RIM - Hrvatska i Italija su partnerske zemlje s razvijenom svestranom suradnjom koje su uspješno riješile prijepore iz prošlosti i okreću se zajedničkim interesima unutar Europske unije i Sredozemlja, rekli su u utorak u Rimu hrvatski predsjednik Ivo Josipović i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano. "Italija je prvi gospodarski partner Hrvatske i taj proces moramo nastaviti", rekao je Napolitano. U više je navrata spomenuo kako bi prostor južne Europe i Sredozemlja trebao dobiti na važnosti u EU. Predsjednik Josipović je kazao da su Sredozemlje i jugoistočna Europa važan prostor za obje zemlje i EU. Dvojica predsjednika su se osvrnula i na krizu koja je prije pet godina pogodila cijeli svijet, uključujući i eurozonu, te urodila politikama kojima je cilj suzbijanje javnog duga. "Moramo izaći iz recesijske faze i ući u jedno bolje gospodarstvo", rekao je Napolitano, ističući nezaposlenost mladih kao gorući problem. Prema Josipoviću, stabilizacija gospodarstva je interes EU-a, jer gospodarske krize i siromaštvo pridonose "jačanju ekstremizama" i ugrožavaju i destabiliziraju demokratske vrijednosti.
MILANO - Italija ne smanjuje javni dug dovoljno brzo i nema manevarskog prostora za smanjenje strukturnog deficita, upozorio je u utorak u razgovoru za talijanski tisak europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn. "Italija bi se trebala pridržavati određenog tempa smanjenja duga, a ona to ne čini", kazao je Rehn u razgovoru za talijanski list La Repubblica. "Strukturalne prilagodbe morale bi biti u visini 0,5 posto BDP-a, a sada su tek 0,1 posto. Zbog toga Italija nema manevarskog prostora i ne može se pozivati na klauzulu o fleksibilnosti za potrebe ulaganja", istaknuo je. Talijanski javni dug blizu je razine od 134 posto BDP-a i time daleko iznad gornje dopuštene granice u EU od 60 posto BDP-a. Promatrano u odnosu na BDP, veći javni dug ima samo Grčka. U razgovoru za talijanski list Rehn napominje i da Italija ima veliki potencijal za rast i da bi njezino gospodarstvo moglo rasti snažnije od mnogih drugih zemalja ako uspješno provede reforme ekonomskog i pravosudnog sustava.
SAO PAOLO - Brazilsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju neočekivano snažno smanjeno, za 0,5 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca, što je njegov prvi pad od početka 2009. godine, pokazali su najnoviji podaci tamošnjeg instituta za statistiku. Riječ je o snažnom zaokretu, budući da je u drugom tromjesečju brazilsko gospodarstvo poraslo za 1,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Analitičari su prognozirali pad BDP-a od svega 0,2 posto. Pad gospodarske aktivnosti najvećim se dijelom pripisuje poljoprivrednom sektoru, koji je zabilježio pad za 3,5 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem, inače snažnim zahvaljujući ključnom razdoblju žetve. U istom razdoblju smanjena su i ulaganja, za 2,2 posto. Među rijetkim svijetlim točkama izdvaja se državna potrošnja, koja je uvećana za 1,2 posto, no državni dužnosnici upozorili su da nema prostora za daljnje poticaje. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, brazilsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju uvećano pak za 2,2 posto.
KUWAIT - Kuwait Airways potpisao je memorandum o razumijevanju s Airbusom o kupnji 25 zrakoplova, uz opciju nabave daljnjih 10 i najma još 12 zrakoplova, izjavio je predsjednik uprave kuvajtskog prijevoznika. "Potpisali smo memorandum o razumijevanju s Airbusom o kupnji 25 zrakoplova koji bi trebali zamijeniti postojeću ostarjelu flotu", rekao je Džasar al-Džasar na konferenciji za novinare. Nije želio otkriti vrijednost sporazuma, pozivajući se na klauzulu o tajnosti podataka, ali su je kuvajtski mediji u svibnju procijenili na oko tri milijarde dolara. Kompanija u državnom vlasništvu trenutno je u postupku privatizacije, a u svibnju je službeno prihvatila Airbusovu ponudu. Odlučili su nabaviti nove zrakoplove kako bi prije privatizacije 40-postotnog udjela pokušali ostvariti pozitivne poslovne rezultate. U ukupno 21 godini koliko posluje kompanija je samo jednu godinu zaključila u plusu. Ukupno su nanizali više od 2,7 milijardi dolara gubitaka, koje je pokrila kuvajtska vlada.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi pali su u utorak, pritisnuti rudarskim sektorom koji je silaznim trendom slijedio cijene metala u kontekstu bojazni da bi američka središnja banka uskoro mogla početi povlačiti poticaje za gospodarstvo. Najveći je gubitnik bio indeks Pariške burze CAC, koji je oslabio 1,73 posto, na 4.211 bodova. Slijedio je frankfurtski DAX s minusom od 1.05 posto i kliznuo je na 9.303 boda. Londonski FTSE pao je 0,76 posto na 6.544 boda. Čileanska rudarska kompanija Antofagasta izgubila je na vrijednosti 5,5 posto nakon što su cijene bakra pale zbog bojazni od prekomjerne ponude i špekulacija da bi Fed uskoro mogao početi povlačiti poticaje s obzirom na učestale ohrabrujuće pokazatelje iz najvećeg svjetskog gospodarstva. Meksička rudarska kompanija Fresnillo i afrički Randgold izgubile su na vrijednosti 3,7 odnosno 3,9 posto.
LONDON - Cijene nafte stablizirale su se danas na londonskom tržištu iznad razine od 111 dolara za barel, poduprte snažnim makrogospodarskim pokazateljima koji su poboljšali izglede za potražnju. Na londonskom tržištu cijena barela nafte ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 111,44 dolara. Jučerašnje trgovanje zaključila je na najvišoj razini od 13. rujna. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 27 centi višoj cijeni, od 94,09 dolara, nakon što je jučerašnje zatvaranje zaključio u plusu 1,10 dolara. Danas je irački ministar nafte Abdul Karim Luaibi izjavio da njegova zemlja iduće godine planira povećati proizvodnju nafte za više od milijun barela dnevno, na više od četiri milijuna barela dnevno, što bi bilo najveće povećanje opskrbe iz te zemlje od pada režima Sadama Huesina prije deset godina. Odvojeno je OPEC na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena referentne košarice barela njegove nafte jučer iznosila 106,74 dolara, što znači da je bila 33 centa niža nego na kraju prošlog tjedna.
LONDON - Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru jer ulagači ne očekuju promjene ključnih kamatnih stopa u eurozoni na ovotjednom redovnom zasjedanju Europske središnje banke (ECB). Euro je tako ojačao prema dolaru 0,3 posto, na 1,3581 dolara. Oslabio je pak blago prema jenu, na 139,33 jena. I dolar je oslabio prema jenu, za gotovo 0,5 posto, te se njime trgovalo po 102,47 jena. Podršku euru prema dolaru pružila su očekivanja da će ECB zadržati postojeće kamatne stope nakon što su prošlog tjedna podaci europskog statističkog ureda Eurostata pokazali godišnju stopu inflacije veću nego što se očekivalo. Jen se tijekom dana oporavio od ranijih gubitaka prema dolaru i euru jer su ulagači odlučili polučiti dobit nakon jednomjesečnog uzleta, a i globalna su tržišta dionica oslabila, potičući potražnju za japanskom valutom koju ulagači smatraju sigurnim utočištem. Dolar je od početka godine prema jenu ojačao 18 posto, a posebno je jačao u proteklih mjesec dana, uslijed očekivanja skorog smanjenja programa kupovine obveznica u SAD-u, uz nastavak popustljive monetarne politike u Japanu.