BRUXELLES - Europska komisija je u utorak objavila mišljenje u kojem predlaže Vijeću EU-a da potvrdi ulazak Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita (EDP), koji bi Hrvatska, prema prijedlogu Komisije trebala svesti u dopušene okvire ispod tri posto BDP-a 2016. godine. Očekuje se da će ministri financija zemalja članica EU-a raspravljat o izvješću i preporukama Komisije za Hrvatsku na svom sastanku 28. siječnja 2014. godine, kada bi i formalno trebali potvrditi ulazak Hrvatske u EDP. Komisija predlaže preporuke prema kojima bi se sadašnji proračunski deficit sveo ispod tri posto do 2016. godine, a istodobno bi se javni dug približio iznosu od 60 posto. Sljedeće godine Hrvatska bi trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a. Komisija predlaže da se Hrvatskoj dade rok do 30. travnja 2014. godine da poduzme učinkovite mjere, to jest, da javno objavi ili poduzme mjere koje su adekvatne za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita i da detaljno izvijesti o strategiji konsolidacije koju predviđa kako bi ispunila zadane ciljeve. Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. Taj postupak pokrenut je protiv svih država članica osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti 17. po redu.
ZAGREB - Europska unija nadomak je dogovora o bankovnoj uniji koja će biti "prava revolucija" za njezin financijski sustav, kazao je francuski ministar financija Pierre Moscovici, naznačivši da se razlike u stajalištima s Njemačkom o financiranju novog sustava smanjuju. Bankovna unija najambiciozniji je europski projekt od izbijanja dužničke krize koji bi trebao osigurati financijsku stabilnost i troškove propasti banaka svesti na najmanju moguću mjeru. Bankovnu uniju činit će jedinstveni nadzor banaka, jedinstveni sustav rješavanja bankovnih kriza i zajednički sustav za osiguranje štednih depozita. Jedinstveni nadzor banaka pod okriljem Europske središnje banke (ECB) postat će operativan u studenome 2014. godine, a od 1. siječnja 2015. zaživjeti bi trebao i jedinstveni sustav za sanaciju i likvidaciju propalih banaka. Da bi se to ostvarilo, Europska unija mora do kraja godine postići dogovor o tome koja će europska institucija imati posljednju riječ u odluci o tome koju banku treba likvidirati i tko će snositi te troškove. Konačni dogovor mora sadržavati zajednički fond za sanaciju banaka, koji bi po planu Europske komisije financirao sam bankovni sektor i koji bi kroz deset godina trebao raspolagati s otprilike 55 milijardi eura.
RIM - Talijansko gospodarstvo stagniralo je u trećem tromjesečju nakon dvije godine poniranja, dok je francusko i dalje pogođeno padom aktivnosti, najnoviji su podaci tamošnjih statističkih ureda. Talijanski statistički ured Istat revidirao je preliminarne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) prema kojima je sada talijanski BDP u trećem tromjesečju stagnirao u usporedbi s prethodna tri mjeseca. U Istatu međutim upozoravaju da to nikako ne znači da je treće najveće gospodarstvo eurozone izašlo iz krize. Na godišnjoj razini talijansko gospodarstvo se smanjilo za 1,8 posto u trećem tromjesečju. Nadu u povratak talijanskog gospodarstva rastu do kraja ove godine poduprle su ohrabrujuće vijesti iz industrijskog sektora. U listopadu je industrijska proizvodnja uvećana 0,5 posto, što znači da raste drugi mjesec zaredom. U Francuskoj, drugom najvećem gospodarstvu eurozone, BDP je u trećem tromjesečju smanjen za 0,1 posto. Industrijska proizvodnja u listopadu je smanjena za 0,3 posto i pada drugi mjesec zaredom. U razdoblju od tri mjeseca zaključno s listopadom industrijska proizvodnja smanjena je za 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je francuski statistički ured Insee.
LJUBLJANA/MOSKVA - Rusija je spremna na pronalaženje kompromisa i uzajamno prihvatljivog rješenja s Europskom unijom o gradnji plinovoda Južni tok, izjavio je u utorak u Moskvi ruski premijer Dimitrij Medvedev nakon susreta sa slovenskom premijerkom Alenkom Bratušek. Medvedev je rekao da je Rusija Bruxellesu već uputila prijedloge za korekciju trećeg energetskog paketa i postizanju kompromisa. Europska komisija prošlog je tjedna objavila da se bilateralnim ugovorima zemalja kroz koje je planirana trasa plinovoda i Rusije krši zakonodavstvo Europske unije. S gledišta međunarodnog prava, akti EU-a predstavljaju nacionalno zakonodavstvo, a međuvladini sporazumi Rusije sa zemljama EU regulirani su međunarodnim pravom koje ima prednost nad nacionalnim zakonodavstvom, rekao je Medvedev na zajedničkoj konferenciji za novinare s Bratušek, dodavši da Rusija ne želi zaoštravanje tog pitanja nego je spremna na konzultacije kako bi se pri gradnji Južnog toka uzeli u obzir i interesi Europske unije. Ocijenio je da postoje različite mogućnosti za postizanje obostrano prihvatljiva kompromisa i da ne treba sumnjati da će projekt Južni tok biti realiziran. Plinovod Južni tok bio bi dug 2600 kilometara, a glavna trasa vodi ispod Crnog mora, te preko Bugarske, Srbije, Madžarske i Slovenije do Italije.
BAKU - Turska bi mogla povećati udio u Transanatolskom plinovodu (TANAP), objavila je danas azerbajdžanska energetska kompanija SOCAR, najavljujući i konačnu odluku o ulaganju u projekt razvoja polja Šah Deniz II. Udio Turske bit će povećan na račun udjela koji su ponuđeni norveškom Statoilu i francuskom Totalu, članovima konzorcija za razvoj TANAP-a, kazao je čelnik azerbajdžanske državne energetske kompanije Rovnag Abdulajev. "Sada se s ostalim članovima konzorcija raspravlja o tome koliko će se povećati udio Turske", kazao je. SOCAR je 2011. zajedno s turskim Botasom i TPAO-m formirao konzorcij za gradnju i upravljanjem TANAP-om. Azerbajdžansko poduzeće ima 80-postotni udio u projektu, a preostalih 20 posto u vlasništvu je Turske. Čelnik azerbajdžanskog poduzeća kazao je danas i da će konačna odluka o ulaganju u plinsko polje Šah Deniz II biti donesena 17. prosinca, kada će članovi konzorcija i njihovi partneri potpisati ukupno 39 dokumenata.
RIM - Europski hotelijeri 2013. godinu mogu pamtiti po smanjivanju cijena, u nekim slučajevima i do 14 posto, proizlazi iz analize koju je proveo internetski servis "Trivago" specijaliziran za hotelski smještaj. Analiza cijena hotela u glavnim europskim i talijanskim odredištima, koju je proveo talijanski ogranak globalnog pretraživača hotelskih cijena, pokazala je da su u 2013. u odnosu na prethodnu godinu cijene u, primjerice, Rusiji i Poljskoj pale za 14 posto, deset posto u Rumunjskoj te da je Irska jedina ostala stabilna i nepromijenjenom zadržala prosječnu cijenu od 101 eura po noćenju, kao i u 2012. godini. Na listi od 25 većih europskih zemalja Italija, Hrvatska i Turska bilježe pad cijena od šest posto. Prosječna cijena boravka u talijanskim hotelima u godinu dana je pala s 129 na 122 eura, no Italija ostaje među deset najskupljih zemalja Europe, zajedno sa Švicarskom, Norveškom, Švedskom, Francuskom, Danskom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Rusijom, Nizozemskom i Finskom. Među odredištima koja su zadržala prosječnu cijenu ispod 100 eura po sobi za noć je i Hrvatska (94).
LONDON - Cijene nafte na londonskom tržištu stablizirao je danas slabiji dolar i smanjena libijska proizvodnja, nakon jučerašnjeg pada koji je potaknula zabrinutost za oporavak europskog gospodarstva zbog slabih njemačkih podataka. Na londonskom su tržištu cijene nafte oko podneva porasle 80 centi u odnosu na jučerašnje zatvaranje, na 110,19 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 1,1 dolara višoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje, od 98,45 dolara. Današnje slabljenje dolara prema euru stabliziralo je naftna tržišta, budući da se zelena novčanica našla na najnižoj razini prema jedinstvenoj europskoj valuti u šest tjedana. Londonsko tržište kontinuirano crpi potporu i iz niske proizvodnje u Libiji, od samo 250.000 barela dnevno, u odnosu na srpanjskih 1,4 milijuna barela dnevno. Organizacija članica izvoznica nafte (OPEC) danas na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena referentne košarice barela njezine nafte jučer iznosila 107,72 dolara, što znači da je bila 28 centa niža nego prethodnog dana trgovanja.
LONDON - Euro je danas na deviznim tržištima dosegnuo novu najvišu razinu u šest tjedana prema dolaru i zadržao se nadomak najviše razine u pet godina prema jenu, uz podršku viših kamatnih stopa na tržištu novca i nespremnosti Europske središnje banke da dodatno olabavi monetarnu politiku. Euro je tako ojačao prema dolaru 0,09 posto, na 1,3749 dolara, što je nedaleko njegove najviše razine u posljednje dvije godine od 1,3833 dolara, na koju se bio popeo krajem listopada. Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema jenu, dosegnuvši novu najvišu razinu u posljednjih pet godina od 142,19 jena. Dolar je prema jenu oslabio 0,4 posto, na 102,85 jena. Euro je tako ojačao više od 1,5 posto prema dolaru i 2,7 posto prema jenu od prošloga četvrtka kada ECB nije želio nastaviti snižavati ključne kamatne stope.