama za potrebe povoljnog kreditiranja malih i srednjih poduzeća. Oko sedam milijuna eura bit će rezervirano za subvencioniranje plaća zaposlenih u tisuću malih trgovina tijekom 10 mjeseci. Vlada će također platiti pola plaće novozaposlenima u tom sektoru tijekom šestomjesečnog razdoblja. Daljnih 8,5 milijuna eura bit će iskorišteno za potporu 2.500 diplomanata u dobi do 35 godina za stjecanje šestomjesečnog radnog iskustva. Anastazijades je u srijedu predstavio ukupno deset mjera za borbu protiv nezaposlenosti.
LONDON - Euro je nastavio jačati prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, uz potporu rasta kamatnih stopa na tržištu novca i očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) neko vrijeme ostaviti ključne kamate na postojećim razinama. Euro je ojačao 0,25 posto prema dolaru, na 1,3793 dolara, što je blizu najviše razine u šest tjedana od 1,3795 dolara, na koju se popeo u utorak. Prema jenu je oslabio 0,2 posto, na 141,15 jena. Švicarski franak dosegnuo je nakratko najvišu razinu u sedam mjeseci prema euru, kojim se tako trgovalo po 1,22055 franaka. Kasnije se stabilizirao na 1,22150 franaka za euro. Dolar je oslabio i gotovo 0,3 posto prema jenu, na 102,56 jena. Na kretanje tečaja eura utjecala je i vijest da se zemlje eurozone približavaju sporazumu o modusima rješavanja problema posrnulih banaka. No, mišljenja su i dalje podijeljena u vezi ključnih dijelova reformi potrebnih da bi se poduprlo povjerenje u zajmodavce u eurozoni. Najveću potporu euro i dalje dobiva s tržišta novca gdje su uvjeti pooštreni jer banke otplaćuju kredite dobivene od ECB-a.