BRUXELLES - Europska komisija za ovu godinu predviđa nastavak recesije u eurozoni s padom BDP-a od 0,4 posto, nezaposlenost bi trebala prijeći 12 posto, dok za cijelu Europsku uniju predviđa pad od 0,1 posto, a nezaposlenost od 11 posto. Europska komisija u petak je objavila proljetne ekonomske prognoze za 2013-2014. s procjenama rasta, zaposlenosti, inflacije, proračunskog deficita u zemljama članicama, Hrvatskoj, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima Sjedinjenim Državama, Japanu, Kini i Rusiji. Komisija predviđa oporavak eurozone 2014. s rastom od 1,2 posto, a u cijeloj Uniji rast će biti nešto veći 1,4 posto. Njemačka, najjače gospodarstvo u Europi, ove će godine stagnirati, a sljedeće godine trebalo bi zabilježiti rast od 1,2 posto. Najveći rast ove godine predviđa se u Latviji (3,8 posto), Litvi (3,1 posto) i Irskoj (3 posto). Eurozona je suočena i visokom stopom nezaposlenosti, koja će ove godine dosegnuti 12,2 posto, a sljedeće godine neznatno se smanjiti na 12,1 posto. Osam zemalja eurozone bit će recesiji - Cipar (-8,7 posto), Grčka (-4,2 posto), Portugal (-2,3 posto), Slovenija (-2,0 posto), Španjolska (-1,5 posto), Italija (-1,3 posto), Nizozemska (-0,8 posto), Francuska (-0,1 posto). Izraženo je očekivanje da će se gospodarske aktivnosti u prvom kvartalu ove godine stabilizirati, sredinom godine napraviti okret prema prema rastu, koji bi se sljedeće godine trebao ubrzati.
BRUXELLES - Europska komisija predviđa rast u svim kandidatskim zemaljama, a najbrže raste tursko gospodarstvo iako je i ono prošle godine znatno usporilo rast. Europska komisija u petak je objavila proljetne ekonomske prognoze za 2013-2014. s procjenama rasta, zaposlenosti, inflacije, proračunskog deficita u zemljama članicama, Hrvatskoj, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima Sjedinjenim Državama, Japanu, Kini i Rusiji. Tursko je gospodarstvo 2011. godine raslo 8,8 posto, a prošle godine 2,2 posto. Za ovu godinu Komisija predviđa ponovno ubrzanje rasta od 7,1 posto, a sljedeće godine 8,6 posto. Srbijansko gospodarstvo trebalo bi ove godine rasti 1,7 posto, a glavni čimbenici rasta su izvoz i automobilska industrija. Sljedeće godine gospodarstvo u Srbiji trebalo bi rasti 1,9 posto, javni dug ove godine dosegnut će 62,1 posto a sljedeće godine 65,5 posto. Komisija predviđa stopu nezaposlenosti za ovu godinu 24 posto, a sljedeće godine blago poboljšanje - 23,2 posto. Za Makedoniju se predviđa rast od 1,5 posto ove i dva posto sljedeće godine, za Crnu Goru ove godine 1,8 posto i sljedeće 2,6 posto. Islandsko gospodarstvo trebalo bi ove godine rasti 1,8 posto, a sljedeće 3 posto.
WASHINGTON - U SAD-u je u travnju zaposlenost porasla više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala na najnižu razinu u četiri godine, pokazalo je danas objavljeno izvješće američkog ministarstva trgovine. U američkom gospodarstvu u travnju je bilo otvoreno 165.000 novih radnih mjesta. Ekonomisti u anketi Reutersa procjenjivali su da će ih biti 145.000. Američko ministarstvo trgovine objavilo je i revidirane podatke za ožujak i veljaču, prema kojima je broj otvorenih radnih mjesta u tim mjesecima bio veći za 114.000 nego što je prvotno objavljeno - u ožujku je tako bilo zaposleno 138.000, a u veljači 332.000 osoba. Stopa nezaposlenosti u travnju je dosegnula 7,5 posto, što je najniže u zadnje četiri godine, te bolje od očekivanja, budući su ekonomisti procjenjivali da će se zadržati na 7,6 posto. Pad stope nezaposlenosti u travnju posljedica je povećanja zaposlenosti, a ne smanjivanja radnosposobnog stanovništva, navodi se u izvješću. U travnju je bez posla bilo 11,7 milijuna Amerikanaca, čime je njihov broj tek neznatno promijenjen u odnosu na ožujak.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u petak na svjetskim tržištima prema 104 dolara za barel uoči objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u u proteklome mjesecu, za koje se očekuje da će ukazati na ubrzavanje gospodarstva tog najvećeg svjetskog potrošača nafte. Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je za 68 centi, na 103,53 dolara, dok je na američkom tržištu bila u plusu 56 centi, na 94,55 dolara. Slaba proizvodna aktivnost u SAD-u i Kini i dalje prigušuje izglede potražnje za naftom iz ta dva najveća potrošača. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 98,97 dolara, što znači da je bila jedan dolar niža nego dan ranije.
LONDON - Tečaj eura danas je na međunarodnim tržištima snažno oscilirao prema dolaru, dok je u fokusu ulagača bio niz čimbenika, uključujući i izvješće o zaposlenosti u SAD-u. U takvim se okolnostima euro tijekom poslijepodneva stabilizirao na 1,3118 dolara, što znači da je u plusu 0,4 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Jučer mu je tečaj oštro pao odmah nakon izjava čelnika ECB-a o mogućem uvođenju negativne kamatne stope, i to s 1,32, na 1,3070 dolara. Dolar je pak poskočio prema jenu za 1,2 posto i njime se trgovalo po 99,11 jena.