LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek odbacila je u ponedjeljak navode oporbe da je državu zadužila po previsokim kamatama plasmanom dviju državnih obveznica u ukupnoj visini 3,5 milijardi američkih dolara. Bratušek je, odgovarajući na zastupnička pitanja oporbe na početku redovnog zasjedanja parlamenta, rekla da će prodaja dviju državnih obveznica biti dovoljna za ovogodišnje servisiranje dospjelih kredita, obveze državnog proračuna, ali i za dokapitalizaciju banaka te da se je promjenom kamate i valutnom klauzulom postiglo da su uvjeti za Sloveniju bolji od onih koje je prodajom dolarskih obveznica početkom listopada postigla vlada bivšeg premijera Janeza Janše. Bratušek je dodala da vjeruje kako se početkom svibnja, kad su obveznice prodane, zadnji put dogodilo da Slovenija investitorima za svoje obveznice s desetogodišnjim dospijećem mora nuditi godišnji prinos od šest posto te da će se uvjeti zaduživanja na međunarodnom financijskom tržištu poboljšati zbog mjera koje provodi njena vlada.
BRUXELLES - Europski dužnosnici ravnodušno su reagirali na prijedlog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea za dublju integraciju eurozone, napominjući da mnoge njegove ideje nisu nove, piše Reuters. Francuski predsjednik predložio je u četvrtak uspostavu ekonomske vlade za 17 država članica eurozone, s vlastitim proračunom i stalnim predsjednikom. Prijedlog predviđa i usklađeni porezni sustav te mogućnost da eurozona posuđuje novac izdavanjem zajedničkih obveznica, čemu se Njemačka odlučno protivi. Europska komisija pozdravila je "duboku angažiranost" francuskog predsjednika "u prilog Europe", dodajući da sada očekuje "konkretne prijedloge" francuskih vlasti. "Vidimo da Europska komisija i Francuska dijele zajedničku ambiciju za Europu, integriraniju u političkom i ekonomskom smislu", rekao je glasnogovornik EK Olivier Bailly. Neki dužnosnici smatraju da Hollande tim prijedlogom želi ponovno preuzeti inicijativu na europskoj sceni, nakon nedavnih kritika da je Francuska izgubila svoj glas u Europi i da više nije jednako utjecajna i važna kao Njemačka.
LONDON - Cijene barela nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 104 dolara zbog obilne opskrbe, slabije potražnje i jačeg dolara. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu pala 55 centa, na 104,09 dolara. Na američkom tržištu barelom se također trgovalo po 55 centi nižoj cijeni, od 95,47 dolara. Naftna tržišta pritišću nepovoljni temeljni faktori, uključujući obilnu ponudu i slabe izglede za potražnju, s obzirom na krhki gospodarski oporavak u SAD-u i recesiju u Europi, istaknula je prošlog tjedna Međunarodna agencija za energiju (IEA). Dodatni pritisak generira i jači dolar, koji smanjuje kupovnu moć imatelja drugih valuta i time guši potražnju. Zelena je novčanica danas bila 0,2 posto viša prema košarici valuta u odnosu na rekordnu vrijednost zabilježenu 2010. "Snažan dolar negativno utječe na tržišta roba", podsjeća Olivier Jakob iz švicarske konzultantske tvrtke Petromatrix. "No, gledano u kratkoročnoj perspektivi, tržište izgleda prilično uravnoteženo, sa cijenom na londonskom tržištu u rasponu između 90 i 110 dolara po barelu. Sigurno neće ni izlaziti iz tog raspona još neko vrijeme", rekao je Jakob.
LONDON - Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru, a na dobitku je bio i jen nakon izjava da je labava monetarna politka dovoljno korigirala njegovu snagu. Euro je tako ojačao 0,4 posto prema dolaru, na 1,2861 dolar. Time je odskočio s najniže razine u šest tjedana od 1,2796 dolara, na koju se spustio u petak. Jedinstvena europska valuta oslabila je pak 0,5 posto prema jenu i njome se trgovalo po 132 jena. Drži se, međutim, i dalje nedaleko najviših razina u tri i pol godine od 132,78 jena, koju je zabilježio u petak. Dolar je oslabio i 0,4 posto prema jenu, na 102,52 jena. Tečaj japanske valute prema dolaru danas je odskočio s najniže razine u četiri i pol godine pod utjecajem izjave japanskog ministra gospodarstva Akire Amarija da je pretjerano snažan tečaj jena dobrim dijelom korigiran i da bi njegovo daljnje slabljenje moglo naštetiti japanskom gospodarstvu. U fokusu ulagača bit će dvodnevno zasjedanje japanske središnje banke koje započinje u utorak. U potrazi za daljnjim smjernicama ulagači će fokus preusmjeriti govoru predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea u američkom Kongresu sredinom tjedna.