ATENA/BRUXELLES - U četvrtak su porasle nade da je Grčka napokon učinila dovoljno da zasluži drugi paket financijske pomoći vrijedan 130 milijarda eura jer je Atena osmislila nove proračunske rezove koje su tražili međunarodni financijeri. Grčkoj vrijeme istječe, piše Reuters, i nužna su joj nova sredstva kako bi izbjegla kaotičan prestanak plaćanja kad joj 20. ožujka na naplatu sjedne 14,5 milijarda eura duga. Pošto se odustalo od prijedloga da se paket pomoći isplati tek nakon grčkih izbora, kroz sve dublje neslaganje Atene i sjevernih zemalja 17-člane eurozone probio se tračak optimizima. "Blizu smo rješenja. Ako netko ne dođe s nekom zamisli koja bi potkopala cijeli dogovor, prihvatit ćemo ga u ponedjeljak", tako je jedan dužnosnik opisao redoviti sastanak ministara financija EU-a u Bruxellesu. Glasnogovornik grčke vlade potvrdio je da Grčka u ponedjeljak očekuje od eurozone zeleno svjetlo. Euro je narastao, a europske su se dionice oporavile.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena proizvodnja u građevinskom sektoru eurozone porasla je u prosincu dok je Europskoj uniji smanjena, pokazali su podaci europskog statističkog ureda. U građevinskom sektoru 17-člane eurozone proizvodnja je u prosincu porasla za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon revidiranog rasta za 0,2 posto u studenom. U 27 članica Unije pala je za 0,4 posto, nakon 0,6-postotnog rasta prošlog mjeseca. Najveći je rast na mjesečnoj razini u prosincu bilježila Češka, za 5,5 posto, Slovačka, za 3,8 posto i Poljska, za 2,9 posto. Najveći pad građevinske proizvodnje bilježila je Britanija, za 10,5 posto, Slovenija, za 8,1 posto, i Njemačka, za 6,4 posto. Rast proizvodnje u građevinskom sektoru bilježile su četiri zemlje, a pad njih devet, dok je Švedska stagnirala. Na godišnjoj razini proizvodnja građevinskog sektora eurozone porasla je u prosincu za 7,8 posto a u EU-u za 7,4 posto. Najveći rast imala je Njemačka, 44,3 posto, zatim Češka, 16,1 posto, te slijedi Poljska s 14,9 posto. Slovenija, Bugarska i Portugal izdvajaju se na godišnjoj razini s najvećim padom, za 21,9 posto, 11,1 posto odnosno 10,8 posto.
BERLIN - Središnje banke eurozone počele su sa zamjenom grčkih obveznica u njihovu posjedu za druge grčke obveznice u želji da ostvare dobit kojom bi neizravno pomogle Grčkoj, pišu njemački mediji. Europska središnja banka (ECB) odbila je komentirati napise njemačkog dnevnog lista Die Welta u izdanju od petka. Pozivajući se na upućene izvore, Die Welt piše da su ECB i središnje banke eurozone pokrenule program zamjene grčkih obveznica po nominalnoj vrijednosti od oko 50 milijardi eura, koje su po nižoj cijeni kupili na tržištu u razdoblju od početka 2010. Dobit ostvarenu tom tehničkom transakcijom ECB će distribuirati svim članicama eurozone i time omogućiti da ta sredstva u konačnici pomognu prezaduženoj Grčkoj, navodi njemački dnevnik. Program zamjene mora biti okončan do ponedjeljka, piše Die Welt. Tim je programom ECB-u, kojem je europskim sporazumima inače zabranjeno izravno financirati zemlje eurozone, omogućeno sudjelovanje u pomoći Grčkoj koja muku muči kako bi izbjegla bankrot pod golemim teretom dugova od 350 milijardi eura.
MADRID - Problematični zajmovi španjolskih banaka porasli su u prosincu na 7,61 posto ukupnog kreditnog portfelja, što je njihova najviša razina od listopada 1994., pokazuju podaci središnje banke, objavljeni u petak. Njihov je ukupni iznos u prosincu povećan za 1,5 milijardi eura, na 135,7 milijardi eura. Nenaplativa potraživanja u Španjolskoj rastu u uvjetima ogromne nezaposlenosti, koja se u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju opasno približila stopi do 23 posto i najviša je u Europi. Ujedno su najnoviji podaci objavljeni u četvrtak pokazali da se španjolsko gospodarstvo u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju smanjilo za 0,3 posto, nakon stagnacije u prethodnom tromjesečju.
LJUBLJANA - Predstavnici Europske komisije i Europske središnje banke (ECB) početkom ožujka dolaze u Sloveniju kako bi ispitali stabilnost njenih javnih financija, objavio je u petak poslovni list "Finance". Oni bi se tom prilikom trebali sastati s novim premijerom Janezom Janšom, ministrom financija Janezom Šušteršičem, guvernerom središnje banke Markom Kranjcem te upravom Nove Ljubljanske banke (NLB). U Ljubljani službeno navode da je posjet tehničke prirode i provodi se u okviru novih pravila financijskog nadzora pojedinih država članica EU-a. Pozivajući se na izvore, list tvrdi da Bruxelles posebno brine deficit slovenskog državnog proračuna, rastući troškovi rada u zadnje tri godine, visok dug slovenskih privatnih korporacija, anomalije na području cijena nekretnina te stanje u bankarskom sustavu. Iako se posjet predstavnika europskih institucija te misije MMF-a, koja će uslijediti sredinom godine, u Ljubljani ne tumače kao nešto posebno, poslovni list navodi da se radi o signalu da će nova slovenska vlada na raspolaganju imati samo nekoliko mjeseci da "uvede red u javne financije", te bi joj ono što se sada događa u Grčkoj trebalo biti svojevrsna pouka u pogledu potrebe smanjivanja javnih troškova.
LJUBLJANA - Slovenski ministar za gospodarstvo Radovan Žerjav izjavio je da nije protiv prodaje Mercatora, ali ne Agrokoru koji je do sada davao najbolje ponude, nego nekoj velikoj europskoj trgovačkoj kompaniji kojoj bi najveći slovenski trgovački lanac mogao biti "odskočna daska" za osvajanje dobre pozicije u regiji. "Mercator je važno poduzeće, ali ne tvrdim da je za državu od strateškog značenja. Svjestan sam kako nema dovoljno domaćeg kapitala da bi ostao u slovenskim rukama", rekao je Žerjav u razgovoru za portal Telekoma Slovenije. "Nisam protiv prodaje Mercatora, ali mu treba naći pravog strateškog partnera. To je neko od velikih europskih trgovačkih poduzeća i ne vjerujem da netko od njih neće biti zainteresiran za Mercator kao mjesto s kojega bi osvojio poziciju na zapadnom Balkanu. Tako bismo morali razmišljati o Mercatorovoj budućnosti i to bi bilo optimalno rješenje", dodao je. Žerjav se nedavno u parlamentu izjasnio protiv prodaje Mercatora hrvatskom Agrokoru.
MOSTAR - Stožer Civilne zaštite Federacije BiH naložio je da elektroprivredna kompanija iz Sarajeva proda višak električne energije kompaniji sa sjedištem u Mostaru budući su ovoga tjedna uvedene restrikcije potrošačima među kojima najveće štete trpi mostarski Aluminij koji je u 12-postotnom suvlasništvu hrvatske vlade. U obrazloženju odluke objavljene u petak navodi se da je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne zbog nemogućnosti nabave dovoljne količine električne energije uvela restrikcije pojedinim potrošačima električne energije, a da u isto vrijeme Elektroprivreda Bosne i Hercegovine raspolaže viškovima električne energije. Zbog toga se, kako se navodi u priopćenju, 'nalaže Elektroprivredi BiH da proda svoje viškove Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar'. Dodaje se da je za provedbu te naredbe odgovorno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije sa sjedištem u Mostaru. Do sada je EP BiH prodavala svoje viškove električne energije izvan zemlje, dok je istodobno mostarska elektroprivreda uvozila polovicu svojih potreba. Opskrba na području koje pokriva EP Herceg-Bosne otežana je i zbog iznimno lošeg hidrološkog stanja.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada pripremila je odgovor na postupak koji je protiv nje pokrenula Europska komisija zbog nekoliko kontroverznih zakona i u petak će ga poslati u Bruxelles, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban. "Pismo s odgovorom mađarske vlade je spremno... dokument će biti poslan u Bruxelles u petak", rekao je Orban u četvrtak u tjednom razgovoru za nacionalni radio MR1. Europska komisija pokrenula je 17. siječnja protiv Budimpešte tri postupka zbog kršenja europskih zakona. Zabrinuta za neovisnost mađarske središnje banke, pravosuđa i tijela za zaštitu podataka, dala joj je mjesec dana da izmijeni sporne zakone pod prijetnjom sudskog postupka. Orban je kazao da mađarska vlada treba dodati nekoliko stvari tu i tamo, ali "ništa novo" te da očekuje "relativno jednostavne pregovore". U pogledu pravosuđa i umirovljenja mađarskih sudaca, Orban je kazao da je vlada jasno dokazala da je "temeljita reforma mirovinskog sustava u tijeku, što se odnosi i na suce".
TOKIO - Japanska vlada usvojila je plan o udvostručenju stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) u nastojanju da obuzda snažan skok javnog duga. Plan još mora odobriti parlament a predviđa podizanje stope PDV-a sa sadašnjih pet na osam posto u travnju 2014., odnosno na 10 posto do listopada 2015. U vladi su izračunali da će troškovi zdravstvene skrbi i mirovinskog osiguranja povezani sa starenjem stanovništva rasti za 1.000 milijardi jena (12,6 milijardi dolara) godišnje. Procjenjuju istodobno da će do 2060. 40 posto populacije biti u dobi za mirovinu. Vladin plan nije popularan ni među oporbenim strankama ni među političarima vladajuće Demokratske stranke Japana. Japansko gospodarstvo teško se oporavlja od financijskih posljedica potresa i tsunamija koji su pogodili zemlju u ožujku prošle godine. U uredu vlade procjenjuju da bi katastrofa u konačnici mogla stajati zemlju između 198 milijardi i 309 milijardi dolara. Trenutno japanski javni dug iznosi 10.500 milijardi dolara i odgovara 228 posto BDP-a. Prijedlog novog zakona o PDV-u bit će upućen u parlament u ožujku.
FRANKFURT - Njemački proizvođač automobila Volkswagen prodao je u siječnju 1,3 posto više vozila na tržištima širom svijeta nego u istom razdoblju lani, ali je u Europi zabilježio pad. Čelnik marketinga VW-a Christian Klingler u petak je izvijestio o "ohrabrujućem početku" 2012. ali i upozorio da će ova godina na tržištu biti "izazovna". Kompanija je u prvom mjesecu ove godine prodala 652.000 vozila, u usporedbi s 644.200 u istom mjesecu godinu dana ranije. Pritom je prodaja u zapadnoj Europi, koja ne uključuje Njemačku, pala za 7,8 posto, a u samoj Njemačkoj za jedan posto. Europsko gospodarstvo posustaje jer strah od financijskih previranja u vrijeme dužničke krize odvraća tvrtke i potrošače od potrošnje i ulaganja. Tako se gospodarstvo eurozone u četvrtom tromjesečju 2011. smanjilo za 0,3 posto.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u petak na razini od 120 dolara po barelu, poduprte nadama da bi uskoro mogao biti postignut dugo očekivani sporazum o restrukturiranju grčkog duga a potporu pružaju i napetosti između Irana i Zapada. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte gotovo je nepromijenjena na 120,05 dolara. Na američkom je tržištu porasla 39 centi i iznosila 102,7 dolara za barel. Zabrinutost zbog prekida u opskrbi i optimizam u vezi Grčke snažno su podigli cijene nafte u ovom tjednu. Tako je na američkom tržištu cijena zabilježila najveći tjedni dobitak od polovice prosinca, a na londonskom je porasla četvrti tjedan zaredom. "Na londonskom tržištu cijena reagira na kombinaciju čimbenika, uključujući nastavljeni optimizam u vezi Grčke, slabiji dolar, kao i fokusiranost tržišta na smanjenje izvoza iz Irana u Europu", rekao je Jonathan Barratt iz Barratt's Bulletin. Cijene su poduprle i naznake o ubrzanom oporavku američkog gospodarstva. Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je broj zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene u SAD-u pao na najnižu razinu u četiri godine, tvorničke su aktivnosti u srednjeatlanskom području bilježile solidan rast a iznenadio je i veći broj započetih građevinskih radova.
NEW YORK - U četvrtak je na Wall Streetu S&P 500 indeks skočio na najvišu razinu u posljednjih devet mjeseci, zahvaljujući podacima koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva i nadi ulagača da će Grčka izbjeći bankrot. Dow Jones indeks ojačao je 0,96 posto, na 12.904 boda, najvišu razinu od svibnja 2008. godine, četiri mjeseca prije izbijanja financijske krize. S&P 500 skočio je, pak, 1,10 posto, na 1.358 bodova, najvišu razinu od svibnja prošle godine, dok je Nasdaq indeks porastao 1,51 posto, na 2.959 bodova, najvišu razinu od 2000. godine. Ulagače su ohrabrili bolji nego što se očekivalo makroekonomski podaci. Prošloga je tjedna broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima neočekivano pao za 13.000, na 348.000, najnižu razinu od ožujka 2008. godine, što ukazuje na ubrzanje oporavka američkog tržišta rada. Jučer je također objavljeno da je u siječnju broj započetih gradnji kuća porastao za 1,5 posto, dok je podružnica američke središnje banke (Fed) u Philadelphiji izvijestila da je industrijska aktivnost na njezinom području znatno porasla, zahvaljujući skoku novih narudžbi i isporuka.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, zahvaljujući podacima koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva, najvažnijeg izvoznog tržišta azijskih kompanija, a ulagače potiče i nada da će uskoro biti riješeni grčki dužnički problemi. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,8 posto, probivši se, po prvi puta od kolovoza prošle godine, iznad razine od 9.400 bodova. Više od 1 posto porasle su i cijene dionica u Južnoj Koreji, dok su burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru, Australiji i Hong Kongu ojačali između 0,2 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 1 posto. Bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada i nekretnina te iz industrije potaknuli su jučer znatan skok cijena dionica na Wall Streetu, što je jutros pozitivno djelovalo na azijska tržišta.