BRUXELLES - Ministri financija zemalja eurozone u utorak su u Bruxellesu nakon maratonskih pregovora odobrili Grčkoj drugi paket međunarodne pomoći vrijedan 130 milijardi eura, koji je toj zemlji potreban kako bi izbjegla bankrot u ožujku. Nakon 13-satnih razgovora, koji su počeli u ponedjeljak poslijepodne, a okončani u utorak rano ujutro, ministri financija dogovorili su mjere za smanjenje grčkog duga na oko 121 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2020. godine, što je blizu prvotnog cilja od 120 posto BDP-a, nakon što su privatni investitori u grčke obveznice pristali na veći otpis grčkih dugova. Očekuje se da će privatni investitori u grčke obveznice pristati na gubitak od 53,5 ili više posto od nominalne vrijednosti tih obveznica. To je dio dogovora o zamjeni postojećih novim obveznicama, čime bi banke i drugi privatni ulagači Grčkoj otpisali oko 100 milijardi eura dugova. "Financijski obujam (grčkog paketa) je 130 milijardi eura, a udio duga u BDP-u 121 posto", rekao je dužnosnik koji je sudjelovao u pregovorima. Većina od 130 milijardi eura pomoći bit će iskorištena za financiranje zamjene postojećih novim obveznicama, po povoljnijim uvjetima i za osiguranje stabilnosti grčkog financijskog sustava.
BRUXELLES/ATENA- Grčki premijer Lucas Papademos izrazio je u utorak zadovoljstvo dogovorom eurozone o novom programu pomoći za Grčku kako bi izbjegla bankrot, istaknuvši da će obećane reforme biti provedene nakon prijevremenih izbora. "Vrlo smo zadovoljni", rekao je Papademos nakon maratonskog sastanka ministara financije eurozone u Bruxellesu koji je trajao 13 sati. Na sastanku je postignut dogovor o otpisu grčkog duga u vrijednosti 107 milijardi eura te pomoći od 130 milijardi eura do kraja 2014. Grčka se zauzvrat obvezala provesti bolne mjere štednje i reformirati gospodarstvo. Zahvaljujući toj pomoći, Grčka će moći podmiriti 14,5 milijardi eura dužničkih obveza koje stižu na naplatu 20. ožujka i time izbjeći bankrot. "Moramo provesti program u roku i na učinkovit način", rekao je Papademos. Prijevremeni izbori trebali bi se održati u travnju. Dvije glavne stranke, socijalisti i desna Nova demokracija, obećale su da će ispuniti obećanja i nakon izbora. Neki međutim strahuju što će se dogoditi ako na izborima veliku potporu dobiju ekstremisti, lijevi ili desni, a koji se protive mjerama štednje. Grčki tisak pozdravio je dogovor eurozone o pomoći Grčkoj, ističući ipak da ga prate teške mjere štednje i stroži nadzor vjerovnika.
PARIZ - Privatne europske banke i osiguravatelji pristali su otpisati 107 milijardi eura od ukupno 200 milijardi eura grčkih obveznica u njihovu posjedu, od čega je golemi dio u rukama grčkih banaka, a od vodećih europskih banaka prednjače francuski BNP Paribas, njemački Commerzbank i belgijska Dexia. Navedene podatke dostavile su same institucije i odnose se na stanje krajem rujna 2011., osim u slučajevima gdje je drugačije navedeno. Od grčkih banaka najviše državnog duga drži NBG, u iznosu 8,7 milijardi eura, a slijede Piraeus bank, sa 7,7 milijardi, Eurobank sa 6,9 milijardi i Alpha Bank, s 3,1 milijardom eura. Među vodećim europskim bankama daleko najveći grčki dugovi u rukama su francuskog BNP Paribasa, u visini 1,6 milijardi eura (podatak od kraja listopada 2011.) Slijede njemački Commerzbank s 1,4 milijarde eura i belgijska Dexia s 1,3 milijarde eura. Značajne iznose grčkih obveznica od francuskih banaka drži još Societe Generale, u iznosu 800 milijuna eura. Među vodećim europskim osiguravateljima najveće iznose grčkog duga drže dva njemačka, Allianz 500 milijuna eura, te Munich Re, 400 milijuna eura (podatak od kraja 2011). Slijede francuska AXA s 300 milijuna eura (krajem lipnja 2011.), talijanska Generali Grupa s 200 milijuna eura, te austrijska Uniqa sa 174 milijuna eura.
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) objavila je da prošlog tjedna nije kupovala obveznice država eurozone. Time je program hitne kupnje obveznica u ponedjeljak obustavljen prvi puta od prošlogodišnjeg kolovoza. Prije dva tjedna, ECB je kupio samo 59 milijuna eura obveznica. Središnja banka kupovala je obveznice zemalja koje su u dužničkim problemima, poput Italije ili Španjolske, kako bi zakočila rast troškova njihova zaduživanja. Čini se da je ECB kupovinama obveznica postigao željeni cilj, budući da se Španjolska i Italija sada zadužuju uz niže kamate. Strah da će banke obustaviti međusobno kreditiranje i uzrokovati još jedan kreditni slom nagnali su ECB da bankama u prosincu prvi puta u svojoj povijesti ponudi program jeftinih trogodišnjih kredita. Više od 500 europskih banaka uzelo je u prvom tjednu 489 milijardi eura kredita, daleko više no što se očekivalo. Taj je program i dalje aktivan.
SARAJEVO - Hrvatska i Bosna i Hercegovina uskoro će početi pregovore o posebnom trgovinskom protokolu kojim bi se ublažile posljedice ulaska Hrvatske u Europsku uniju i njena izlaska iz regionalne zone slobodne trgovine CEFTA, najavljeno je iz Ministarstva vanjske trgovine BiH. Pomoćnik ministra Dragiša Mekić izjavio je banjalučkim "Nezavisnim novinama" kako se trenutačno intenzivno radi na prikupljanju dokumentacije i pripremama za potpisivanje takvog protokola. Prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između EU i BiH, ta bi zemlja od 1. siječnja 2013. trebala ukinuti plaćanje carina za najveći dio proizvoda koji dolaze iz zemalja članica EU-a. U cilju zaštite domaće proizvodnje BiH je, međutim, dobila mogućnost zadržati carine za prehrambene proizvode poput mlijeka i mliječnih te životinjskih prerađevina. "Ukinut ćemo većinu carina, no dok ne postanemo punopravna članica EU ostat će carine na određene proizvode mliječnog i animalnog podrijetla. U toj skupini proizvoda dobar dio stiže iz Hrvatske", pojasnio je Mekić ustvrdivši kako je stoga Hrvatska "u panici". Hrvatska u BiH na godišnjoj razini trenutačno izvozi prehrambene proizvode u vrijednosti od oko 1,3 milijarde konveribilnih maraka (više od 750 milijuna eura).
ZAGREB - Azerbajdžan je isključio grčko-talijanski konzorcij ITGI iz utrke za gradnju plinovoda kojim će se plin isporučivati iz polja u Kaspijskom jezeru do Europe, strahujući da grčki partner DEPA neće moći financirati sudjelovanje u tom projektu, pišu europski mediji. Za projekt gradnje plinovoda natjecali su se konzorcij Nabucco, ITGI (Interconnector Turska-Grčka-Italija), TAP (Trans-Adriatic Pipeline) i SEEP (South East Europe Pipeline). Konzorcij na čelu s British Petroleumom koji razvija plinsko polje Shah Deniz II odlučio je da će u slučaju odabira trase od Turske do Italije povjeriti posao gradnje TAP-u, čije su članice norveški Statoil, švicarski EGL i njemački E.ON Ruhrgas. Time je iz igre izbačen konzorcij ITGI koji su formirale grčka DEPA i talijanski Edison a predlagao je sličnu trasu. U Azerbajdžanu sumnjaju da će s obzirom na sadašnju krizu Grčka moći financirati taj projekt, kazali su upućeni izvori za informativni portal Euractiv. Podsjećaju da grčki privatizacijski plan, koji će biti objavljen u drugom dijelu godine, obuhvaća i prodaju DEPA-e. TAP-ov plinovod protezao bi se od grčkog Komotinija blizu turske granice, preko Grčke i Albanije do talijanske San Foce i bio bi dugačak 800 kilometara.
LONDON - Britanski proračun zabilježio je u siječnju najveći mjesečni višak u zadnje četiri godine zahvaljujući smanjenom zaduživanju tijela lokalne uprave i skromnom rastu poreznih prihoda, izvijestio je britanski statistički ured (ONS). Ured za nacionalnu statistiku priopćio je da je višak u britanskom proračunu u siječnju iznosio 7,75 milijardi funti, u odnosu na 5,204 milijarde koliko je iznosio u prvom prošlogodišnjem mjesecu. To je njegova najviša razina od siječnja 2008. i nadmašila je očekivanja analitičara koji su u Reutersovoj anketi u prosjeku procijenili njegovu vrijednost na 6,3 milijarde funti. U siječnju su porezni prihodi porasli na godišnjoj razini za 2,8 posto, dok se dug tijela lokalne uprave smanjio u odnosu na isto razdoblje lani. Takvi su podaci donijeli olakšanje britanskom premijeru Georgeu Osborneu nakon što je agencija Moody's prošloga tjedna upozorila da bi Britanija u narednih 18 mjeseci mogla izgubiti svoj vrhunski trostruki A kreditni rejting.
MONTREAL - Kanada je zaprijetila da će podnijeti žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv Europske unije ako bude označavala naftu dobivenu iz naftnog pijeska u Alberti kao velikog zagađivača. Naime, europski ogranak ekološke grupe Prijatelji Zemlje domogao se kopije pisma s odgovarajućim eksplicitnim upozorenjem koje je u prosincu kanadski veleposlanik David Plunkett uputio europskoj povjerenici za klimu Connie Hedegaard. Kanada će "istražiti svaku mogućnost koja joj stoji na raspolaganju kako bi obranila svoje interese, uključujući i pritužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji", ako u novoj europskoj direktivi o gorivu nafta dobivena iz naftnog pijeska bude izdvojena na "diskriminirajući, neosnovan ili neznanstven način", napisao je Plunkett. Predložena europska direktiva o kvaliteti goriva ograničila bi korištenje nekonvencionalnog goriva, kao što je nafta dobivena iz naftnog pijeska u zapadnoj Kanadi, uz obrazloženje da eksploatacija nafte iz naftnog pijeska ugrožava okoliš. Takva goriva bila bi označena kao goriva koja uzrokuju puno veća zagađenja od drugih izvora nafte. Ključni odbor EU-a glasovati će o toj mjeri u četvrtak.
FRANKFURT - Štrajkovi u frankfurtskoj zračnoj luci nastavit će se do petka, priopćio je sindikat zaposlenika u sigurnosti zračnog prometa (GdF), zbog čega je više otkazanih letova i kašnjenja na tom najvećem njemačkom aerodromu. Nešto manje od 200 kontrolora kretanja zrakoplova na tlu štrajkaju zbog spora oko plaća s Fraportom, tvrtkom koja upravlja zračnom lukom u Frankfurtu. Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa već je otkazala stotine letova dnevno. Ovaj posljednji štrajk počeo je u u ponedjeljak i trebao je trajati do srijede, ali je produljen do petka navečer, priopćio je sindikat u utorak.
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europske dionice spustile su se u utorak s najviše razine u gotovo sedam mjeseci pod pritiskom dobitonosnih prodaja koje odražavaju uvjerenje ulagača da dugo očekivani sporazum o novom paketu pomoći za Grčku rješava tek goruće probleme te zemlje. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,40 posto na 5.921 bod, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,75 posto na 6.895 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,60 posto i iznosio 3.451 bod. U noći s utorka na srijedu ministri financija eurozone postigli su dogovor o novom, 130 milijardi eura vrijednom paketu pomoći za prezaduženu Grčku, nakon što su uspjeli uvjeriti vlasnike grčkih obveznica u privatnom sektoru da prihvate veće gubitke a Atenu da odobri dublje proračunske rezove. Smatra se da dugoočekivani dogovor otklanja rizik o grčkog bankrota koji bi teško pogodio zajmodavce u eurozoni, ali i ostale zadužene zemlje eurozone, poput Portugala i Španjolske. Pritom analitičari upozoravaju da će dogovor riješiti tek goruće grčke probleme, poput otplate ogromnog duga od gotovo 15 milijardi eura koji dospijeva na naplatu za mjesec dana.
TOKYO - Nakon vijesti da je Grčkoj odobren drugi paket pomoći, euro je jutros znatno ojačao, no to nije potaknulo i rast cijena dionica na azijskim burzama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,1 posto, a blago su pale i cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji te Singapuru. Burzovni indeksi u Šangaju i Australiji porasli su, pak, između 0,3 i 0,8 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,1 posto. Posljednjih su dana cijene dionica rasle jer se očekivalo da će Grčka dobiti tu pomoć, dok danas tržišta nisu znatnije reagirala na vijest. Uz to, nedostaje im poticaj s Wall Streeta, gdje se u ponedjeljak zbog blagdana nije radilo.
LONDON - Početni uzlet eura u utorak na međunarodnim tržištima zbog olakšanja koje je izazvao dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj pokazao se kratkotrajnim, jer je ulagače uzlet potaknuo na prodaje s obzirom na nastavljenu neizvjesnost po pitanju održivosti golemog grčkog duga. Eurom se tako trgovalo po 1,3225 dolara, što znači da je na dnevnom gubitku od 0,1 posto. Spustio se tako s najviše razine u danu od 1,3293 dolara, na koju se popeo nakon uspješnog ishoda pregovora ministara financija u Bruxellesu u ranim jutarnjim satima u utorak. Olakšanje zbog postignutog dogovora potaknulo je jačanje eura na novu najvišu razinu u tri mjeseca prema jenu od 106,01 jen, da bi se potom stabilizirao na 105,62 jena, u dnevnom plusu od 0,2 posto. Dolarom se trgovalo po 79,80 jena, nedaleko najviše razine u šest i pol mjeseci od 79,89 jena, na koju se popeo u ponedjeljak. S obzirom da je većina dobrih vijesti zasad uračunata, trgovci kažu da su mali izgledi da euro premaši ključnu razinu otpora od oko 1,3307 dolara, a ne očekuje se ni njegov oštriji pad.