SARAJEVO - Bosna i Hercegovina nije spremna na dodatne ustupke Hrvatskoj kako bi joj se i nakon 1. srpnja omogućio izvoz roba na bosanskohercegovačko tržište pod postojećim povoljnim uvjetima, izjavio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. Odgovarajući na pitanja zastupnika o pripremama za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, postavljena tijekom aktualnog sata na zajedničkoj sjednici oba doma Parlamenta BiH, ministar Šarović je kazao kako je trenutačno najveća pozornost usmjerena na pregovore o dodatnom protokolu na trgovinski sporazum između EU i država-članica Zone slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA), koju Hrvatska mora napustiti 30. lipnja. Članstvo u CEFTA-i Hrvatskoj je osiguravalo bescarinski izvoz u države-članice te asocijacije, a nakon njezina ulaska u EU to više neće biti moguće. "Hrvatska traži dodatnu liberalizaciju za oko 300 svojih proizvoda, no BiH je na poziciji da to neće dopustiti", kazao je Šarović. Eventualni ustupci, kazao je Šarović, bit će mogući tek na temelju reciprociteta, a odluke o tome donosit će Vijeće ministara BiH.
ZAGREB - Štediše u ciparskim bankama s polozima većim od 100 tisuća eura mogli bi izgubiti oko 40 posto njihove vrijednosti, kazao je u utorak ciparski ministar financija za britanski BBC. Ciparski ministar financija potvrdio je da štediše s depozitima manjim od 100.000 eura neće morati sudjelovati u sanaciji banaka dok oni s višim depozitima mogli očekivati da će oko 40 posto njihove vrijednosti biti pretvoreno u dionice banaka, izjavio je u razgovoru za BBC Mihalis Sarris. "Točan postotak još nije utvrđen, ali bit će značajan", rekao je. Konačna brojka ovisit će o tome kako će vlada u Nikoziji odlučiti zaštititi mirovine. Ciparska središnja banka objavila je da će sve banke na tom otoku ostati zatvorene do četvrtka, te da će privremene mjere kontrole kapitala biti primijenjene kada ponovno budu otvorene, bez obzira na pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
LJUBLJANA - Iako je slučaj Cipra specifičan, uvjeti pod kojima mu je odobren paket financijske pomoći Europske unije u iznosu 10 milijardi eura mora biti upozorenje za rubna gospodarstva u eurozoni, pa i za Sloveniju, da svoje financijske i bankarske probleme što prije riješe, prenose u utorak slovenski mediji. Jedini pravi put za novu slovensku vladu da izbjegne situaciju u kojoj bi bila prisiljena zatražiti financijsku pomoć je brza provedba mjera za sanaciju banaka, ističe ljubljansko "Delo". List prenosi izjave slovenskih financijskih analitičara po kojima vlada Alenke Bratušek mora djelovati brzo i u iduća dva mjeseca predstaviti svoju proračunsku politiku i mjere za rješavanje sedam milijardi loših kredita akumuliranih u slovenskom bankarskom sustavu. Ako donese kredibilne mjere, Slovenija bi se u svibnju ili najkasnije u lipnju mogla zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu uz održive kamate, kako bi novim državnim obveznicama refinancirala dug koji dospijeva sredinom godine. U suprotnom bi došla u situaciju da joj mjere štednje i rezove, u zamjenu za odobrenu pomoć, diktira "trojka", navodi list.
MADRID - Španjolska središnja banka prognozira da će se aktivnosti u četvrtom po veličini gospodarstvu eurozone smanjiti u ovoj godini još i više nego u 2012., da bi u idućoj godini zabilježile skroman oporavak. U banci procjenjuju da će se španjolski BDP u ovoj godini smanjiti za 1,5 posto, nakon pada u 2012. za 1,37 posto. U 2014. trebao bi uslijediti oporavak, uz skroman rast po stopi od 0,6 posto. Prognoziraju i da će španjolska nezaposlenost, koja je među najvišima u eurozoni, narasti do kraja ove godine na 27,1 posto, da bi se u 2014. spustila na 26,8 posto.
SEUL - Južnokorejsko gospodarstvo poraslo je u prošloj godini samo 2,0 posto, najsporijim tempom u tri godine, potvrdila je središnja banka, ukazujući na slabi rast izvoza i osobnu potrošnju. Procjena je u skladu s bančinom preliminarnom procjenom objavljenom u siječnju. U 2011. gospodarstvo je poraslo 3,7 posto, navode u banci. Izvoz, na koji otpada 50 posto BDP-a, porastao je u 2012. za 4,2 posto, u usporedbi s 9,1-postotnim rastom u prethodnoj godini. Pritisnula ga je slabija potražnja na vodećim tržištima kao što su Kina i Europa. "Osobna potrošnja je usporila i smanjene su investicije u građevinarstvo i korporativnu infrastrukturu“, priopćila je središnja banka.Južnokorejsko gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu i dobar je pokazatelj stanja u regiji. Tako podaci o južnokorejskom BDP-u često odražavaju šire trendove u Aziji. Korejski izvoznici ističu da im je naštetio slabi jen koji je japanskim proizvodima osigurao snažnu konkurentsku prednost na ključnim tržištima elektronike i automobila.
PARIZ - Povjerenje francuskih potrošača pogoršalo se u ožujku, pokazali su u utorak najnoviji podaci državnog statističkog ureda, iznenadivši analitičare koji su očekivali njegovu stagnaciju. Pozorno praćeni pokazatelj raspoloženja potrošača pao je u ožujku na 84 boda, sa 86 bodova koliko je iznosio u veljači. Time se zadržao ispod dugoročnog prosjeka, objavio je francuski statistički ured INSEE. Ekonomisti su očekivali da će ostati nepromijenjen. Francuska domaćinstva iskazala su veći pesimizam u pogledu osobnih financija u sljedećih dvanaest mjeseci, što se očitovalo u padu odgovarajućeg podindeksa na minus 25 bodova u ožujku, s minus 23 boda u veljači. Pokazatelj očekivanja potrošača u vezi sa stanjem u gospodarstvu u predstojećih 12 mjeseci kliznuo je na minus 61 bod, s minus 56 bodova u prethodnom mjesecu.
DURBAN - Članice skupine vodećih gospodarstava u nastajanju (BRICS) Kina i Brazil u utorak su dogovorile da će ubuduće u bilateralnoj trgovini primjenjivati svoje valute, a netom pred početak BRICS-ova summita postignut je dogovor i osnivanju zajedničke razvojne banke. Sporazum će pokrivati trgovinsku razmjenu Kine i Brazila, čija je godišnja vrijednost 30 milijardi dolara i sklopljen je na tri godine. Potpisali su ga guverneri središnjih banaka i ministri financija dviju gospodarskih sila u nastajanju, prenosi Reuters. Na summitu će članice BRICS-a - Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, domaćin summita, iznijeti također pojedinosti dogovora o uspostavi razvojne banke koja bi parirala zapadnim institucijama, javlja AFP.
LJUBLJANA - Kreditna agencija Moody's snizila je bonitetnu ocjenu Nove kreditne banke Maribor (NKBM), druge najveće slovenske banke, sa B3 na Caa2, s negativnim izgledima, objavili su slovenski mediji pozivajući se na priopćenje Moody'sa. Kao glavni razlozi za sniženja kreditne ocjene navodi se da NKBM ove godine treba dokapitalizaciju u skladu s direktivama europskog regulatora (Europska bankarska agencija EBA), te činjenica da joj bilancu opterećuju loši krediti. Uz to, Moody's sniženje ocjene potkrepljuje i slabim ekonomskim prognozama u slovenskom gospodarstvu u kojemu realni sektor opterećuje visok stupanj zaduženosti, što se odražava na rad banaka. NKBM je u 2012. godini zabilježila 206 milijuna eura gubitka, a Moody's navodi da gubitak može očekivati i ove godine jer se, kao i ostale slovenske banke, susreće s problemom loših kredita.
SEUL - Najveći svjetski brodograditelj, južnokorejski Hyundai Heavy Industries, dobio je narudžbu francuskog energetskog diva Totala za gradnju dviju platformi na moru u vrijednosti dvije milijarde dolara. Prema sporazumu s Totalovim kongoanskim ogrankom, južnokorejska će kompanija izgraditi i isporučiti do početka 2016. platformu za bušenje i plutajuću platformu za proizvodnju nafte i plina, navodi se u priopćenju. Dvije platforme bit će instalirane na naftom polju Mohorovicic Nord, 80 kilometara jugozapadno od obale Konga, izvijestio je Hyundai , citirajući procjene da to polje sadrži rezerve nafte od oko tri milijarde barela. Platforma za proizvodnju nafte i plina može proizvesti 100.000 barela nafte i 2,5 milijuna kubičnih metara prirodnog plina dnevno, priopćila je južnokorejska kompanija. Najveći svjetski brodograditelj zacrtao je za 2013. obujam narudžbi od šest milijardi dolara za platforme, a do sada ih je već osigurao u vrijednosti 3,2 milijarde dolara.
LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima oko razine od 108 dolara budući da je splasnulo iznenađenje među ulagačima vezano za pomoć Cipru pa se traži novi pokretač tržišta. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala je gotovo nepromijenjena, na 107,99 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 43 centa višoj cijeni, od 95,24 dolara. "Pozornost se okreće od Cipra, mislim da će vrlo brzo kliznuti izvan fokusa. Traži se novi pokretač na tržištu i dok ga ne dobijemo, cijene će kretati unutar tijesnog raspona", rekao je Filip Petersson iz stockholmskog SEB-a. Cipar je postigao sporazum o pomoći s Europskom unijom, Europskom središnjom bankom i Međunarodnog monetarnog fonda, koji između ostalog predviđa zatvaranje druge po veličini banke u toj zemlji. Banke će ipak ostati zatvorene do četvrtka, kako bi se spriječio odljev kapitala. Analitičari skreću pozornost i na smanjenu razliku u cijenama nafte na londonskom i američkom tržištu, zbog pojačane proizvodnje nafte u SAD-u iz škriljca koja smanjuje američku potražnju za naftom iz Afrike i Sjevernog mora.
NEW YORK - Zahvaljujući dogovoru o međunarodnoj pomoći Cipru, na Wall Streetu se u ponedjeljak S&P 500 indeks primaknuo samo na bod od rekordne razine, no potom je pao jer su ulagače zabrinuli rizici sadržani u modelu spašavanja te članice eurozone. Dow Jones oslabio je 0,44 posto, na 14.447 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,33 posto, na 1.551 bod, a Nasdaq indeks 0,30 posto, na 3.235 bodova. Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica osjetno porasle, zahvaljujući dogovoru između Cipra i međunarodnih kreditora o pomoći toj državi od 10 milijardi eura, čime je izbjegnut kolaps ciparskog bankarskog sustava i mogućnost isključivanja te otočne države iz eurozone. Dow Jones indeks skočio je na 14.563 boda, novu najvišu razinu u povijesti, dok je S&P 500 indeks dosegnuo 1.564 boda, što je samo bod ispod njegove rekordne razine iz 2007. No, kasnije su cijene dionica oštro pale nakon što je Jeroen Dijsselbloem, čelnik vijeća ministara financija eurozone, kazao da će se ubuduće od dioničara, vlasnika obveznica i neosiguranih depozita iznad 100.000 eura tražiti doprinos prilikom spašavanja banaka.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, kao i tečaj eura, jer su se ulagači, zabrinuti zbog potencijalnih rizika sadržanih u modelu spašavanja Cipra, odlučili na dobitonosnu prodaju. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 6,30 sati bio u minusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Šangaju pale između 0,3 i 1,4 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji ojačali su oko 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 6,30 sati bio u minusu 0,3 posto. Taj je indeks jučer skočio 1 posto, zahvaljujući dogovoru o međunarodnoj pomoći Cipru kako bi izbjegao kolaps bankarskog sustava i isključivanje iz eurozone. Međutim, model spašavanja bankarskog sustava te otočne zemlje sadrži rizike po dioničare banaka, štediše i vlasnike obveznica, dok su dosad troškove spašavanja banaka uglavnom snosili porezni obveznici. Stoga se ulagači plaše da bi model spašavanja Cipra eurozona mogla primijeniti i u bankarskim krizama u drugim zemljama.