ZAGREB - Velike štediše u Europskoj uniji mogle bi se od 2016. suočiti s gubicima ako banka upadne u ozbiljne nevolje ali depoziti ispod 100.000 eura bili bi biti u potpunosti zaštićeni, prenose europski mediji rezultate glasanja članova nadležnog odbora Europskog parlamenta. "Spašavanje zajmodavaca trebalo bi se provesti prema jasnoj hijerarhiji, štediše s polozima iznad 100.000 eura trebale bi biti zadnje na redu kada je u pitanju 'odriješenje kese' dok bi depoziti do 100.000 eura bili potpuno zaštićeni", citira informativni portal EUobserver. Rezultat njihovog glasanja dopuna je prijedlogu Europske komisije o sanaciji i likvidaciji banaka, po kojem bi porezni obveznici trebali biti pošteđeni tereta spašavanja financijskih institucija "prevelikih da bi propale". Neće ipak biti potpuno pošteđeni. Zastupnici EP-a upozorili su da će prijedlog Komisije morati sadržavati i scenarij za "najgori mogući ishod". "U vremenima sistemske krize članice bi iznimno mogle pružiti financijsku pomoć", dodali su .
BRUXELLES - Europski čelnici, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u srijedu popodne na summitu u Bruxellesu na kojem će razgovarati o borbi protiv utaje poreza i o energetskim pitanjima. Europska unija se želi obračunati s poreznim prijevarama, utajama poreza i poreznim oazama. Zbog raznovrsnih načina izbjegavanja poreza Europska unija prema procjenama godišnje gubi tisuću milijardi eura ili dvije tisuće eura po glavi stanovnika. Nešto manje od tisuću milijardi iznosi sedmogodišnji proračun EU-a. Borba protiv poreznih utaja došla je u središte pozornosti nakon što je izbila afera s golemom mrežom poreznih oaza tzv. Offshore Leaks. Skupina svjetskih istraživačkih novinara otkrila je razgranat i uhodan sustav skrivanja novca od poreznih vlasti na odabranim egzotičnim lokacijama. To pitanje je još aktualnije s obzirom da se u trenutku krize smanjuju sredstva za socijalne potrebe, poticanje rasta i zapošljavanja, a na poreznim utajama godišnje se izgubi približno koliko se uloži u javno zdravstvo.
FRANKFURT - Njemačko gospodarstvo, najveće u eurozoni, na putu je solidnog oporavka zahvaljujući pojačanoj inozemnoj potražnji, objavila je njemačka središnja banka. Njemačka je u prvom ovogodišnjem tromjesečju izbjegla recesiju zahvaljujući rastu osobne potrošnje. Bundesbank u redovnom mjesečnom izvješću prognozira njezino daljnje jačanje u tekućem tromjesečju, i to ne samo zbog ubrzavanja aktivnosti u građevinskom sektoru. "Primjetno povećanje industrijskih narudžbi, nakon slabog početka godine, ulijeva nadu da će se, uz izvoz i ulaganja u opremu, oporaviti i faktori potražnje, na čije se poticaje njemačko gospodarstvo općenito može najviše osloniti", ističe se u izvješću Bundesbanka. Njemačka industrijska proizvodnja porasla je u ožujku iznad očekivanja, potaknuta snažnom potražnjom iz eurozone. U središnjoj banci ipak upozoravaju da su gospodarski rizici i dalje visoki zbog slabog gospodarskog stanja u velikom dijelu eurozone i problema povezanih s dužničkom krizom.
ZAGREB/WIESBADEN - Rast proizvođačkih cijena u Njemačkoj oštro je usporen u travnju treći mjesec zaredom, ponajprije zahvaljujući pojeftinjenju energenata, pokazali su u utorak najnoviji podaci njemačkog statističkog ureda Destatisa. Proizvođačke cijene u najvećem europskom gospodarstvu u ovogodišnjem su travnju tako uvećane svega 0,1 posto prema istom mjesecu prošle godine, objavio je Destatis. Time je rast cijena na godišnjoj razini dodatno usporio, budući da je u ožujku njihov rast iznosio 0,4 posto, a mjesec ranije 1,2 posto, stoji u priopćenju Destatisa. Riječ je o najnižoj godišnjoj stopi inflacije od ožujka 2010. kada su proizvođačke cijene na godišnjoj razini bile smanjene 1,5 posto, navodi se u priopćenju. Ako se izuzme utjecaj cijena energenata, koji su na godišnjoj razini pojeftinili 0,7 posto, proizvođačke cijene u Njemačkoj u travnju su porasle 0,4 posto, objavio je Destatis. Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene u travnju su nastavile negativni niz treći mjesec zaredom, skliznuvši za 0,2 posto, kao i u mjesecu ranije, nakon što su u veljači smanjene za 0,1 posto.
BEČ - Austrijska vlada usvojila je prijedlog zakona o insolventnosti banaka koji bi državi dao veće ovlasti u vezi intervencije u posrnulim zajmodavcima. Nacrt zakona upućen je u redovnu parlamentarnu proceduru, a regulatorima bi ubuduće trebao omogućiti da prisile posrnule banke da prodaju imovinu, smanje rizike ili povećaju kapital. Banke će morati objaviti kako namjeravaju sačuvati zdrave dijelove poslovanja i iznova se osoviti na noge bez pomoći izvana, stoji u nacrtu navedenog zakona. Pritom se ne navode pojedinosti o instrumentima gašenja posrnulih banaka, budući se još vode rasprave na razini Unije. Vlada želi da zakon bude usvojen prije izbora u rujnu te da na snagu stupi u idućoj godini. Austrijski relativno veliki bankovni sektor pod budnim je okom rejting agencija nakon što je država bila prisiljena djelomice ili u cijelosti nacionalizirati pojedine zajmodavce zbog teške financijske krize. Pomoć Volksbanku, 'lošoj banci' KA Finanz i Hypo Alpe Adria Banku stvorio je veće proračunske manjkove nego je vlada predviđala za prošlu i ovu godinu.
NEW DELHI - Kineski premijer Li Keqiang rekao je u utorak da Kina želi još više otvoriti svoje tržište indijskim proizvodima kako bi se smanjila trgovinska neravnoteža između dvaju azijskih orijaša. "Što se tiče indijske zabrinutosti zbog trgovinskog deficita, Kina želi da više indijskih proizvoda ima pristup kineskom tržištu", rekao je u govoru pred poduzetnicima u saveznoj prijestolnici New Delhiju. "Siguran sam da smo kadri smanjiti trgovinsku neravnotežu između naših dviju zemalja", dodao je. Kina je najveći trgovinski partner Indije i njihova trgovinska razmjena iznosila je lani 66,5 milijarda dolara, rekao je zamjenik kineskog ministra trgovine Jiang Yaoping. No u toj trgovini Kina ima znatnu prevagu. Trgovinski suficit Kine iznosio je 2012. godine 29 milijarda dolara. Dvije zemlje žele do 2015. dosegnuti trgovinsku razmjenu od 100 milijarda dolara. Kineski premijer je rekao da je uravnotežena trgovina bitna za nastavak dobrih veza dviju zemalja s najvećim brojem stanovnika u svijetu.
LJUBLJANA - Nova Ljubljanska banka (NLB) namjerava u sklopu plana preustroja u iduće dvije godine smanjiti sadašnji broj zaposlenih za 20 posto, potvrdio je irektor najveće slovenske banke Janko Medja. NLB ima trenutno oko 3500 zaposlenih. Plan reorganizacije i restrukturiranja, koji bi trebao biti predstavljen do kraja mjeseca, predviđa otpuštanja 700 zaposlenih i zatvaranje nekih poslovnica, a banka bi se više koncentrirala na servisiranje srednjih i malih poduzeća, navode slovenski mediji. Medja nastoji NLB reorganizirati na temelju koncepta "vitke" banke, smanjivanjem broja zaposlenih i troškova u nastojanju da poveća njenu učinkovitost, a proces će trajati dvije godine. Reorganizacija bi se, po predviđanjima, provela već sredinom ove godine, dok bi smanjivanje broja zaposlenih trajalo oko dvije godine. Mediji navode da restrukturiranje banke u kasnijoj fazi predviđa i racionalizaciju na razini odlučivanja, manji broj poslovnih jedinica, smanjivanje broja bankomata, a sve u nastojanju da se po učinkovitosti poslovanja NLB približi konkurenciji.
LONDON - Cijene barela nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima prema 104 dolara zbog zabrinutosti da bi američka središnja banka mogla smanjiti program kupnje imovine i time eventualno dodatno narušiti ionako krhku potražnju. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu pala je 66 centa, na 104,14 dolara, nakon što je jučer dodirnula najvišu razinu od 7. svibnja, od 105,31 dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 42 centa nižoj cijeni, od 96,29 dolara. Izjave pojedinih Fedovih dužnosnika i optimistični američki podaci, objavljeni prošlog tjedna, potaknuli su nagađanja da bi američka središnja banka ove godine mogla početi smanjivati svoj program kupnje imovine. Stoga su se ulagači okrenuli sutrašnjoj objavi zapisnika s prošlog sastanka Fedova odbora za monetarnu politiku i govoru guvernera Bena Bernankea u Kongresu. U fokusu će ovog tjedna biti i početne procjene indeksa menadžera nabave u Kini, eurozoni i SAD-u, radi smjernica o stanju u gospodarstvu i a time i o kretanju potražnje.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice spustile su se u utorak s višegodišnjih najviših razina zbog zabrinutosti da bi američka središnja banka Fed mogla ranije nego što se očekivalo početi ukidati poticajne mjere koje su potaknule potražnju za dionicama. Londonski FTSE porastao je 0,15 posto na 6.765 bodova, dok je frankfurtski DAX pao za 0,22 posto, na 8.437 bodova, a u gotovo identičnom postotnom minusu bio je i pariški CAC, kliznuvši na 4.012 bodova. Tržišta nagađaju kakvi su izgledi da čelnik Feda Ben Bernanke u sutrašnjem govoru u Kongresu signalizira smanjenje poticajnog programa kupnje imovine, s obzirom na poboljšanje stanja na američkom tržištu rada. Ti su poticaji, zajedno s nižim ključnim kamatnim stopama, snizili prinose na obveznice i potaknuli rast tržišta dionica koje su ulagačima jamčile veću zaradu. Među tržišnim gubitnicima izdvajao se danas automobilski i sektor auto-dijelova, pa su Daimler i Michelin oslabili 2,9 posto, Renault dva posto, Volkswagen 1,9 posto a Continental 1,5 posto. Banke su također oslabile, pri čemu je Commerzbank kliznuo 4,9, Deutsche Bank 2,3 a Credit Agricole 1,7 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago pale, jer nema vijesti koje bi potaknule ulagače, dok nagađaju hoće li američka središnja banka i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Singapuru, Australiji i Hong Kongu oslabile između 0,1 i 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,2 posto. Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, jer ulagači nisu sigurni može li se nastaviti snažan rast cijena dionica koji traje već mjesecima. Vijesti koje bi pokrenule tržišta u jednom ili drugom smjeru nema, pa ulagačima preostaju samo špekulacije o tome hoće li američki Fed uskoro početi smanjivati programe otkupa obveznica koji već godinama podržavaju tržišta kapitala. U srijedu će predsjednik Feda Ben Bernanke izvijestiti zastupnike u Kongresu o gospodarskoj situaciji, pa se ulagači nadaju i naznakama što se planira po pitanju monetarne politike.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer se ulagači plaše korekcije cijena dionica nakon snažnog rasta od početka godine. Dow Jones oslabio je 0,12 posto, na 15.335 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,07 posto, na 1.666 bodova, a Nasdaq indeks 0,07 posto, na 3.496 bodova. U prvom dijelu trgovanju Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli su nove rekordne razine, zahvaljujući najavama preuzimanja, kao što je ponuda Yahooa od 1,1 milijardu dolara za kupnju tvrtke Tumblr. Međutim, kasnije su, zbog nedostatka novih makroekonomskih podataka i vijesti iz kompanija, indeksi izgubili početne dobitke. Od početka godine burzovni su indeksi porasli više od 16 posto, dosegnuvši najviše razine u povijesti, što se ponajviše zahvaljuje labavoj monetarnoj politici američke središnje banke. Stoga ulagače najviše zanima što Fed planira idućih mjeseci. Ako smanji ili sasvim ukine programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica kojima sada mjesečno na financijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca, tržište će ostati bez snažne potpore.