WASHINGTON - Eskalacija problema u eurozoni zakočila je oporavak svjetskog gospodarstva, upozorio je u utorak Međunarodni monetarni fond, koji sada očekuje pad gospodarstva eurozone u ovoj godini. U ažuriranim prognozama za svjetsko gospodarstvo MMF je snizio procjenu rasta gospodarstva eurozone za čak 1,6 postotnih bodova i sada očekuje pad aktivnosti u zoni primjene jedinstvene europske valute za 0,5 posto. Kao glavni razlog navode rast kamata na državne obveznice zemalja eurozone, utjecaj smanjenog zaduživanja banaka na realno gospodarstvo i utjecaj mjera fiskalne konsolidacije. U narednoj godini aktivnosti bi u eurozoni trebale porasti za 0,8 posto, što je 0,7 postotnih bodova manje nego što je MMF prognozirao u redovnom jesenjem izvješću. Cijela skupina razvijenih gospodarstava trebala bi u ovoj godini porasti za skromnih 1,2 posto, u odnosu na jesenju prognozu od 1,9 posto. Svjetsko gospodarstvo u cjelini trebalo bi u ovoj godini porasti po stopi od 3,3 posto, u odnosu na ranije prognoziranih 4,0 posto. Za iduću godinu predviđa se rast za 3,9 posto, što je 0,6 postotnih bodova manje nego od procjena prošle jeseni.
LONDON - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) za ovu godinu prognozira oštro usporavanje gospodarskog rasta u 29 zemalja od srednje i istočne Europe do srednje Azije, upozorivši da bi daljnje pogoršanje uvjeta u eurozoni moglo imati goleme posljedice na regiju u cjelini. U 2012. godini za regiju u cjelini sada prognozira prosječan gospodarski rast od 3,1 posto, što ukazuje na oštro usporavanje u usporedbi s rastom od 4,8 posto u prošloj godini. Upozoravaju pritom na značajan rizik snižavanja prognozi ako se pogorša dužnička kriza u eurozoni. Za podregiju središnje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, predviđa se rast od 1,4 posto, nasuprot 1,7 posto koliko je prognozirano u sklopu bančinih listopadskih projekcija.
BRUXELLES - Prošle godine broj noći provedenih u hotelima i hotelskom smještaju u EU27 dostigao je vrhunac s 1,6 milijardi noćenja, što je porast od 3,8 posto u odnosu na 2010., dok je u Hrvatskoj njihov broj uvećan za 5,9 posto, priopćila je Europska komisija navodeći podatke europskog statističkog ureda Eurostata. Podaci uključuju noćenja u sklopu poslovnih putovanja i turističkih posjeta. Podaci se odnose na sve zemlje članice EU-a osim za Irsku, Grčku i Luksemburg, te na Hrvatsku, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Najveći broj noćenja zabilježen je u Španjolskoj (288 milijuna noćenja), Italiji (249 milijuna), Njemačkoj (241 milijun), Francuskoj (202 milijuna). Jedina zemlja koja je 2011. zabilježila pad broja noćenja u odnosu na godinu prije je Italija (pad od 1,2 posto). Po podacima Eurostata, Hrvatska je zabilježila 20,5 milijuna noćenja u hotelima i hotelskom smještaju, s rastom od 5,9 posto. Od toga 18,1 milijun otpada na inozemne goste, a 2,4 milijuna na domaće goste. Broj noćenja inozemnih gostiju povećan je za 6,2 posto u odnosu na godinu prije, a domaćih za 3,4 posto.
ATENA - Grčka je u utorak izrazila nadu da će postići sporazum s privatnim sektorom o zamjeni obveznica unatoč tome što su ministri financija eurozone odbacili ponudu privatnih vjerovnika o kamatama na nove grčke obveznice. Na sastanku u Bruxellesu koji je završio u ranim jutarnjim satima ministri su naglasili da ne mogu prihvatiti zahtjeve vlasnika obveznica u privatnom sektoru da kuponska kamata na nove grčke dugoročne obveznice iznosi četiri posto. Nove obveznice trebale bi zamijeniti postojeće. Banke i druge privatne institucije koje predstavlja Institut za međunarodne financije ističu da je kuponska kamata od 4,0 posto najmanje što mogu prihvatiti ako otpišu polovinu nominalne vrijednosti grčkog duga. Grčka pak ističe da nije spremna platiti kuponsku kamatu veću od 3,5 posto.
MOSTAR - Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je u Mostaru da će od hrvatske Vlade zatražiti zaštitu mostarske tvrtke Aluminij budući je ona 12-postotni vlasnik Aluminija, te je izrazio bojazan da bi poskupljenje struje i gašenje pogona mostarske tvrtke ugrozilo i poslovanje Luke Ploče i TLM-a iz Šibenika, priopćeno je iz Aluminija. "Na prvome susretu s članovima vlade RH, svim ćemo snagama braniti Aluminij, tražeći od hrvatske vlade da vam pomogne po pitanju cijene struje, ali i po pitanju konačnoga dovršenja procesa privatizacije. Braneći Aluminij branim interese Republike Hrvatske, a konkretno i najizravnije, to su interesi gotovo 2.000 djelatnika Luke Ploče i šibenskoga TLM-a", rekao je Matijašević koji je u utorak sudjelovao na zajedničkom sastavnku s direktorom kompanije Ivom Bradvicom te predstavnicima sindikata Aluminija. Dodao je da je neprihvatljivo da vlasti u Federaciji BiH osporavaju pravomoćnu vlasničku strukturu Aluminija koja je upisana u sudski registar te da blokiraju upis Aluminijevih dionica u registar vrijednosnih papira čime se, tvrdi predsjednik HUS-a, "dovodi u pitanje i onih 12 posto kapitala koji je u vlasništvu vlade RH".
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europske dionice pale su u utorak s najviše razine u šest mjeseci nakon što se produbila zabrinutost da je Grčka možda na putu prema kaotičnom bankrotu. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,9 posto na 5.731 bod, indeks Frankfurtske burze DAX za 1,1 posto na 6.363 boda, a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.300 bodova. Bankovni je sektor u prosjeku oslabio 2,4 posto, pri čemu je Credit Agricole oslabio 5,9 posto, Royal Bank of Scotland 4,6 posto, Commerzbank 4,1 posto a Deutsche Bank 3,3 posto. Dionice tehnoloških kompanija također su se našle pod pritiskom, oslabivši u prosjeku 1,9 posto. Nokia je pritom oslabila više od sedam posto, a Ericsson jedan posto. Najveći europski proizvođač čipova STMicroelectronics oslabio je 5,6 posto.
LONDON - Euro je u utorak kliznuo s najviših razina u tri tjedna prema dolaru u promjenjivoj trgovini na međunarodnim tržištima, s obzirom da je zabrinutost u vezi grčkih pregovora s kreditorima potisnula u drugi plan bolje od očekivanih podatke o aktivnosti u sektoru usluga u eurozoni. Euro je tako nakratko dosegnuo 1,3063 dolara, najvišu razinu u gotovo tri tjedna, da bi se potom našao pod pritiskom prodaja i njime se trgovalo po 1,2997 dolara, što znači da je na dnevnom gubitku od 0,2 posto. No, drži se i dalje sigurno iznad najniže razine u 17 mjeseci od 1,2624 dolara, na koju se spustio 13. siječnja. Bio je pod pritiskom i prema švicarskom franku, spustivši se na najnižu razinu u četiri mjeseca od 1,2057 franaka. Prema jenu je pak ojačao, popevši se na 100,84 jena, blizu najviših razina u četiri tjedna. Dolar je prema jenu također ojačao, približivši se najvišoj razini u četiri tjedna, i njime se trgovalo po 77,39 jena.