PARIZ - Francuska neće uvesti nove mjere štednje ove godine nego će se na rezanje potrošnje usredotočiti u 2014. kako bi svoj deficit tada svela na tri posto BDP-a, rekao je francuski predsjednik Francois Hollande. Francuska je zbog usporavanja gospodarstva prisiljena odgoditi planirano smanjenje deficita na tri posto BDP-a ove godine, no vlada se protivi nametanju prestroge štednje gospodarstvu koje je na rubu recesije. Po ekonomskim prognozama Europske komisije, francusko gospodarstvo, drugo po veličini u eurozoni, ove bi godine trebalo rasti samo 0,1 posto. Hollande je istaknuo da će francuska vlada iduće godine preokrenuti pristup problemu prevelikog deficita, koji se do sada sastojao više u povećanjima poreza nego u rezanju potrošnje. Hollande je napomenuo da je njegova vlada smanjila deficit s 5,2 posto BDP-a na kraju 2011. na 4,5 posto 2012. Francuska vlada ostaje predana cilju da 2017. deficita više ne bude. Hollande je od francuskih ministarstava zatražio da pripreme planove za uštedu 60 milijardi eura kroz idućih pet godina.
ATENA - Grčko gospodarstvo dodatno će se smanjiti u ovoj godini da bi u 2014. uslijedio oporavak, kazao je u ponedjeljak guverner središnje banke George Provopulos. Grčko gospodarstvo ukupno se smanjilo oko 20 posto od početka recesije u 2008. a stanje su dodatno pogoršale mjere fiskalne štednje koje su zahtijevali međunarodni zajmodavaci u zamjenu za financijsku pomoć i spas od vjerovnika. "Nema sumnje da će 2013. biti još jedna teška godina", kazao je guverner Bank of Greece na sastanku dioničara banke. Središnja banka potvrdila je prognozu o 4,5-postotnom padu BDP-a u ovoj godini, u skladu s projekcijama vlade i Europske komisije. Provopulos, koji je poput kolega iz ostalih zemalja eurozone član upravnog vijeća Europske središnje banke, upozorio je pritom da se recesija ne treba koristiti kao izgovor za ublažavanje gospodarskih reformi. Time bi se riskiralo povjerenje ulagača i međunarodnih zajmodavaca koje je stečeno bolnim žrtvama, naglasio je.
LONDON - Britansko udruženje bankara (BBA) u ponedjeljak je objavilo da su njegovi članovi dali zeleno svjetlo planu financijskog regulatora da se upravljanje međubankovnom kamatnom stopom libor ustupi novome neovisnom operateru koji će biti izabran na javnom natječaju. Tom utjecajnom bankarskom lobiju u Britaniji u prošlogodišnjem su rujnu tamošnji regulatori spočitnuli slabo upravljanje liborom i odlučili ga lišiti prava upravljanja i nadzora nad tom ključnom međubankarskom kamatnom stopom. Odluku su donijeli zbog izbijanja velikog skandala diljem svijeta oko manipulacija liborom (londonska međubankovna ponudbena stopa) u kojem je navodno sudjelovao niz vodećih banaka. Zasada su njih tri - Barclays, Royal Bank of Scotland i UBS - kažnjene globom u ukupnom iznosu od 2,6 milijardi dolara. Nakon provedene revizije sustava libora Agencija za nadzor financijskih usluga (FSA) u rujnu je izradila plan od deset točaka za vraćanje povjerenja u kamatnu stopu koja se primjenjuje za utvrđivanje cijene niza financijskih proizvoda, od hipoteka do izvedenica, vrijednih više od 1.000 milijardi dolara. Članovi BBA na izvanrednoj su skupštini u ponedjeljak formalno poduprli ustupanje navedenih ovlasti novom operateru. Novi operater, koji bi trebao početi s radom ove godine, bit će izabran putem javnog natječaja a na njegovo čelo doći će Sarah Hogg, inače predsjedateljica britanskog Vijeća za financijsko izvješćivanje, neovisnog regulatora za korporativno upravljanje.
BARCELONA - Broj pretplatnika na mobilne usluge poskočit će do 2018. na četiri milijarde, prognozirala je u ponedjeljak globalna industrija mobilnih komunikacija vrijedna 1.000 milijardi dolara povodom otvaranja najvećeg svjetskog sajma mobilnih komunikacija u Barceloni. Trenutno 3,2 milijarde ljudi plaća mobilne usluge, što je gotovo polovica svjetske populacije, pokazuje istraživanje tvrtke A.T Kearney i udruženja GSMA koje predstavlja 750 mobilnih operatera iz cijelog svijeta. U izvješću se prognozira da će do 2017. broj pretplatnika biti povećan za 700 milijuna, te da će brojka od četiri milijarde biti dosegnuta 2018. Prošle su godine prihodi mobilnih operatera dosegnuli 1.000 milijardi dolara ili 1,4 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, navodi se u izvješću. Na svjetskoj razini rast prihoda mobilnih operatera trebao bi pak usporiti sa četiri posto godišnje u razdoblju od 2012. do 2017. na 2,3 posto u razdoblju do 2017. "Jedan je od razloga usporavanja pad prihoda u Europi", navodi se u izvješću u kojem se za to okrivljuje regulacija cijena mobilnih usluga i utjecaj gospodarske krize u eurozone. Procjenjuje se da će prihodi u toj regiji pasti s 248 milijardi na 216 milijardi dolara. "Očekuje se da će se europsko mobilno tržište smanjiti za dodatnih 2,0 posto godišnje do 2017. zbog konkurencije i regulacije", ističe se u istraživanju.
LONDON - Euro je u ponedjeljak znatnije ojačao prema drugim vodećim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima, crpeći podršku iz snažne potražnje za talijanskim obveznicama dok ulagači čekaju rezultate ključnih talijanskih parlamentarnih izbora. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,85 posto i njime se trgovalo po 1,3287 dolara. Na dobitku, oko jedan posto, bio je i prema jenu, popevši se na 124,44 jena, no drži se i dalje ispod najviše razine u 34 mjeseca od 127,71 jen, koliko je dosegnuo ovoga mjeseca. Dolar je bio na manjem dobitku prema jenu, te se njime trgovalo po 94,03 jena, nakon što se nakratko popeo i do 94,77 jena, najviše razine od svibnja 2010. Jedinstvena europska valuta ojačala je čak 1,2 posto prema britanskoj funti, koja se našla pod pritiscima prodaja nakon što je agencija za rejtinge Moody's smanjila kreditni rejting Britaniji za jednu razinu, s Aaa na Aa1. Funta je u takvim okolnostima potonula na najnižu razinu prema euru u posljednjih 16 mjeseci od 87,75 penija za euro, a prema dolaru se strmoglavila na 1,5073 dolara, što je njezina najniža razina u 31 mjesecu.