FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 20. ožujka 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

BRUXELLES - Nakon što je ciparski parlament odbio dogovor postignut na sastanku eurozone, Cipar mora predložiti alternativno rješenje kako bi osigurao 5,8 milijardi eura, što je uvjet za međunarodnu financijsku pomoć u iznosu od 10 milijardi eura, objavila je u srijedu Europska komisija. Ciparski parlament u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da se porezom na štedne uloge građana prikupi 5,8 milijardi eura u zamjenu za pomoć od 10 milijardi eura. Međunarodni kreditori ne žele Cipru odobriti pomoć u iznosu od oko 17,5 milijardi, na koliko se procjenjuju potrebe zemlje, jer taj iznos odgovora njegovu BDP-u i u slučaju da se odobri dug te zemlje bi eksplodirao s malim izgledima da ikada bude vraćen. U slučaju da iznos pomoći bude 10 milijardi eura, dug bi dosegnuo 100 posto ciparskog BDP-a, što se smatra održivom razinom. Komisija ističe da je odluka na euroskupini o pomoći od 10 milijardi, uz uvjet da se porezima prikupi još 5,8 milijardi, donesena jednoglasno, uključujući i glas Cipra. Ciparski bankarski sektor prevelik je u odnosu na veličinu ciparskog gospodarstva, sedam puta je veći od BDP-a. Ukupan iznos bankovnih pologa procjenjuje se na više od 70 milijardi eura.

BRUXELLES - Ciparska kriza ušla je u novu i opasnu fazu pošto je ciparski parlament odbacio paket pomoći EU-a i MMF-a koji bi zemlju trebao spasiti od stečaja, a po pisanju europskih medija postoje četiri scenarija za njezin rasplet. Ciparski čelnici rade na "planu B" za spas zemlje od stečaja. Jedna od opcija je veće oporezivanje velikih štediša, dok bi ulozi manji od 100.000 eura bili pošteđeni poreza. Time bi velik udarac pretrpjeli Rusi, vlasnici između trećine i polovice svih štednih uloga na Cipru, koji su u ciparske banke uložili 31 milijardu eura što privatnog što korporativnog novca. Oporezivanje velikih štediša moglo bi, međutim, izazvati bijeg kapitala i ugroziti status zemlje kao međunarodnog financijskog središta. Ponovno se spominje i mogućnost nacionalizacije mirovinskih fondova, čime bi se moglo prikupiti između tri i pet milijarda eura, što je prvotno predložila Europska komisija, ali je odbila Njemačka. Trebalo bi također smanjiti ciparski bankovni sektor, najvjerojatnije spajanjem dviju najvećih banaka, Laiki i Ciparske banke, kako bi se smanjio iznos potreban za njihovu dokapitalizaciju, dok bi se njihova loša imovina izdvojila u "lošu banku". Svoju imovinu ponudila je i Ciparska pravoslavna crkva. Crkva je najveći zemljoposjednik na otoku i ima udjele u raznim tvrtkama, a imovina joj se procjenjuje na desetke milijuna eura. Moguće su i druge privatizacije i uvođenje novih poreza.

BRUXELLES - Europska komisija i njezin predsjednik Jose Manuel Barroso razgovarat će u četvrtak i petak u Moskvi s ruskom vladom i premijerom Dmitrijem Medvedevom o nizu bilateralnih pitanja, od pregovora o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji, suradnji na području trgovine, energetike i prometa te viznom režimu do aktualne ciparske krize. Na sastancima će biti riječi i o aktualnoj bankovnoj krizi na Cipru, gdje su Rusi vlasnici između trećine i polovice štednih uloga. Procjenjuje se da su Rusi u ciparske banke uložili oko 30 milijarda eura što privatnog što korporativnog novca. S Cipra je, po Reutersu, zadnjih dana povučeno više od dvije milijarde eura ruskog novca. Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je oporezivanje štednih uloga "nepravednim, neprofesionalnim i opasnim". Ako Nikozija ne pronađe alternativno rješenje ili ako EU i MMF ne popuste, ciparski bankovni sustav mogao bi ostati bez jeftinih kriznih zajmova Europske središnje banke koji ga već mjesecima održavaju na životu. Bez tog novca, Cipru prijeti kolaps bankovnog sustava, stečaj i izlazak iz eurozone. Cipar je zatražio pomoć i od Rusije. Traži petogodišnje produljenje postojećeg zajma od 2,5 milijarda eura koji istječe 2016. kao i smanjenje kamatne stope koja sada iznosi 4,5 posto. Uz to, Cipar traži zajam od nekoliko milijardi eura u zamjenu za udjele u bankama ili suradnji u energetici.

FRANKFURT - Njemački maloprodajni lanac Metro je objavio da mu je neto dobit u 2012. snažno pogođena jednokratnim troškovima restrukturiranja i promjenama portfelja, ali procjenjuje da će u ovoj godini ostvariti blagi rast prihoda unatoč teškim uvjetima. Neto dobit u 2012. smanjena je na svega tri milijuna eura, nasuprot 631 milijun eura u godini prije. "Visoki jednokratni troškovi pogodili su rezultate poslovanja u 2012.", kazao je izvršni direktor Olaf Koch. U tekućoj poslovnoj godini, koja će trajati svega devet mjeseci jer u tvrtci prelaze s kalendarske na fiskalnu godinu koja će trajati od početka listopada do kraja rujna, Metro očekuje "blagi rast prodaje unatoč i dalje teškim uvjetima poslovanja". Na rezultate u skraćenoj financijskoj 2013. utjecat će neizvjesna gospodarska situacija, upozorio je Metro, navodeći da ipak očekuje povećanje EBIT-a prije posebnih stavki u odnosu na 704 milijuna eura ostvarena u odgovarajućem razdoblju godine ranije. "Ova se projekcija temelji na pretpostavci o većim prihodima od prodaje nekretnina u usporedbi s istim razdobljem godine ranije", dodaje se u priopćenju.

LONDON - Euro se u srijedu oporavio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima poduprt kupovinama kojima su se ulagači okrenuli uvjereni da će dogovor s Ciprom ipak biti postignut. Euro je ojačao prema dolaru 0,6 posto i njime se trgovalo po 1,2961 dolar. U sličnom postotku dolar je bio na dobitku prema jenu, ojačavši za 0,5 posto, na 95,59 jena. Pritiske na euro mogla bi po ocjeni pojedinih analitičara izazvati odluka američke središnje banke Fed o programu kupnje imovine, koja se očekuje po završetku dvodnevnog zasjedanja, jer bi se ponovno u fokusu mogle naći razlike između poboljšanog stanja u američkom gospodarstvu i krhkog gospodarstva eurozone. "Stanje na Cipru kratkoročni je problem koji samo pridonosi slabljenju eura", kazala je Asmara Jamaleh, valutna analitičarka u banci Intesa Sanpaulo. "Postoje važniji razlozi koji bi trebali pritiskati euro u kratkoročnoj perspektivi, ponajprije usporedba poboljšanog stanja američkog gospodarstva sa slabim stanjem gospodarstva eurozone", dodala je.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙