ZAGREB - Štedni polozi do 100.000 eura bit će bolje zaštićeni i do njih će se moći brže doći u slučaju propasti banke, po dogovoru država članica EU-a i Europskog parlamenta, prenose europski mediji. Nakon više od tri godine, europske su institucije u srijedu dogovorile bolju zaštitu štednih pologa zahvaljujući većim doprinosima banaka, a ne poreznih obveznika. Nova pravila ne uključuju jedinstveni zaštitni fond, kako je ranije bilo planirano, jer se tomu protivi nekoliko članica na čelu s Njemačkom. Po dogovoru, banke će u nacionalne fondove za osiguranje štednih pologa kroz deset godina morati uplatiti 0,8 posto od iznosa osiguranih štednih pologa. One koje posluju s većim rizikom morat će platiti više. Banke će 70 posto iznosa u nacionalne fondove morati uplatiti u gotovini i na vrijeme, a 30 posto moći će odgoditi za iduću godinu, objavio je Europski parlament. U sklopu jedinstvenog sustava za sanaciju i likvidaciju banaka, države članice morat će uspostaviti nacionalne fondove za sanaciju banaka koje će također financirati same banke, a koji će kroz deset godina biti objedinjeni u zajednički sanacijski fond koji će na kraju raspolagati s oko 55 milijardi eura.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, sastat će se u četvrtak na dvodnevnom summitu EU-a u Bruxellesu na kojem će razgovarati o ekonomskim pitanjima, bankovnoj uniji, sigurnosnoj i obrambenoj politici te potvrditi zaključke o proširenju. U srijedu, dan prije summita razgovoraju ministri financija zemalja članica pokušavajući dogovoriti sve pojedinosti drugog stupa bankovne unije. Ne uspiju li u tome, ne isključuje se mogućnost da se time na summitu bave šefovi država ili vlada zemalja članica. Tijekom radne večere, čelnici će u nazočnosti predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija, raspravljati o ekonomskoj situaciji, dovršetku bankovne unije te o sustava partnerstava za rast, zapošljavanje i konkurentnost. Partnerstvo za rast, zapošljavanje i konkurentnost novi je termin za ono što se proteklih dana i tjedana nazivalo ugovorni aranžmani. Riječ je o sustavu po kojima bi zemlje članice sklapale ugovore, odnosno partnerstva za rast, zapošljavanje i konkuretnost s europskim institucijama o provedbi reformi, a u zamjenu bi dobile financijsku potporu. Ta partnerstva trebala bi biti namijenjena za zemlje eurozone, ali i otvorena za sve članice EU-a.
LONDON - Britanska narodna banka u srijedu je službeno objavila da će ta zemlja 2016. početi izdavati plastične novčanice čime će se okončati razdoblje od 320 godina u kojima se koristio papirnati novac. Nakon provedene javne rasprave u kojoj se 87 posto od 13 tisuća ispitanika izjasnilo u prilog novim novčanicama banka je najavila da će izdati novčanice od plastike za dvije godine. Prva će biti novčanica od pet funti s likom britanskog državnika Winstona Churchilla, a godinu kasnije izdat će se novčanica od deset funti s likom književnice Jane Austen. Guverner Mark Carney kazao je kako će nove novčanice biti sigurnije i otpornije na oštećenja te 2,5 puta trajnije od papirnatih novčanica koje su sada u optjecaju. Plastične novčanice u upotrebi su u Australiji već dva desetljeća, a izdaju se i u Kanadi.
LJUBLJANA - Slovenski proizvođač kućanskih aparata Gorenje uspio je do sada u postupku dokapitalizacije prikupiti 27 milijuna eura dodatnog kapitala, objavio je koncern Gorenje. U prvom krugu dokapitalizacije 10 milijuna eura osigurao je japanski Panasonic. U drugom krugu prikupljeno je 16,77 milijuna eura, od čega 6,17 milijuna u Sloveniji, a 10,6 milijuna kotacijom na varšavskoj burzi. Tvrtka u tri kruga dokapitalizacije nastoji prikupiti 45 milijuna eura dodatnog kapitala. "Uspješnu dokapitalizaciju shvaćamo i kao odraz povjerenja u naše poslovne planove kojima ćemo učvrstiti položaj Gorenja u skupini proizvođača kućanskih aparata", izjavio je direktor Gorenja Franjo Bobinac ističući posebno strateško partnerstvo s Panasonicom. Tvrtka u ovoj godini očekuje gotovo 9 milijuna eura gubitka zbog otpisa nekih investicija i slabije prodaje kućanskih aparata na europskom tržištu.
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi ojačali su u današnjoj trgovini, nakon oštrih gubitaka dan ranije, uz podršku podataka o znatno poboljšanoj poslovnoj klimi u Njemačkoj. Izrazitije je pritom uvećan frankfurtski DAX indeks, za 0,95 posto, popevši se na 9.171 bod. Londonski Ftse indeks porastao je za 0,3 posto, na 6.505 bodova, a pariški CAC za 0,74 posto, na 4.098 bodova. Od pojedinačnih dobitnika izdvaja se Electrolux, sa skokom cijena dionica od pet posto. Poticaj njihovom rastu bili su snažni podaci o američkim isporukama, kao i vijest da im je UBS podigao investicijski rejting. Veći rast indeksa priječili su pak gubitnici u sektoru energetskih usluga, predvođenom tvrtkom Technip čije su dionice oslabile 6,9 posto nakon što je izdao upozorenje o dobiti. Oslabile su i dionice pripadnika sektora usluga u naftnoj i plinskoj industriji, poput tvrtke Subsea, čije su dionice pojeftinile 2,9 posto.
LONDON - Dolar je ojačao danas na međunarodnim deviznim tržištima prema jenu i euru, uz podršku rasta prinosa na američke državne obveznice, dok se ulagači pripremaju za ključnu odluku američke središnje banke. Euro je u takvim okolnostima oslabio prema dolaru 0,2 posto, na 1,3742 dolara. Dolar je prema jenu ojačao gotovo 0,4 posto, na 103,04 jena. Jen se pak danas našao pod pritiskom nakon što je objavljeno da je japanski trgovinski manjak u studenome uvećan na 1.290 milijardi jena (12,56 milijardi dolara). To je rekordnih 17 mjeseci zaredom da japanska trgovinska bilance iskazuje manjak. Od vodećih valuta izdvaja se još skok tečaja britanske funte nakon što se britanska stopa nezaposlenosti smanjila više nego što se očekivalo. Takav podatak podupro je očekivanja da bi ključne kamatne stope mogle biti povećane prije nego što se ranije prognoziralo. Funta je tako prema dolaru ojačala 0,5 posto, na 1,6370 dolara. Euro je u takvim okolnostima prema funti oslabio 0,7 posto, na 84,03 penija.