BRUXELLES - Europski čelnici, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupili su se u srijedu na summitu u Bruxellesu na kojem će razgovarati o borbi protiv poreznih utaja i o energetskim pitanjima. Na upit što Hrvatska radi u sklopu borbe protiv poreznih utaja, premijer Milanović je rekao da njegova vlada radi na uvođenju reda. Kao i do sada uvodimo reda, danas je u Hrvatskoj puno teže prevariti državu nego što je bilo prije, rekao je Milanović dolazeći na sastanak europskih čelnika. Što se tiče daljnjeg razvoja EU-a, Milanović je rekao da očekuje "daljnje fiskalno ujedinjavanje". "To je jedina realnost, pred Hrvatskom je skoro izvjestan ulazak u euro jednog dana, a vidjeli smo da euro kao zajednička valuta bez usklađenih i kontroliranih proračunskih politika država ne funkcionira", rekao je.. EU se želi obračunati s poreznim prijevarama, utajama poreza i poreznim oazama. Zbog raznovrsnih načina izbjegavanja poreza EU prema procjenama godišnje gubi tisuću milijardi eura ili dvije tisuće eura po glavi stanovnika.
BRUXELLES - Kada bi države članice EU-a prikupile sve poreze koji trebaju biti plaćeni u roku od deset godina, svi državni dugovi bili bi vraćeni, izjavio je u srijedu predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. "Prema pouzdanim procjenama, Europska unija svake godine gubi tisuću milijardi eura zbog poreznih prijevara i utaja. To je dvije tisuće eura godišnje po glavi stanovnika, što je četiri puta više nego što se godišnje potroši na obrazovanje. Kada bi se prikupili svi porezi, za deset godina svi nacionalni dugovi europskih zemalja bili bi izbrisani. Stoga bi na raspolaganju bilo dovoljno novca za plaćanje dugova koji pritiskaju ekonomiju, za investicije u rast i zapošljavanje mladih samo ako bi prikupili sve poreze", rekao je Schulz čelnicima EU-a na summitu u Bruxelesu. Schulz je utaju poreza nazvao "ozbiljnim zločinom", koji između ostaloga nagriza solidarnost među članicama i građanima unutar samih zemalja. Naveo je primjer Grčke, gdje su građani podnijeli bolne žrtve a bogataši su iznijeli milijarde na tajne švicarske račune.
ZAGREB/STRASBOURG - Europski parlament usvojio je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu novu direktivu o sigurnosti naftnih i plinskih bušotina u vodama država članica EU-a, po kojoj će naftne i plinske kompanije morati dokazati da mogu ukloniti moguće onečišćenje okoliša u slučaju nesreće, objavio je Europski parlament. Da bi dobile dozvolu za bušenje u europskim vodama, kompanije će morati izraditi planove za slučaj nesreće za svaku bušotinu. Države članice nove odredbe morat će usvojiti u roku dvije godine, a za postojeće bušotine u roku pet godina. Svi operateri morat će dokazati da imaju "dovoljno materijalnih, ljudskih i financijskih resursa da ograniče i otklone posljedice moguće veće nesreće", kaže se u tekstu. Bez toga neće moći dobiti dozvolu za bušenje.
WASHINGTON - Prerano je za odluku o eventualnom smanjenju obimnog programa kupovine obveznica koji provodi američka središnja banka Fed, kazao je bliski suradnik guvernera Bena Bernankea, povezujući je s jasnijim stanjem u gospodarstvu. Predsjednik Fedove podružnice u New Yorku William Dudley izjavio je za Bloomberg TV da postoji mogućnost da se program kupovina obveznica, vrijedan 85 milijardi dolara mjesečno, do jeseni smanji "ako gospodarstvo bude bilježilo dobre rezultate i ako se nastavi poboljšanje na tržištu rada" u uvjetima strožih fiskalnih mjera. "To zapravo ovisi o izgledima za gospodarstvo... Prerano je za takve odluke", kazao je Dudley. "Držim da ćemo kroz tri ili četiri mjeseca moći bolje procijeniti je li gospodarstvo dovoljno zdravo da prevlada fiskalne probleme ili nije". U fokusu tržišta današnji je istup Bernankea u američkom Kongresu pred zajedničkim odborom za gospodarstvo. Predsjednik Feda mogao bi dati jasnije signale o mišljenju većine od ukupno 19 Fedovih dužnosnika. Ako Fed smanji kupovine imovine, kako je kazao Dudley, time neće zaoštriti monetarnu politiku već samo "dodavati manje poticaja".
LONDON - Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je britansku vladu da usvoji jasan plan o prodaji udjela u Royal Bank of Scotlandu (RBS) i Lloyds Banking Groupu (LBG), kojima je pritekla u pomoć u vrijeme krize. "Potrebna je jasna strategija za dvije banke u kojima je vlada intervenirala kako bi ponovo dobile vlasnike iz privatnog sektora", stoji u priopćenju MMF-a, objavljenom po završetku redovnog posjeta Londonu. Britanska je vlada pritekla u pomoć RBS-u i LBG-u na vrhuncu financijske krize u 2008., kada je kriza na američkom tržištu drugorazrednih kredita prouzročila nestašicu kredita i poharala bankovne sektore širom svijeta. MMF sada želi da britanski ministar financija George Osborne proda 81-postotni udio države u RBS-u i 39-postotni u Lloyds-u. Pohvalili su pokrenuti postupak restrukturiranja u oba zajmodavca, u sklopu kojih su otpušteni deseci tisuća radnika i prodani dijelovi poslovanja. U MMF-u ipak upozoravaju i na preostale izazove, posebno nakon neuspjelih prošlomjesečnih pregovora Lloydsa o prodaji 632 ogranka konkurentskoj The Cooperative Group.
NIKOZIJA - Ciparskim gospodarskim izgledima prijete značajni rizici i prognozirana recesija mogla bi biti dublja nego što se predviđalo, kazao je guverner ciparske središnje banke. Cipar je u ožujku za dlaku izbjegao financijski kolaps i suočen je s iznimno velikim makroekonomskim i rizicima po bankarski sektor, ustvrdio je Panikos Demetriades. Upozorio na potencijalne učinke postupka gašenja tamošnje dvije banke, te gubitaka nametnutih vlasnicima velikih depozita u sklopu međunarodnog paketa pomoći, koji uključuje i nametanje kontrole kapitala. "Recesija bi mogla biti dublja no što se očekivalo, s negativnim popratnim učincima na državne financije, uključujući i državni dug", kazao je guverner. Cipar je u ožujku osigurao 10 milijardi eura vrijedan paket međunarodne pomoći i postao peta članica eurozone koja je morala tražiti pomoć. Očekuje se da će se ciparsko gospodarstvo, vrijedno 17,5 milijardi eura, ove godine smanjiti za 8,7 posto. Uvjeti paketa pomoći uključuju gašenje druge najveće ciparske banke Popular, a nametnuli su gubitke na neosiguranu štednju u najvećoj Bank of Cyprus, te njihovu dokapitalizaciju.
ZAGREB - Njemačka softverska tvrtka SAP planira zaposliti stotine osoba s autizmom, budući da smatra da imaju jedinstveni talent za informacijske tehnologije, prenose britanski mediji. U SAP-u očekuju da će do 2020. osobe s autizmom činiti jedan posto od ukupno 65 tisuća njegovih radnika u podružnicama širom svijeta, izvijestio je BBC. Autizam je razvojni poremećaj koji stvara probleme u društvenoj interakciji i motorici. No pojedini autisti pokazuju visok stupanj inteligencije i razvijenu sposobnost za detalje. SAP-ova izvršna direktorica Luisa Delgado kazala je da kompanija vjeruje da "inovacija dolazi s margina" i da će "tek zapošljavanjem ljudi koji misle drugačije i potiču inovacije SAP biti spreman suočiti se sa izazovima 21. stoljeća". Za SAP već radi šest osoba s autizmom u uredu u indijskom Bangaloreu, gdje rade na testiranju softvera. U tvrtki navode da im se produktivnost zahvaljujući zapošljavanju tih radnika povisila i sada planiraju zaposliti više takvih osoba i u drugim zemljama.
LONDON/NEW YORK - Tečaj eura prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima je nastavio bilježiti blage oscilacije, uoči budno iščekivanog govora čelnika američke središnje banke Bena Bernankea u američkom Kongresu. Euro je u takvim okolnostima ojačao 0,06 posto prema dolaru, na 1,2912 dolara. Nakratko je dosegnuo i 133,14 jena, njegovu najvišu razina od siječnja 2010. Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema švicarskom franku, na 1,2614 franaka, što je njezina najviša razina u zadnje dvije godine. Razlog jačanju izjava je guvernera švicarske središnje banke Thomasa Jordana da negativne kamatne stope nisu isključene i da bi bančini dužnosnici mogli po potrebi iznova mijenjati minimalni tečaj franka prema euru. I dolar je bio na dobitku prema franku, od 0,5 posto, i njime se trgovalo po 97,53 švicarskih centima. U istom postotku dolar je ojačao i prema jenu, na 103,01 jen.