BRUXELLES - Hrvatska smatra da se direktivom o izaslanim radnicima, o čemu se u ponedjeljak raspravlja na sastanku Vijeća EU-a, trebaju zaštiti prava tih radnika, ali i radnika u zemljama u koje dolaze izaslani radnici, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za zapošljavanje socijalnu politiku i zdravstvo. O prijedlogu direktive o izaslanim radnicima zemlje članice pregovoraju već 18 mjeseci i ne bude li dogovor postignut na ovom sastanku gotovo više i nema izgleda da taj zakon bude prihvaćen do kraja mandata sadašnjeg saziva Europskog parlamenta. Prema direktivi iz 1996. godine, neko poduzeća može izaslati svoga radnika u neku drugu zemlju članicu EU-a do dvije godine, pri čemu mora poštovati neke uvjete u zemlji prijema radnika, poput minimalnih plaća, radnih uvjeta itd., dok socijalne doprinose nastavlja plaćati u zemlji iz koje radnik dolazi. Ta se direktiva često krši, posebito u građevinskom sektoru. Litavsko predsjedništvo Vijeća EU-a pripremilo je kompromisni prijedlog. Na dnevnom redu Vijeća je i pitanje ženskih kvota u upravljačkim tijelima poduzeća, Europska komisija predložila je da se uvedu obvezne kvote za žene u upravnim odborima korporacija od 40 posto.
LISABON - Portugalsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju poraslo daljnjih 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, premda znatno slabije u usporedbi sa skokom od 1,1 posto u drugom tromjesečju, pokazali su najnoviji podaci tamošnjeg statističkog ureda. Druge procjene tamošnjeg državnog instituta za statistiku svjedoče tako o značajnom usporavanju rasta na tromjesečnoj razini, ali i o ublažavanju pada na godišnjoj razini. Ujedno potvrđuju da se portugalsko gospodarstvo izvuklo iz recesije. Na godišnjoj razini, pak, nastavljen je pad gospodarske aktivnosti, premda uz nešto nižu stopu u usporedbi s drugim tromjesečjem. U razdoblju od srpnja do rujna BDP je tako smanjen za jedan posto. Vlada u Lisabonu procjenjuje da će portugalsko gospodarstvo u cijeloj ovoj godini ipak zabilježiti pad, i to od 1,8 posto u odnosu na 2012., kada je gospodarstvo smanjeno 3,2 posto. Portugalsko gospodarstvo bi iduće godine trebalo obnoviti skroman rast od 0,8 posto nakon što bude zaključen paket zajmova kojima su posrnuloj članici eurozone u pomoć priskočili Europska unija i Međunarodni monetarni fond.
BRUXELLES - Europska komisija će u utorak na sastanku Vijeća za financije i gospodarstvo (ECOFIN) predstaviti izvješće o mogućim makroekonomskim neravnotežama u 16 zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, dok izvješće o prekomjernom deficitu još nije dovršeno pa se formalni ulazak Hrvatske u odgovarajući postupak očekuje u siječnju. Na sutrašnjem će sastanku ministrima financija EU-a, među kojima će biti i hrvatski ministar Slavko Linić, biti predstavljeno izvješće EK o mehanizmu pravodobnog upozorenja koje označava početak europskog semestra. Iako je prema najavama u Vijeću odluka o ulasku Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita trebala biti donesena na sutrašnjem sastanku, u Komisiji su za Hinu rekli da još rade na izvješću o prekomjernom proračunskom deficitu i da će ono biti dovršeno do siječanjskog sastanka ECOFIN-a. To bi značilo da bi odluka o pokretanju postupka mogla biti donesena na siječanjskom sastanku. Vijeće na temelju izvješća Komisije formalno potvrđuje postojanje prekomjernog deficita u Hrvatskoj i usvaja preporuke za smanjenje proračunskog manjka kako bi izišla iz tog postupka.
AMSTERDAM - Nizozemsko gospodarstvo sporo će se oporavljati iduće dvije godine, a vlada će morati dodatno smanjiti porezne olakšice kako bi do 2015. svela proračunski manjak ispod gornje dopuštene granice u Europskoj uniji, objavila je središnja banka. Nizozemska je izašla iz recesije ove godine, među posljednjima u eurozoni, dijelom zbog vladine opredijeljenosti za strogu fiskalnu politiku. Zbog takve je gospodarske izvedbe agencija Standard & Poor's prošlog mjeseca snizila Nizozemskoj dotada najviši kreditni rejting. Nastojanja tvrtki i kućanstava da dovedu svoje financije u red nakon duge krize zakočit će rast u iduće dvije godine, objavila je u ponedjeljak središnja banka DNB. Prognoze DNB-a u skladu su s onima ostalih institucija i predviđaju rast gospodarstva u idućoj godini za 0,5 posto, te za 0,9 posto u 2015., zahvaljujući snažnom izvozu koji će 2015. poskočiti čak 4,5 posto. Državne financije će se poboljšati zahvaljujući štednji. Proračunski deficit iznosit će ove godine 3,2 posto BDP-a, u odnosu na 4,1 posto u 2012. Iduće godine trebao bi narasti na 3,4 posto. U 2015. deficit bi mogao pasti na 2,7 posto ako vlada uspije progurati prijedlog o smanjenju poreznih olakšica za mirovinsku štednju.
ZAGREB - Francuska je danas "europski bolesnik" kao što je to nekada bila Njemačka, a opiranje promjenama velikim je dijelom uzrok mnogih njezinih problema, zaključak je kontroverznog istraživanja Lisabonskog vijeća, think-tanka iz Bruxellesa, koje u ponedjeljak prenose europski mediji. Lisabonsko vijeće u novom izvješću "Euro Plus Monitor" uglavnom je optimistično u pogledu izgleda za oporavak eurozone od globalne financijske i ekonomske krize, osim Francuske. Za razliku od mnogih drugih istraživačkih instituta koji su jako zabrinuti zbog talijanskih dugova, koji bi 2014. trebali dosegnuti 134 posto BDP-a, Lisabonsko vijeće uvjereno je da Italija može izići iz krize. No, ocjena francuskog gospodarstva mnogo je manje pozitivna. Kao i MMF i Europska komisija, smatra se da bi Francuska trebala provesti dublje reforme tržišta rada i mirovinskog sustava kako bi poboljšala svoju konkurentnost. Po izvješću, koje donosi ocjenu "općeg zdravlja" zemalja, Francuska se nalazi na 16. mjestu, iza Španjolske, ali ispred Grčke, Italije i Portugala. "Ako se ovi trendovi nastave, Francuska će biti na posljednjem mjestu za tri godine", upozorava se u izvješću.
LONDON - Google, Apple, Facebook i još pet velikih američkih web kompanija izdalo je u ponedjeljak zajedničko priopćenje kojim traže uvođenje strože kontrole vladina prikupljanja osobnih podataka. U otvorenom pismu američkom predsjedniku Baracku Obami i Kongresu te tvrtke kažu kako su nedavna otkrića pokazala da trenutačno stanje u mnogim zemljama znatno više odgovara državi nego pojedincu. Osim Applea, Googlea i Facebooka pismo su potpisani i Microsoft, Twitter, LinkedIn, Yahoo i AOL. "Ljetošnje otkriće pokazuje koliko je nužna hitna reforma vladine nadzorne prakse u cijelome svijetu. Ravnoteža se u mnogim zemljama poremetila u korist države, a na štetu prava pojedinca, prava koja su zajamčena našim ustavom. To potkopava slobode do kojih nam je stalo. Vrijeme je za promjene". Neke od tih osam kompanija koje zajedno imaju tržište od gotovo 1,4 bilijuna dolara već su reagirale najavom da će pojačati šifriranje i sigurnost svojih sajtova.
LONDON - Cijena nafte spustila se danas na londonskom tržištu prema 111 dolara za barel, pritisnuta naznakama slabije potražnje u Europi koja je potisnula u drugi plan ohrabrujuće makrogospodarske pokazatelje iz SAD-a i Kine. Na londonskom su tržištu cijene nafte pale više od jednog dolara u odnosu na zatvaranje trgovanja u petak, kliznuvši na 110,55 dolara, da bi se naknadno stabilizirale na 111,00 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po istoj cijeni kao i na zatvaranju tržišta u petak, od 97,65 dolara. Potporu naftnim tržištima pružaju naznake ubrzavanja svjetskog gospodarskog rasta, posebno pozitivni podaci iz SAD-a i Kine. Kineski trgovinski podaci pokazali su 12,7-postotni rast izvoza na godišnjoj razini, dok je uvoz porastao 5,3 posto. Uvoz sirove nafte u Kinu, drugog po veličini svjetskog potrošača, dosegnuo je u prošlom mjesecu 23,56 milijuna tona, što je 19,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec promatrano na dnevnoj bazi. Odvojeno je Organizacija članica izvoznica nafte (OPEC) danas na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena referentne košarice barela njezine nafte u petak iznosila 108,00 dolara, što znači da je bila 22 centa niža nego prethodnog dana trgovanja.
LONDON/NEW YORK - Euro je danas nakratko zabilježio najvišu razinu u šest tjedana prema dolaru i najvišu u pet godina prema jenu uslijed rasta kratkoročnih kamatnih stopa na tržištu novca u eurozoni, uz trenutno slabe izglede za daljnjim ublažavanjem tamošnje monetarne politike. Euro se tako nakratko popeo i do 1,3728 dolara, da bi se potom stabilizirao na 1,3720 dolara. Jedinstvena europska valuta prema jenu je ojačala 0,3 posto, na 141,38 jena. I dolar je ojačao prema jenu, za 0,3 posto, na 103,05 jena. Dolar se spustio i na najnižu razinu u mjesec i pol dana prema švicarskom franku, od 89,05 centima. Franku su podršku pružale učestale naznake ublažavanja deflacije u Švicarskoj i jačanja gospodarstva. Euro je ostao danas snažan unatoč boljim od očekivanih podacima o zaposlenosti u SAD-u, slabim gospodarskim prilikama u eurozoni i ustrajnom ponavljanju dužnosnika europskih monetarnih vlasti da će kamatne stope u eurozoni još neko vrijeme ostati niske. Euro se tako drži nadomak najviših razina u ovoj godini. Jen, s druge strane, nastavlja slabiti zbog očekivanja nastavka vrlo popustljive monetarne politike u Japanu i pojačane sklonosti ulagača riziku.