LJUBLJANA - Slovenska vlada odlučila je da za sada ne uvede krizni porez na plaće, izjavila je u četvrtak popodne na konferenciji za novinare slovenska premijerka Alenka Bratušek potvrdivši da je vlada prihvatila program financijske stabilizacije. Osnovni cilj vlade u programu financijske stabilizacije i reformskom programu je fiskalna stabilizacija i oporavak gospodarstva, istaknula je Bratušek. Po njezinim riječima, umjesto kriznog poreza od 1. srpnja povećat će se obje stope PDV-a, niža će se s trenutnih 8,5 podići na 9,5 posto, a viša sa 20 posto na 22 posto. Krizni porez ostaje kao rezerva ako se do kraja godine ne ostvare ciljevi ušteda u javnom sektoru. S novim stopama PDV-a i nekim drugim taksama Slovenija računa na dodatni prihod proračuna od 540 milijuna eura, dok bi se 380 milijuna ušteda u proračunu ostvarilo na osnovi lanjskog interventnog zakona o rezovima i uštedama koji vrijedi i u ovoj godini, navela je Bratušek.
LONDON - Britanska središnja banka Bank of England (BoE) na današnjem je redovnom mjesečnom zasjedanju odlučila zadržati postojeću kamatnu stopu na 0,5 posto, stoji u priopćenju središnje banke. Na sastanku je odlučeno i da se ne proširuje aktualni program kupovina obveznica, vrijedan 375 milijardi funta (584 milijarde dolara). Takve odluke očekivala je većina ekonomista koji procjenjuju da banka polako preusmjerava fokus s kupovina obveznica na programe kojima će potaknuti veće kreditiranje. Bank of England prošlog je mjeseca već najavila značajnije proširenje programa financiranja za potrebe jačanja zajmodavnih aktivnosti, uz veće poticaje bankama za kreditiranje malih tvrtki. Vijesti iz britanskog gospodarstva posljednjih su tjedana poboljšane. Prije svega je tu riječ o podatku o rastu BDP-a za neočekivano snažnih 0,3 posto u prvom tromjesečju u odnosu na zadnja tri mjeseca 2012., kada su se aktivnosti u istom postotku smanjile prema prethodnom tromjesečju. Time je drugo najveće gospodarstvo EU-a izbjeglo recesiju, koja bi bila treća u posljednjih gotovo pet godina.
LONDON - Cijene nafte barela spustile su se u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod razine od 104 dolara, pritisnute povećanjem opskrbe i paralelnim posustajanjem potražnje. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu na 103,84 dolara. Na američkom tržištu spustila se za 35 centi, na 96,27 dolara. Tržišta su pritisnuli jučerašnji podaci američke vlade koji su pokazali rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu na novu rekordnu razinu, zbog nastavljenog povećanja domaće proizvodnje. Komercijalne su zalihe tako dosegnule 395,5 milijuna barela, najvišu razinu otkada je američka vlada 1982. počela prikupljati te podatke. U Washingtonu prognoziraju i da će svjetsko tržište nafte biti dostatno opskrbljeno u ovoj i sljedećoj godini zbog usporavanja potražnje i brzog rasta proizvodnje, posebno u SAD-u.
LONDON - Tečaj eura danas se na međunarodnim deviznim tržištima blago spustio prema dolaru, pogođen očekivanjima dodatnog labavljenja monetarne politike u eurozoni, a pritisnuli su ga i povećani troškovi zaduživanja Španjolske. Tečaj jedinstvene valute skliznuo je prema dolaru 0,17 posto, na 1,3129 dolara. Dolar je pak bio na gubitku 0,26 posto prema jenu, te se njime trgovalo po 98,73 jena. Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) Yves Mersch i Joerg Asmussen jučer su kazali da središnja banka još ima prostora za smanjenje kamatnih stopa ako gospodarstvo eurozone nastavi slabiti. Prošli tjedan ECB je smanjio kamatnu stopu na 0,5 posto. Među razlozima koji su priječili veće gubitke eura, ponajprije prema dolaru, nove su naznake usporavanja aktivnosti u američkom gospodarstvu. To potpiruje očekivanja da bi američka središnja banka mogla nastaviti s vrlo popustljivom monetarnom politikom. U fokusu ulagača bit će tako novi podaci s američkog tržišta rada, radi stjecanja boljeg uvida u stanje najvećeg svjetskog gospodarstva.