BRUXELLES - Europska komisija (EK) objavila je da je provela nenajavljenu inspekciju u nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom, distribucijom i prodajom na malo potrošačke elektronike temeljem sumnji da su ograničavale internetsku prodaju tih proizvoda i time narušavale tržišnu utakmicu. Komisija je zaključila je da "ima razloga za sumnju da su tvrtke u kojima su provedene inspekcije uvele ograničenja za internetsku prodaju potrošačkih elektroničkih proizvoda i malih kućanskih aparata", navodi se u jučerašnjem priopćenju. Inspekcije same po sebi "ne podrazumijevaju da su kompanije zaista kršile propise suzbijanjem konkurencije niti prejudiciraju ishod istrage", naglasila je EK. Sukladno uobičajenoj praksi, Komisija nije navela imena kompanija, napominjući tek da su inspekcije provedene 3. prosinca. U međuvremenu je južnokorejski Samsung objavio da "u potpunosti surađuje s Europskom komisijom", a njemački lanac trgovina potrošačke elektronike Media-Saturn, vlasništvo Metroa, je potvrdio je da su ih posjetili inspektori EK.
BERLIN/ZAGREB - Njemačke industrijske narudžbe u listopadu su pale za 2,2 posto na mjesečnoj razini, pritisnute oštrim padom inozemnih narudžbi, pokazalo je danas izvješće njemačkog ministarstva gospodarstva i tehnologije. Sezonski i kalendarski prilagođene strane narudžbe pale su na mjesečnoj razini za 2,3 posto, pri čemu su osjetno smanjene one iz zemalja izvan eurozone, i to za 2,9 posto. Smanjene su i narudžbe iz trgovinskih partnera eurozone, za 1,3 posto, dok su domaće pale za dva posto, pokazali su podaci ministarstva. Najnovije izvješće svjedoči o zaokretu u desetom ovogodišnjem mjesecu nakon što su u rujnu narudžbe njemačkoj industriji uvećane za revidiranih 3,1 posto u odnosu na mjesec ranije, navodi se u izvješću. Na pad narudžbi u listopadu najviše je utjecalo 5,2-postotno smanjenje narudžbi investicijskih dobara. Na godišnjoj razini narudžbe su uvećane 1,9 posto, čime je njihov rast oštro usporio u odnosu na rujan kada su poskočile 7,8 posto.
BUDIMPEŠTA - Protiv predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija podnesena je privatna tužba u Mađarskoj zbog pada vrijednosti dionica kompanije uslijed navodnog neprikladnog i nezakonitog ponašanja povezanog s preuzimanjem upravljačkih prava nad Inom, priopćeno je danas iz MOL Grupe. Tužbu protiv Hernadija osobno je podnijela privatna osoba i dioničar MOL-a, i kako napominju iz mađarske tvrtke, MOL nije stranka u ovoj parnici. Tužitelj, čije se ime ne navodi, podnio je tužbu zbog gubitka vrijednosti udjela u MOL-ovim dionicama do kojeg je došlo zbog navodnog neprikladnog i nezakonitog ponašanja povezanog s MOL-ovim preuzimanjem upravljačkih prava nad Inom. Slučaj je preuzeo nadležni Županijski sud u Budimpešti. Tužitelj, koji je nekadašnji zaposlenik MOL-a, izabrao je posebnu vrstu postupka, takozvanu privatnu tužbu nakon što je odbijena tužba podnesena mađarskom javnom tužilaštvu.
MILANO - Talijanski zajmodavac Banco Popolare u preliminarnim je razgovorima s ulagačima zainteresiranim za otkup njegovih nenaplativih zajmova, kazali su izvori iz financijskih krugova. "Četiri ili pet ulagača zainteresirano je za nenaplative zajmove Banco Popolarea", kazao je izvor, dodajući kako se tržište loših zajmova u Italiji oživljava. Drugi izvor to je potvrdio. Potencijalni kupci razmatraju portfelj Releasea, povezanog subjekta Banco Popolare, u čijem su vlasništvu nenaplativi zajmovi u iznosu 3,2 milijarde eura, prema stanju od 30. rujna, kazali su izvori. Kako je kazao u četvrtak ministar gospodarstva Fabrizio Saccomanni, američki bi ulagači mogli biti spremni otkupiti loše zajmove talijanskih banaka. Talijanska središnja banka Banca d'Italia predložila je domaćim zajmodavcima da prodaju loše zajmove i time očiste svoje bilance. Tamošnji bankovni sustav opterećen je s ukupno 144,5 milijardi eura nenaplativih zajmova, u teškim vremenima za treće najveće gospodarstvo eurozone koje se tek polagano izvlači iz najdulje recesije od Drugog svjetskog rata. Udio loših zajmova u ukupnim zajmovima dosegnuo je tako 7,5 posto, te je na najvišoj razini od studenoga 1999.
RIM - Svako četvrto kućanstvo u recesijom pogođenoj Italiji ima problema s plaćanjem računa i poreza a čak 70 posto njih teško bi namaknulo novac za veći nepredviđeni izdatak, objavila je danas istraživačka agencija Censis. U većem dijelu zemlje stanje je krhko, gospodarska neizvjesnost stvara "zabrinutost i nelagodu" u mnogim obiteljima dok se Italija pokušava izvući iz najdulje recesije u više od dva desetljeća, stoji u godišnjem izvješću Censisa. Pad osobne potrošnje simptom je stresa u zemlji, koja je "izgubljena" i "duboko oslabljena" gospodarskom krizom, zaključuju u Censisu. Istraživanje je obuhvatilo 1.200 kućanstava i pokazalo je, između ostalog, da "69 posto kućanstava smatra da im je kupovna moć pala" u 2013. godini.
LJUBLJANA - Slovenski ministar unutarnjih poslova Gregor Virant rekao je u petak da je podneseno 37 kaznenih prijava za štetu nanesenu slovenskim bankama u vrijednosti od 70 milijuna eura, iako se pretpostavlja da ona ukupno iznosi 346 milijuna eura, te se zauzeo da podaci o prijavljenima postanu javni. "Radi se o gospodarskom kriminalu i velikoj šteti koja je ugrozila naš financijski sustav i koju ćemo platiti svi kako bi banke ponovo počele normalno funkcionirati", rekao je Virant na konferenciji za novinare. Izrazio je želju da podaci o lošim kreditima i šteti nanesenoj bankama na taj način postanu javni, no ima problema s otporom u bankama. Istragom se bave dvije specijalizirane skupine istražitelja, u suradnji tužiteljstva, policije, protukorupcijske komisije i ureda za suzbijanje pranja novca. Podneseno je dosada 37 prijava za štetu u iznosu 70 milijuna eura, od čega se polovica odnosi na Hypo banku Slovenije, rekao je Virant, dodajući da je riječ o kriminalnim poslovima koji su se proširili na područje regije jugoistočne Europe. Idućeg tjedna objavit će se rezultati revizije stanja bilanci u slovenskim bankama, a Reuters je objavio u srijedu da bi "rupa" u slovenskim bankama mogla biti od 4 do 5 milijardi eura.
FRANKFURT - Njemačka središnja banka Bundesbank povisila je u petak prognozu rasta za najveće gospodarstvo eurozone za ovu i iduću godinu, čime je dodatno naglašen sve veći raskorak između zemalja članica područja jedinstvene valute. Banka je objavila kako očekuje da će njemačko gospodarstvo porasti u ovoj godini za 0,5 posto, a u idućoj za 1,7 posto. U lipnju procijenili su ovogodišnji rast na 0,3 a onaj u 2014. na 1,5 posto. U 2015. gospodarstvo bi trebalo porasti dva posto. Njemačka je glavni pokretač oporavka eurozone, koji u posljednje vrijeme ipak slabi zbog posustajanja Francuske i Italije. U Bundesbanku napominju da je glavni razlog poboljšanja prognoza domaća potražnja, a ne ona iz inozemstva, zahvaljujući niskim kamatnim stopama i većim plaćama. "Njemačko je gospodarstvo u dobroj formi: stopa nezaposlenosti je niska, zaposlenost raste a rast plaća se vraća u normalu", zaključio je guverner Jens Weidmann.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks pali peti dan zaredom jer niti novi niz gospodarskih podataka nije smanjio neizvjesnost po pitanju kada će američka središnja banka početi smanjivati poticajne monetarne mjere. Dow Jones oslabio je 0,43 posto, na 15.821 bod. S&P 500 skliznuo je također 0,43 posto, na 1.785 bodova, a Nasdaq indeks 0,12 posto, na 4.033 boda. Prema drugoj procjeni, rast američkog bruto domaćeg proizvoda ubrzao je u trećem tromjesečju na 3,6 posto, što je njegov najveći rast od prvog kvartala prošle godine i veći od očekivanih 3 posto. Međutim, to se uvelike zahvaljuje snažnom rastu zaliha, pa se u četvrtom tromjesečju očekuje usporavanje aktivnosti. To najavljuju i prvi podaci iz listopada. Jučer je, naime, objavljeno da su u tom mjesecu narudžbe za industrijske proizvode pale 0,9 posto. Nekoliko velikih trgovačkih lanaca izvijestilo je, pak, o slabijoj nego što se očekivalo prodaji u studenome, pa pojedini analitičari procjenjuju da će američki BDP u posljednjem ovogodišnjem kvartalu porasti svega oko 2 posto, znatno sporije nego u trećem tromjesečju.
TOKIO - Na azijskim se burzama danas trguje oprezno jer ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo utjecati na odluku Feda o smanjenju poticajnih monetarnih mjera. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,8 posto, nakon dva dana oštrog pada, a cijene su dionica, za otprilike 0,2 posto, porasle i u Hong Kongu. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji i Šangaju pali su, pak, između 0,1 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Jučer su prinosi na 10-godišnje američke referentne obveznice porasli na 2,87 posto, nedaleko najviše razine u tri mjeseca, a to je jutros potaknulo i rast prinosa na obveznice azijskih zemalja, od Japana do Australije, jer se očekuje da će američka središnja banka uskoro smanjiti poticajne monetarne mjere.