ZAGREB/LUXEMBOURG - Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji ponovo je porasla u ožujku, i to bržim tempom nego u prethodnom mjesecu, a uzlet je ovaj puta zabilježila i Hrvatska, pokazali su sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda. U ožujku je industrijska proizvodnja u eurozoni porasla za 1,0 posto, a EU za 0,9 posto. U prethodnom mjesecu porasle je za revidiranih 0,3 posto u obje zone, objavio je Eurostat. Najviše je u ožujku poskočila proizvodnja energije, za 3,8 posto u eurozoni, te za 3,0 posto u EU. Među pojedinim zemljama čijim podacima raspolaže Eurostat, najizrazitiji rast proizvodnje zabilježen je u Portugalu (5,3 posto), Nizozemskoj (4,5 posto), Luksemburgu (4 posto), te Estoniji i Malti (obje 3,9 posto). Najveći pad zabilježen je pak u Sloveniji (2,9 posto), Bugarskoj (2,3 posto) i Irskoj (2,2 posto). U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja u ožujku porasla za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, procjenjuje Eurostat. U Državnom zavodu za statistiku procijenili su rast na dva posto. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni u ožujku smanjena za 1,7 posto, a u EU za 1,1 posto, navodi nadalje Eurostat.
BRUXELLES - Ministri financija zemalja članica Europske unije razgovoraju u utorak u Bruxellesu o promjeni direktive o oporezivanju štednje u sklopu borbu protiv poreznih utaja, što će biti glavna tema summita šefova država ili vlada sljedeći tjedan. Ministri pokušavaju postići dogovor o novim pravilima o oporezivanju kamata na štednju. Komisija je predložila da se automatska razmjena podataka o kamatama isplaćenim u jednoj članici državljanima drugih zemalja članica proširi na sve vrste prihoda. Pregovori o automatskoj razmjeni podataka već godinama zapinju jer su se Austrija i Luksemburg protivili ukidanju bankarske tajne. Prošli je mjesec Luksemburg najavio da je spreman popustiti dok Austrija još pokazuje suzdržanost, međutim, nema naznaka da bi se danas mogao postići dogovor. I dok se dogovor o direktivi o oporezivanju štednje teško može očekivati, odluka o davanju mandata Europskoj komisiji za pregovore o trećim zemljama - Švicarskom, Lihtenštajnom, Andorom, Monakom i San Marinom - o razmjeni podatak je vrlo vjerojatna.
BRUXELLES - Pariz i Berlin planiraju potkraj mjeseca predstaviti zajednički plan za borbu protiv nezaposlenosti među mladima u Europi putem kreditiranja tvrtki koje zapošljavaju mlade, objavio je njemački list Rheinische Post. Plan nazvan "New Deal za Europu", po uzoru na "New Deal" američkog predsjednika Franklina Delana Roosevelta iz 1930-ih, zajednička je inicijativa francuskog ministra zapošljavanja Michela Sapina i njegove njemačke kolegice Ursule von der Leyen, a trebao bi biti predstavljen na konferenciji u Parizu 28. svibnja, koju organizira njemačko-američki investitor i filantrop Nicolas Berggruen, piše list u izdanju od ponedjeljka. Glasnogovornici njemačkog ministarstva rada i financija potvrdili su održavanje konferencije, no nisu ulazili u pojedinosti plana. Plan, koji po pisanju lista podržavaju "velike kompanije", predviđa da Europska investicijska banka (EIB) dodijeli kredite "u visini nekoliko milijarda" tvrtkama koje će se obvezati da zapošljavaju ili obrazuju mlade. Europska unija predvidjela je od 2014. do 2020. šest milijarda eura za borbu protiv nezaposlenosti među mladima. Stopa nezaposlenosti mladih između 15 i 25 godine u EU-u iznosi 23 posto, u Grčkoj i Španjolskoj preko 50 posto.
ZAGREB/NUERNBERG - Godišnja inflacija u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, spustila se u travnju na najnižu razinu u gotovo tri godine, uglavnom zbog nižih cijena goriva, objavio je danas državni statistički ured. Destatis je potvrdio procjenu objavljenu 29. travnja da su potrošačke cijene u travnju uvećane za 1,2 posto u odnosu isti mjesec godinu prije. To je njihov najslabiji rast od kolovoza 2010. kada su uvećane jedan posto. U ožujku potrošačke su cijene na godišnjoj razini porasle 1,4 posto. Od početka godine najsnažnija su kočnica za rast cijena mineralna ulja, čije su cijene u prošlom mjesecu pale na godišnjoj razini za 6,3 posto. Ako se izuzme ta kategorija proizvoda, cijene su porasle 1,7 posto. Ukupne su cijene energije u travnju ipak porasle 0,4 posto, poduprte skokom cijena električne energije za čak 12,4 posto. Na mjesečnoj je razini indeks ukupnih potrošačkih cijena u travnju pao 0,5 posto.
MANNHEIM/ZAGREB - Očekivanja financijskih stručnjaka za njemačko gospodarstvo u narednih pola godina stagnirala su u svibnju, izvijestio je danas institut ZEW, ukazujući na slabost gospodarstva eurozone. Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za njemačko gospodarstvo u narednih šest mjeseci ostao je u svibnju gotovo nepromijenjen u odnosu na travanj, porastavši za 0,1 postotni bod, na 36,4 boda. U prošlom mjesecu indeks je pao za čak 12,2 boda pod utjecajem dužničke krize u eurozoni, koja je nepovoljno utjecala na njemački izvoz. "Usprkos pretežno pozitivnim podacima iz njemačkog gospodarstva indeks ZEW tapka u mjestu. Mogući je razlog kontinuirano loše stanje u gospodarstvu eurozone, na što upućuje i odluka Europske središnje banke o sniženju ključnih kamatnih stopa", tumači čelnik instituta Clemens Fuest. Gotovo je nepromijenjena i ocjena aktualnog stanja u najvećem europskom gospodarstvu, pa je odgovarajući indeks kliznuo za blagih 0,3 boda, na 8,9 bodova.
PARIZ - Nagli rast proizvodnje nafte u Sjevernoj Americi na krilima procvata eksploatacije škriljca prouzročio je šok u opskrbi na tržištima širom svijeta koji iz temelja mijenja naftnu industriju, zaključila je Međunarodna agencija za energetiku IEA u svom polugodišnjem izvješću. Bum proizvodnje nafte i plina iz škriljca postao je zlatna groznica 21. stoljeća, generirajući desetke milijardi dolara prihoda i stotine tisuća novih radnih mjesta u SAD-u. Taj je bum generirao sasvim novi izvor opskrbe, "koji će u idućih pet godina preobraziti tržište, kao što je u proteklih 15 godina bio slučaj s naglim rastom kineske potražnje". Kanada je već i sada među vodećim izvoznicima, dok bi se SAD u narednih nekoliko godina zahvaljujući rastu proizvodnje iz škriljca mogla iz vodećeg uvoznika preobraziti u neto izvoznika nafte. Agencija procjenjuje da će temeljem proizvodnje iz škriljca opskrba iz Sjeverne Amerike u razdoblju od 2012. do 2018. rasti za 3,9 milijuna barela dnevno i činiti ukupno dvije trećine ukupno prognozirane opskrbe iz zemalja izvan okvira Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), procijenjene na šest milijuna barela dnevno. OPEC-ovi kapaciteti, koji sada čine 35 posto ukupne svjetske proizvodnje, do 2018. bi porasli za 1,75 milijuna barela dnevno, manje nego u prognozama iz 2012.
ANKARA - Turska danas otplaćuje posljednju ratu kredita Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), te nakon 52 godine od zajmoprimca postaje davateljicom međunarodne pomoći, piše turska novinska agencija Anatolia. Tursko ministarstvo financija otplatit će danas 422,1 milijun dolara MMF-u i tako u potpunosti toj međunarodnoj financijskoj instituciji vratiti zajam, koji je ukupno iznosio 23,5 milijardi dolara. Prvi puta Turska je dobila zajam od MMF-a 1961. godine, a posljednji put posegnula je za sredstvima te financijske institucije 2008. godine. "Turska više ne treba financijsku podršku MMF-a zahvaljujući svojoj političkoj i gospodarskoj stabilnosti i dalekosežnim reformama koje je provela vladajuća Stranka pravde i razvitka otkad je došla na vlast 2002. godine", izjavio je na jučerašnjoj novinskoj konferenciji turski ministar gospodarstva Zafer Caglayan. Od 2002. državni dug smanjen je sa 78 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na otprilike 40 posto, što je izazvalo smanjivanje troškova zaduživanja Turske ispod cijene koju plaćaju Indija, Rusija, Brazil i Čile - država koje imaju više kreditne rejtinge od Turske.
LONDON - Cijene barela nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 103 dolara, pritisnute prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA) o snažnoj opskrbi baziranoj na škirljcu i zabrinutošću za oporavak svjetskog gospodarskog rasta a time i potražnje za naftom. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 50 centi, na 102,32 dolara. Dan ranije zaključio je trgovinu u minusu 1,09 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 30 centi nižoj cijeni, od 94,87 dolara. Gospodarski podaci iz SAD-a i Kine odražavaju spori oporavak u Kini i SAD-u, dva najveća svjetska gospodarstva i dva najveća naftna potrošača. Indeks gospodarske klime u Njemačkoj ZEW istodobno je stagnirao u svibnju, nakon snažnog pada u prethodnom mjesecu. Naftno je tržište ujedno dobro opskrbljeno i zalihe rastu, pritišćući cijene nafte. IEA je danas objavila da će nagli rast proizvodnje u zemljama izvan OPEC pokriti većinu dodatne naftne potražnje u sljedećih nekoliko godina. U pomno praćenom polugodišnjem izvješću u kojem analizira srednjoročne trendove globalne naftne ponude i potražnje, IEA je objavio da će američka naftna proizvodnja iz škriljca zadovoljiti većinu svjetske nove naftne potražnje u sljedećih pet godina, čak ako i rast globalnog gospodarstva ubrza.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu i europskim tržištima, jer nema vijesti koje bi potaknule ulagače, dok je dolar ponešto oslabio nakon snažnog skoka prethodnih dana. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 1,3 posto. Cijene dionica u Australiji, Singapuru i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,1 i 0,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto. Nakon dva dana pada, taj je indeks jutros porastao zahvaljujući stabilizaciji dionica u rudarskom i energetskom sektoru, koje su prethodnih dana oštro pale pod pritiskom topljenja cijena sirovina. Naznake jačanja američkog gospodarstva potaknule su ovih dana špekulacije da bi Fed uskoro mogao smanjiti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, što bi značilo da nakon dugog razdoblja labavljenja počinje zaoštravati monetarnu politiku.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak vodeći indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači oprezni nakon što je u petak S&P 500 dosegnuo rekordnu razinu, pa ih na kupnju nije naveo ni bolji nego što se očekivao podatak o trgovini na malo. Dow Jones oslabio je 26 bodova, ili 0,18 posto, na 15.091 bod, dok je S&P 500 ostao nepromijenjen na 1.633 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,06 posto, na 3.438 bodova. Nakon tri tjedna neprestanog rasta i rekordnih dosega Dow Jones i S&P 500 indeksa, na Wall Streetu je zavladao oprez. I dok dio analitičara tvrdi da je moguć nastavak dugoročnog trenda uspona cijena dionica, drugi smatraju da tržište gubi zamah zbog nedostatka značajnijih vijesti koje bi potaknule ulagače. Od početka godine S&P 500 porastao je 14,5 posto, ponajviše zahvaljujući labavoj monetarnoj politici najvećih središnjih banaka u svijetu, a djelomice i solidnim kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija. No, kako je sezona objave financijskih izvješća pri kraju, tako podrška tržištu s te strane slabi. Zbog toga su ulagači oprezni, dok je obujam trgovanja mršav.