LONDON - Bivši britanski ministar financija Nigel Lawson zatražio je u utorak da Velika Britanija napusti Europsku uniju, javlja BBC. U autorskom članku u Timesu, Lord Lawson, ministar financija u zadnjih šest godina mandata Margaret Thatcher, tvrdi da bi ekonomski dobici izlaska iz Unije daleko premašili gubitke. Navodi da bi izlazak iz Unije bio poziv na buđenje onima koji su se uspavali "u toplom zagrljaju jedinstvenog europskog tržišta" iako prave izvozne prilike leže u zemljama u razvoju, posebice u Aziji. "U posljednjem desetljeću britanski izvoz u EU porastao je za 40 posto, a u istom razdoblju izvoz drugih u EU viši je za 75 posto", kaže Lawson, dodavši da bi povlačenje iz EU-a također spasilo londonski City od "manije regulatornog aktivizma", poput poreza na financijske transakcije koje Bruxelles želi nametnuti. Ističe da njegovi argumenti nemaju nikakve veze s "antieuropejstvom". "Srž ovog problema jest taj što se priroda Unije, a u tome i njezin odnos prema Britaniji, temeljno promijenila nakon stvaranja eurozone koje Britanija s pravom nije dio. Ne samo da se naši interesi razlikuju od članica eurozone, već nas se, iako nikada nismo bili 'srce Europe' (bez obzira na takve povremene budalaste tvrdnje britanskih političara), sada sve više marginalizira", tvrdi Lawson i poručuje da će 2017. glasati protiv EU-a.
BRUXELLES - Oko 3.500 službenika Vijeća EU-a, institucije koja predstavlja države članice, stupilo je u utorak u štrajk u znak prosvjeda protiv planova da im se smanje plaće i povisi dob za odlazak u mirovinu. U europskim institucijama se priprema reforma dosadašnjeg sustava obračuna plaća službenicima, odlaska u mirovinu i sustava napredovanja. Riječ je o reformi u sklopu sljedećeg proračunskog razdoblja 2014.-2020. za koje je prvi put u povijesti predviđeno manje novaca nego u prethodnom proračunskom razdoblju i u kojem su smanjeni iznosi za europsku administraciju. Prema Uniji sindikata, koja je organizirala štrajk, službenicima u europskim institucijama u sljedećih 15 godina mogla bi se smanjiti kupovna moć za 60 posto ako zemlje članice nastave inzistirati na politici štednje. Sindikati se također protive pomicanje dobi za odlazak u mirovinu s 63 na 67 godina. Prema sadašnjem sustavu plaće europskih službenika automatski se povećavaju svake godine u skladu s prosječnim povećanjem troškova života u osam zemalja članica - Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj, Belgiji i Luksemburgu, a sada se predlaže da se obračunavaju sukladno kretanju plaća javnih službenika u svim zemljama članicama. U europskim institucijama radi oko 50.000 službenika, od čega najviše u Komisiji. Plaće nižih službenika kreću se od 2600 do 4400 eura, a viših od 4400 do 18.400 eura, čemu treba dodati razne dodatke, npr. za rad u inozemstvu ili dječje doplatke.
BRUXELLES - Europska komisija pokrenula je informativnu kampanju protiv trgovine krivotvorenom robom, koja nanosi velike štete gospodarstvu, pozivajući građane da budu svjesni rizika koji prate krivotvorene proizvode i radije kupuju originalne, priopćeno je iz Bruxellesa. Vrijednost trgovine krivotvorenom robom na svjetskoj razini procjenjuje se na više od 200 milijardi eura na godinu, gotovo kao i tržište droge. Krivotvori se gotovo sve, od lijekova, odjeće i prehrambenih proizvoda do automobilskih dijelova, električnih aparata, kozmetike i igračaka. Komisija upozorava da krivotvoreni proizvodi nisu jeftina i bezopasna alternativa. Takvi proizvodi nepravedno konkuriraju originalnima, ugrožavajući radna mjesta, a često sa sobom nose i zdravstvene i sigurnosne rizike i velika su zapreka rastu i zapošljavanju, objašnjava EK. Po podacima EK, između 2010. i 2011. količina krivotvorene robe zaplijenjene na europskim carinama porasla je za 11 posto. Samo 2011. na granicama EU-a zaplijenjeno je 115 milijuna krivotvorenih proizvoda ukupne vrijednosti veće od 1,2 milijarda eura. Gotovo trećina ih je bila potencijalno opasna za zdravlje i sigurnost potrošača, gotovo dvostruko više nego 2010.
LONDON - Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima bio na dobitku prema dolaru, poglavito zahvaljujući objavi neočekivano dobrog podatka o njemačkim industrijskim narudžbama. U takvim okolnostima tečaj jedinstvene europske valute poskočio je gotovo 0,4 posto, na 1,3122 dolara. Euro je istodobno bio na dobitku i prema jenu, za otprilike 0,2 posto, te se njime trgovalo po 130,23 jena. Dolar je, pak, prema jenu oslabio 0,13 posto, te mu se tečaj spustio na 99,2 jena. Od ključnih gospodarskih pokazatelja koji su euru danas dali vjetar u leđa bile su njemačke industrijske narudžbe. U ožujku su porasle 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, ugodno iznenadivši tržišta, koja su očekivala njihov pad za 0,5 posto. Spremnost ECB-a da dodatno ublaži monetarnu politiku vjerojatno će ograničiti jačanje eura, prognoziraju analitičari.