BEOGRAD - Šef izaslanstva Europske unije (EU) u Srbiji Vincent Degert ocijenio je u Beogradu da Srbija može puno dobiti ulaskom Hrvatske u EU, ali da će članstvo RH u Uniji donijeti niz prednosti i ostalim zemljama regije. Sudjelujući u radu regionalne konferencije "CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU", organizirane u Gospodarskoj komori Srbije (PKS), Degert je kazao da Srbija ima veliku korist od sporazuma u okviru CEFTA-e i da EU podupire domaću proizvodnju zemalja članica ove asocijacije, ali da sve članice moraju poštivati europske standarde. Ocijenjeno je i da će ulazak Hrvatske u EU pomoći Srbiji da poveća suficit u trgovinskoj razmjeni s članicama CEFTA-e, što joj može omogućiti dominantan položaj u sklopu CEFTA-e ali i više ulaganja. Predsjednik PKS-a Željko Sertić podsjetio je da su u tijeku pregovori s potpisnicama sporazuma CEFTA o izmjeni sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, kojim bi se za Hrvatsku zadržali isti uvjeti izvoza u regiji. Podsjetio je da o trgovini šećerom i duhanom Srbija i Hrvatska još pregovaraju.
ATENA - Ruski Gazprom pritišće Atenu da ponudi bolje uvjete za kupnju jedinog grčkog distributera plina DEPA i pritom koristi svoj položaj jedinog velikog kandidata za njegovu kupnju, kazao je grčki dužnosnik. Rok za podnošenje obvezujućih ponuda za DEPA-u, koja je prošle godine ostvarila neto dobit od 106 milijuna eura, je 29. svibnja. Gazprom je prošle godine dao neobvezujuću ponudu prema kojoj je za grčko poduzeće spreman platiti 900 milijuna eura. Ruski je div već sada glavni DEPA-in dobavljač i prošle joj je godine isporučio 60 posto ukupno nabavljenog plina. U 2011. smanjio je nabavnu cijenu tog energenta oko sedam posto. Grčki energentski akteri tvrde pak da su te cijene i dalje visoke u usporedbi s onima koje Gazprom naplaćuje u drugim dijelovima Europe gdje je veća konkurenciju. Čelnici Gazproma stigli su u utorak u Atenu po treći put od ožujka, kako bi zatražili jamstva da će DEPA-ini klijenti, teško pogođeni mjerama štednje, podmiriti neplaćene obveze od ukupno 380 milijuna eura. Rusi se također žele osloboditi obveze plaćanja pologa u iznosu 20 posto kupovne cijene DEPA-e dok transakciju ne odobri Europska unija. Grčka je pristala smanjiti to jamstvo a nastoji riješiti i DEPA-in problem s likvidnošću.
ZAGREB - Katar je ponovo krenuo u kupovinu vlasničkih udjela u bankama a ovaj puta na redu su ruski VTB i njemački Deutsche Bank, piše danas The Financial Times (FT). Katarska državna investicijska agencija (QIA) sprema se ovog tjedna uložiti do milijardu dolara u kupovinu udjela u VTB-u, drugoj po veličini ruskoj banci želi prikupiti do 3,2 milijarde dolara svježeg kapitala, doznaje FT. Prije tri tjedna najveći njemački zajmodavac Deutsche Bank prikupio je 2,9 milijardi eura kojima je ojačao svoju kapitalnu osnovicu, dodaje se u izvješću. Nagađalo se da su veliku većinu tih dionica pokupovali postojeći dioničari a prema izvorima u bankarskim krugovima Katar je bio ključni ulagač među novim dioničarima, navodi britanski list. Uloženi iznos nije objavljen ali bankari navode da je riječ o nešto više od 100 milijuna eura. VTB, Deutsche Bank i katarska agencija nisu željeli komentirati tu informaciju.
ZAGREB/WASHINGTON - Pododbor američkog Senata za istrage optužio je Apple da je koristio "složenu mrežu off-shore kompanija" kako bi izbjegao plaćanje milijardi dolara poreza, ali je pritom priznao da nema naznaka da je taj računalni div djelovao nelegalno, prenosi BBC. Direktor Applea Tim Cook odgovorit će tijekom dana na optužbe pred senatskim pododborom, a u pripremljenom svjedočenju tvrtka demantira da se bavila poreznim malverzacijama. Apple ima tri podružnice u Irskoj, a Senat je priopćio da je Apple platio malo ili ništa na milijarde dolara profita u irskim podružnicama. Apple raspolaže sa 145 milijardi dolara gotovine, ali odbor tvrdi da od toga 102 milijarde drži u inozemstvu. Apple želi izbjeći plaćanje 35-postotnog poreza, jednog od najvećih u svijetu, tako što novac ne želi vratiti u SAD. "Apple je otvorio tvrtke u kojima drži desetine milijardi dolara, a tvrdi da one nisu ničiji porezni obveznici", rekao je predsjednik pododbora Carl Levin. Apple je demantirao optužbe i podsjetio da je tvrtka stvorila 600 tisuća radnih mjesta u SAD-u i platila šest milijardi dolara poreza u 2012.
DUBLIN - Američka farmaceutska kompanija Actavis dogovorila je kupnju irskog proizvođača lijekova Warner Chilcott za 8,5 milijardi dolara. "Korporacije Actavis i Warner Chilcott danas su objavile da su postigle definitivni sporazum prema kojem će Actavis steći vlasništvo nad Warner Chilcottom u transakciji 'dionica za dionicu' vrijednoj oko 8,5 milijardi dolara", navele su dvije grupe u zajedničkom priopćenju. "Ako bude uspješno okončana, transakcija će stvoriti vodeću svjetsku farmaceutsku kompaniju s oko 11 milijardi dolara kombiniranog godišnjeg prihoda, te treću po veličini američku farmaceutsku tvrtku s oko tri milijarde dolara godišnjeg prihoda", priopćile su kompanije. Dublinski Warner Chilcott ojačat će Actavisov portfelj lijekova za zdravlje žena i za urološke probleme i dodati novu franšizu dermatološkim i gastoenterološkim lijekovima. Ujedno će se Actavis, čiju osnovnu djelatnost proizvodnje generičkih lijekova pritišću teški uvjeti na tržištu, proširiti na segment patentiranih i brendiranih lijekova.
STOCKHOLM - Ericsson je utorak objavio da planira zatvoriti pogon za proizvodnju telekomunikacijskih kablova u matičnoj Švedskoj i očekuje da će zbog toga ubilježiti jednokratni trošak od 500 milijuna švedskih kruna (75 milijuna dolara). Tvrtka je objavila da će ukinuti 354 radna mjesta, obrazlažući odluku o zatvaranju pogona tvrdnjom da je tržište bakrenih kablova u padu. Proizvodnja seli u Aziju a paralelno raste potražnja za optičkim kablovima, ističu u Ericssonu. "Na europskom tržištu kablova proizvodi se previše", navodi u priopćenju Tomas Qvist, čelnik odjela za posebne proizvode u ogranku za mreže. "Nažalost, naša proizvodnja već dugo ne radi punim kapacitetom i postoje problemi s profitabilnošću", dodao je.
LONDON/NEW YORK - Euro je danas blago oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, u kontekstu nastavljenog jačanja dolara prema vodećim valutama, no njegovi daljnji dobitci ovisit će o tome što će reći čelnik američke središnje banke u sutrašnjem istupu u Kongresu. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2868 dolara, što znači da je na gubitku 0,1 posto prema prethodnom zatvaranju. Istodobno, dolar je nastavio jačati prema jenu nakon što je japanski ministar gospodarstva Akira Amari ublažio ranije izjave, ocjenivši da se jen vjerojatno stabilizirao na razinama koje opravdavaju fundamenti. Dolar je prema jenu pritom ojačao 0,5 posto, na 102,76 jena. Vjetar u leđa dolaru su pružale spekulacije da bi američka središnja banka Fed mogla smanjiti program kupovina obveznica i prije nego što se očekivalo. U potrazi za novim smjernicama, ulagači će budno pratiti sutrašnji govor čelnika Feda Bena Bernankea u američkom Kongresu kako bi bolje procijenili daljnje bančine poteze po tim pitanjima.