LONDON/ZAGREB - Oporavak svjetskog tržišta nekretnina nastavlja se u trećem tromjesečju i pritom daleko više zemalja bilježi rast cijena, dok je u Hrvatskoj pad cijena naglo usporio, pokazalo je izvješće Global Property Guide (GPG). U razdoblju od srpnja do rujna cijene nekretnina prilagođene za inflaciju porasle su na 27 od 40 tržišta nekretnina koja su dosada objavila statističke podatke. U drugom je tromjesečju 30 od 42 tržišta bilježilo rast cijena nekretnina prilagođeno za inflaciju. U izvješću se izdvaja i snažan uzlazni trend cijena, kao i poboljšanje trenda u 32 tržišta u trećem tromjesečju na godišnjoj razini, odnosno slabljenje na njih devet. U Europi se nastavlja oporavak, ocjenjuju, izdvajajući 12,46-postotni skok cijena nekretnina u glavnom gradu Estonije Talinnu u odnosu na lanjsko razdoblje. Usporedbe radi, u prošlogodišnjem trećem tromjesečju tamošnje su cijene pale 0,86 posto. Snažan skok cijena bio je i u Njemačkoj, za 9,61 posto na godišnjoj razini prilagođeno za inflaciju, te u Danskoj, za 6,53 posto, Poljskoj, za 5,13 posto, i Turskoj, za 4,65 posto. U izvješću se ističe da je šest najslabijih tržišta u istraživanju iz Europe, a to su Španjolska, Grčka, Rusija, Rumunjska, Hrvatska i Nizozemska.
FRANKFURT - Mađarska naftna i plinska kompanija Mol namjerava nastaviti kupovati imovinu u Sjevernom moru, kazao je nakon prošlotjedne akvizicije u razgovoru za njemačke medije predsjednik Molova nadzornog odbora Gyorgy Mosonyi. Mol je u petak pristao platiti Wintershellu, članu njemačkog BASF-a, 375 milijuna dolara za nekoliko naftnih i plinskih projekata u Sjevernom moru, šireći time broj regija u kojima obavlja aktivnosti istraživanja i proizvodnje. Komentirajući akviziciju, analitičari Deutsche Banka izrazili su optimizam u pogledu izvedbe Molove dionice, potvrdivši svoju preporuku njene kupnje i ciljanu cijenu od 16.300 forinti, piše mađarski portal Portfolio. Analitičari Deutsche Banka pritom ističu da strateška važnost te akvizicije opravdava premiju na cijenu, koja je blizu vrha cjenovnog raspona u međunarodnim okvirima. Molovu je akviziciju komentirao i Citibank, potvrdivši ciljanu cijenu Molove dionice od 14.100 forinti. Za razliku od Deutsche Banka, preporučili su ulagačima da ju prodaju. Analitičari Citija potvrđuju da bi transakcija kratkoročno ili srednjoročno mogla ojačati Molov novčani tok no cijenu akvizicije "ne drže pretjerano atraktivna".
LONDON - Krhki oporavak aktivnosti privatnog sektora u eurozoni u zaključnom je mjesecu 2013. nastavljen i ne gubi zamah, zahvaljujući priljevu novih narudžbi, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće londonske tvrtke Markit. Markitov preliminarni zbirni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća aktivnosti tisuća malih i srednjih tvrtki u sektoru proizvodnje i usluga, uvećan je u prosincu na 52,1 bod, s 51,7 bodova u prošlom mjesecu, navodi se u priopćenju ugledne londonske istraživačke tvrtke. Drži se tako iznad 50 bodova, granice koja dijeli rast od pada aktivnosti, cijelo drugo polugodište, a veći je i od očekivanih 51,9 bodova, koliko su u prosjeku prognozirali analitičari iz Reutersove ankete. Istraživanje Markita ponovno je istaknulo sve dublji jaz između Njemačke i Francuske, dvaju najvećih gospodarstava eurozone. U prosincu su tako tvorničke aktivnosti u Njemačkoj dosegnule najvišu razinu od srpnja 2011. godine, dok su one francuskih kompanija pale na najnižu razinu u posljednjih sedam mjeseci. Najnoviji podaci po ocjeni Willamsona ipak sugeriraju da će gospodarstvo eurozone u cjelini u ovom tromjesečju porasti za oko 0,2 posto.
TOKIO - Japanska poslovna klima dosegnula je u prosincu najvišu razinu u šest godina, objavila je danas središnja banka, naglašavajući sve izraženiji optimizam velikih japanskih kompanija. Bančino tromjesečno istraživanje Tankan obuhvaća anketu među najmanje 10.500 kompanija, pri čemu je odgovarajući indeks njihovih očekivanja u prosincu dosegnuo najvišu razinu od prosinca 2007. Podindeks koji mjeri raspoloženje među velikim proizvođačim poskočio je na plus 16, s rujanskih plus 12. Podindeks koji mjeri raspoloženje među kompanijama izvan proizvodnog sektora također je snažno poskočio, dosegnuvši najvišu vrijednost u više od šest godina, od plus 20, u odnosu na plus 14 iz rujna. Brojke predstavljaju razliku između kompanija koje stanje ocjenjuju dobrim i onih koje ga smatraju lošim. "Abenomija ne koristi samo velikim, izvozno orijentiranim kompanijama, prvi puta od početka 90-ih godina broj malih kompanija koje poslovne uvjete smatraju povoljnim nadmašio je broj onih koje ih drže nepovoljnima", zaključuje u osvrtu Capital Economics.
BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je danas da bi viceguvernerka Bundesbanka Sabine Lautenschlaeger bila dostojna nasljednica Joerga Asmussena u izvršnom vijeću Europske središnje banke (ECB). "Ona je sjajna viceguvernerka Bundesbanka", kazao je Schauble u razgovoru za radio Deutschlandfunk. Posebno je istaknuo veliko iskustvo viceguvernerke Lautenschlaeger na poslovima nadzora banaka, koje će posebno dobiti na važnosti kada ECB preuzme ulogu bankovnog supervizora u eurozoni. Zasigurno bi valjalo razmotriti mogućnost da se viceguvernerku Lautenschlaerger predloži za nasljednicu sadašnjeg njemačkog člana izvršnog vijeća ECB-a Joerga Asmussena, kazao je Schaeuble. Kancelarka Angela Merkel kazala je u nedjelju da će Njemačka imati kandidata za položaj u izvršnom vijeću ECB-a koji će biti ispražnjen nakon Asmussenova odlaska.
DUBLIN - Irska je u nedjelju postala prva zemlja eurozone koja je izašla iz međunarodnog programa pomoći ali život građana, obilježen drastičnom štenjom, neće se promijeniti "od danas do sutra", rekao je premijer Enda Kenny. U govoru koji je u nedjelju navečer prenosila televizija, Kenny je službeno najavio izlaz iz plana spašavanja koji su joj 2010. nametnuli EU i Međunarodni monetarni fond. Tri godine kasnije, "to je važna etapa ali nije kraj", upozorio je premijer. "Naši životi neće se promijeniti od danas do sutra", rekao je. Kenny je pozdravio žrtve irskih građana, naglašavajući da mnogi nedavna poboljšanja ekonomske situacije nisu još osjetili u svakodnevnom životu. Dodao je da sada nije trenutak da se promijeni smjer, te da je potrebno nastaviti s mudrom proračunskom politikom. Zemlja od 4,6 milijuna stanovnika sada je primjer za druge europske zemlje koje su u programu financijske pomoći: Cipar, Grčku i Portugal. Šef irske vlade najavio je da će ovaj tjedan predstaviti ekonomski program za sljedećih sedam godine čiji je cilj zajamčiti da više nikad "stabilnost Irske ne bude pod prijetnjom špekulacija i pohlepe".
ZAGREB/MOSKVA - Rusija bi mogla odobriti zajam Ukrajini ako ga Kijev zatraži, izjavio je u ponedjeljak savjetnik ruskog predsjednika Andrej Belousov, a prenose ruski mediji. "Situacija u Ukrajini je sada takva da bez zajmova, s jedne ili druge strane, oni jednostavno neće moći održati ekonomsku stabilnost", kazao je. "Ne isključujem mogućnost da će zajam biti odobren ako bude upućen zahtjev." Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, čija je prošlomjesečna odluka o zaustavljanju priprema za potpisivanje sporazuma o pridruživanju s EU-om i okretanju Rusiji izazvala ulične prosvjede, posjetit će Rusiju u utorak kada bi se u razgovorima moglo pojaviti i pitanje zajma. U međuvremenu je proeuropska oporba u Kijevu nastavila prosvjede u ponedjeljak ujutro. Prosvjedi su ušli u četvrti tjedan, a nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se na središnjem Trgu neovisnosti, gdje ih je u nedjelju, unatoč snijegu, bilo oko 300.000.
STOCKHOLM - Švedski lanac trgovina odjećom Hennes & Mauritz (H&M) priopćio je da mu je prodaja u studenom poskočila zahvaljujući zahlađenju koje je potaknulo pojačanu nabavu zimske odjeće. Prodaja je u prošlom mjesecu poskočila 10 posto, ili u lokalnim valutama, za 21 posto. Dobar prošlomjesečni rezultat u H&M-u tumače povoljnim utjecajem kalendarskih faktora i zahlađenjem u Europi koje je potaknulo kupce na nabavu zimske odjeće. H&M je dobro poslovao i za vrijeme globalne krize, iako ga je europska dužnička kriza teže pogodila nego većeg konkurenta, Zarinog vlasnika Inditex, koji ostvaruje veći udio u prodaji na tržištima u razvoju. Maloprodajni lanci očekuju bolju prodaju u zaključnom tromjesečju koje smatraju najvažnijim, budući da se potrošači u Europi vraćaju u trgovine s rastom povjerenja u gospodarstvo. H&M je izvijestio i da je u četvrtom poslovnom tromjesečju, od 1. rujna do 30. studenog, povećao prodaju za tri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi bez poreza na promet iznosili su 36,5 milijardi švedskih kruna (5,5 milijardi dolara), u odnosu na 32,5 milijardi kruna iz istog lanjskog razdobljua
LONDON - Cijene nafte na londonskom tržištu porasle su danas iznad 109 dolara za barel zahvaljujući obnovljenoj zabrinutosti za opskrbu nakon što libijska vlada nije postigla dogovor s plemenskim vođama pa su ključne izvozne luke ostale zatvorene. Na londonskom se tržištu barelom sirove nafte trgovalo po dolar višoj cijeni u odnosu na zatvaranje na kraju prošlog tjedna, od 109,83 dolara. U prošlom je tjednu cijena u Londonu pala 2,5 posto. Na američkom tržištu barel se danas prodavao po 45 centi višoj cijeni u odnosu na zatvaranje tržišta u petak, od 97,05 dolara. U petak je zaključio trgovanje u minusu 90 centi. Ulagači će također pozorno pratiti kada će američka središnja banka Fed početi smanjivati program monetarnih poticaja, koji su bili glavni pokretač ulaganja na svjetskim tržištima roba.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer ulagači nisu voljni riskirati uoči odluke američke središnje banke o poticajnim monetarnim mjerama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu, Singapuru i Šangaju skliznule između 0,2 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,3 posto. Pad cijena dionica posljedica je nesklonosti ulagača prema riziku uoči posljednje ovogodišnje sjednice čelnika američke središnje banke u utorak i srijedu. Premda mnogi procjenjuju da će Fed programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, smanjiti početkom iduće godine, ipak postoji bojazan da taj potez povuče već ovoga tjedna. Prošloga su tjedna republikanci i demokrati u Washingtonu postigli dogovor o proračunu, a svi posljednji podaci ukazuju na jačanje američkog gospodarstva, što govori u prilog smanjenju poticaja. No i daljke se nastavljaju se nagađanja za i protiv tog poteza.
NEW YORK - Smjer cijena dionica na Wall Streetu ovoga će tjedna ponajviše ovisiti o odluci čelnika američke središnje banke hoće li poticajne monetarne programe smanjiti već sada ili će pričekati do početka iduće godine. Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 1,65 posto, na 15.755 bodova, a za toliko je pao i S&P 500, zaronivši na 1.775 bodova. Nasdaq indeks skliznuo je, pak, 1,5 posto, na 4.000 bodova. Najveći tjedni pad cijena dionica u protekla četiri mjeseca posljedica je strahovanja ulagača da će Fed već ovoga tjedna smanjiti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, koji su godinama podržavali rast burzovnih indeksa. Mnogi ulagači procjenjuju da će Fed poticajne mjere smanjiti početkom iduće godine, pa se nadaju da bi još do kraja ove godine cijene dionica mogle rasti. Međutim, kako su prošloga tjedna republikanci i demokrati u Washingtonu postigli dogovor o proračunu i kako svi posljednji podaci ukazuju na jačanje američkog gospodarstva, središnja bi banka takav potez mogla povući već ovoga tjedna.