LUXEMBOURG/ZAGREB - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u studenome je iznosila 0,9 posto, u skladu s prvom procjenom, dok je u Europskoj uniji iznosila jedan posto, pri čemu u Hrvatskoj 0,7 posto, pokazali su u utorak preliminarni podaci Eurostata. Najnoviji podaci ukazuju na blago ubrzanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini budući da je u listopadu godišnja stopa inflacije u 17-članoj eurozoni iznosila 0,7 posto a u EU28 0,9 posto, priopćeno je iz statističkog ureda EU-a. U trenutku objave, kako navode, nisu bili dostupni jedino podaci Velike Britanije. U Hrvatskoj je pak blago usporen rast potrošačkih cijena, s obzirom da je u listopadu godišnja stopa inflacije iznosila 0,8 posto, pokazali su podaci Eurostata. Na mjesečnoj razini, potrošačke su cijene u eurozoni i u EU u cjelini pak smanjene za 0,1 posto, pokazuju preliminarni podaci. Pritom je u Hrvatskoj zabilježen njihov pad od 0,4 posto. Novi podaci svjedoče o značajnom usporavanju rasta cijena na godišnjoj razini u proteklih godinu dana kako u eurozoni, tako i u EU, uključujući i Hrvatsku. U studenome 2012. godišnja inflacija iznosila je 2,2 posto u eurozoni i 2,4 posto u EU, a u Hrvatskoj čak 4,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Troškovi rada po satu u Europskoj uniji i eurozoni porasli su u trećem tromjesečju gotovo istim tempom kao i u prethodna tri mjeseca, a blagi rast zabilježen je i u Hrvatskoj, izvijestio je danas europski statistički ured. U razdoblju od srpnja do rujna troškovi rada po satu u 28-članoj Europskoj uniji i u 17-članoj eurozoni porasli su jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, procjenjuje Eurostat. Ujedno su revidirali procjene za drugo tromjesečje, s 0,9 na 1,1 posto za obje zone. Blagi rast troškova rada po satu u trećem tromjesečju, za 0,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje prema podacima koji nisu prilagođeni za broj radnih dana, zabilježila je i Hrvatska. U drugom tromjesečju smanjili su se 0,6 posto, nakon snažnog, 4,1-postotnog skoka u prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju podaci Eurostata. Najveći su skok troškova rada po satu na godišnjoj razini u trećem tromjesečju zabilježile Estonija, za 8,1 posto, Litva, za 6,2 posto, i Latvija, za 5,9 posto. Najveći pad imao je Cipar, za 7,6 posto. Slijedi s velikim zaostatkom Češka, s padom od 2,9 posto. Na razini 28-člane EU plaće po satu porasle su u trećem tromjesečju gotovo istim tempom kao i u prethodnom tromjesečju, za 1,2 posto, nakon 1,3-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja.
BRUXELLES/ZAGREB - Prodaja automobila porasla je u studenom treći mjesec zaredom, iako znatno sporijim tempom nego u prethodnom mjesecu, pokazalo je današnje izvješće Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). U prošlom je mjesecu u 26 zemalja Europske unije (izuzev Malte) registrirano ukupno 938.021 novih automobila, što je 1,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Prodaja automobila u Europi povećala se treći mjesec zaredom, ali sporije nego u listopadu kada je broj registracija na godišnjoj razini porastao 4,7 posto. Među velikim europskim tržištima izdvajalo se španjolsko tržište s rastom prodaje u studenom za 15,1 posto. Postojano dobru izvedbu nastavlja Velika Britanija gdje je broj registracija novih automobila viši sedam posto. Njemačka, Francuska i Italija bilježile su pad prodaje u studenom, za dva, četiri odnosno 4,5 posto. U 11-mjesečnom razdoblju do kraja studenog prodaja je u 26 zemalja EU-a (bez Malte) pala 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, uz registriranih 10.945.360 novih automobila. Većina značajnih tržišta bilježila je pad prodaje, u rasponu od 4,9 posto u Njemačkoj do 7,1 posto u Francuskoj i 7,7 posto u Italiji. Španjolska se izdvajala rastom prodaje za 2,1 posto, a Britanija za 9,9 posto.
BEČ/ZAGREB - Erste grupa otpisala je otprilike 350 milijuna eura nematerijalne imovine iz svoje bilance, priopćeno je danas iz te austrijske banke. Otpis nematerijalne imovine (goodwila) uglavnom je povezan s njezinom podružnicom u Rumunjskoj, BCR. Taj otpis bit će uknjižen u bančine poslovne knjige za zadnje ovogodišnje tromjesečje, i neće imati utjecaja na zakonom propisane kapitalne zahtjeve, navodi se u priopćenju.
PRAG - Talijanski energetski div ENI započeo je pregovore o prodaji 32,5-postotnog udjela u češkoj rafineriji Česka Rafinerska i 124 Agipove benzinske postaje u Češkoj slovačkome Slovnaftu, članu mađarske MOL grupe, piše u utorak češki list Lidove Noviny. Tako će od početka iduće godine jedini preostali dioničari Česke Rafinerske biti slovački Slovnaft i češka grupa za preradu i prodaju nafte Unipetrol, koja je u studenome dogovorila kupnju 16,3-postotnog udjela od Royal Dutch Shella za 27,2 milijuna dolara. Pozivajući se na izvore, Lidove Noviny navodi i kako Unipetrol još može iskoristiti pravo prvokupa vezano uz Enijev udjel. Glasnogovornici Unipetrola i ENI-ja nisu željeli komentirati pisanje češkoga lista, dok predstavnici slovačke naftne kompanije nisu odmah bili dostupni za komentar. Česka Rafinerska, jedina rafinerijska kompanija u Češkoj, upravlja rafinerijama u gradovima Litvinov i Kralupy. Raspolaže ukupnim rafinerijskim kapacitetima od 8,7 milijuna tona sirove nafte godišnje.
FRANKFURT - Njemački inženjerski div Siemens sklopio je ugovor o proizvodnji vjetroturbina za pet vjetroelektrana u američkoj saveznoj državi Iowi. U jučerašnjem priopoćenju Siemens navodi da je s kompanijom MidAmerican Energy sklopio ugovor o isporuci ukupno 448 vjetroturbina ukupnog kapaciteta 1050 megavata (MW). "To predstavlja ne samo najveću narudžbu kopnenih vjetroturbina za Siemens, već i najveću pojedinačnu narudžbu takvih turbina u svijetu do sada", stoji u priopćenju. Vjetroturbine nominalne snage po 2,3 MW i promjera rotora od 108 metara bit će instalirane u pet vjetroelektrana u saveznoj američkoj državi Iowi. "Siemens će također servisirati i održavati vjetroturbine", objavila je njemačka grupa. Financijski detalji ugovora nisu objavljeni, ali izvor u industriji procijenio je za AFP njegovu vrijednost na oko milijardu dolara.
LONDON - Cijene nafte pale su danas na londonskom tržištu ispod 109 dolara za barel uoči ključnog sastanka američke središnje banke Fed na kojem bi mogla biti donesena odluka o smanjenju monetarnih poticaja za gospodarstvo. Na londonskom je tržištu barel oko podneva pojeftinio 59 centi, na 108,82 dolara, nakon što je u ponedjeljak pri zatvaranju bio na ukupnom dobitku od 1,64 dolara. Na američkom tržištu barel se danas prodavao po 28 centi nižoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje, od 97,2 dolara, dok je jučer pri zatvaranju bio 88 centi u plusu. Jučer je cijene nafte poduprla vijest da Libija ipak nije ponovno otvorila nekoliko važnih izvoznih luka kako je najavljivala. Dodatnu potporu pružili su i podaci koji su pokazali rast proizvodnje i aktivnosti u ključnim gospodarstvima, poput SAD-a i eurozone. Danas i sutra pozornost tržišta bit će na sastanku Fedova Odbora za otvoreno tržište. Postupno ukidanje programa povećalo bi vrijednost dolara prema drugim valutama i time utjecalo na tržišta roba čije su cijene izražene u američkoj valuti, uključujući i naftno.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi oslabili su u utorak nakon izrazitijih dobitaka dan ranije, pritisnuti padom cijena dionica u naftnom sektoru, dok su sve oči uprte u početak dvodnevnog sastanka američke središnje banke Fed. Londonski Ftse indeks oslabio je 0,25 posto, na 6.506 bodova, frankfurtski DAX indeks za 0,13 posto, na 9.152 boda, te pariški CAC za 0,68 posto, skliznuvši na 4.092 boda. Najveći gubitnici bile su dionice iz sektora usluga u naftnoj industriji, predvođene francuskom tvrtkom za seizmička istraživanja CGG, koja je izdala upozorenje o dobiti, navodeći kao razlog odgađanje velikih narudžbi. Dionice su joj tako potonule 15 posto. Među gubitnicima u tom sektoru izdvaja se tvrtka Technip, s padom cijena dionica od 4,6 posto. Slijede Petroleum Geo-Services, čije su dionice oslabile 4,3 posto, te Petrofac i Saipem, s padom cijena dionica od 2,3 i 1,9 posto. Sve oči uprte su u današnji početak dvodnevnog sastanka Feda. Niz snažnih američkih gospodarskih podataka, u kombinaciji s prošlotjednim dogovorom o proračunu, potaknuo je špekulacije da bi Fed već ovoga tjedna mogao najaviti smanjenje svoga programa kupovina obveznica, teškog 85 milijardi dolara mjesečno.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica porasle jer su dobri gospodarski podaci ublažili bojazni ulagača od posljedica smanjenja poticajnih monetarnih mjera američke središnje banke. Dow Jones ojačao je 0,82 posto, na 15.884 boda, dok je S&P 500 porastao 0,63 posto, na 1.786 bodova, a Nasdaq indeks 0,71 posto, na 4.029 bodova. Rast cijena dionica zahvaljuje se novim podacima koji ukazuju na ubrzanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva. Tvornička proizvodnja porasla je u studenome četvrti mjesec zaredom, za 0,6 posto, pri čemu je iskorištenost kapaciteta dosegnula najvišu razinu u šest godina. Zbog toga je sve više onih koji očekuju da će čelnici Feda već na ovotjednoj sjednici smanjiti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, koji su godinama podržavali rast gospodarstva i cijena dionica. No, kako gospodarstvo snažno raste, splasnule su bojazni ulagača da će mu smanjenje poticaja naštetiti.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer je ulagače ohrabrio jučerašnji skok indeksa na Wall Streetu, nakon boljih nego što se očekivalo podataka iz američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Singapuru porasle između 0,2 i 0,6 posto. U Šangaju su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,4 posto. Nakon dva tjedna pada, jučer su na Wall Streetu cijene dionica osjetno porasle zahvaljujući novim podacima koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva. Osim jačanja najvećeg izvoznog tržišta azijskih kompanija, ulagače je ohrabrilo i ubrzanje oporavka eurozone od recesije. Ipak, i jutros se trguje oprezno jer nitko ne želi riskirati uoči sjednice čelnika američke središnje banke u utorak i srijedu.