WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je u srijedu da namjerava prikupiti do 500 milijardi dolara za potrebe izdavanja novih kredita kojim bi se ublažila sve teža financijska kriza. "Na temelju naših procjena o mogućim globalnim potrebama za financiranjem u idućim godinama od oko 1.000 milijardi dolara MMF će nastojati prikupiti do 500 milijardi dolara dodatnih zajmodavnih resursa", ističe se u priopćenju. Navedeni iznos uključuje oko 200 milijardi dolara koje su nedavno obećale uplatiti europske zemlje za potrebe povećanja MMF-ovih zajmodavnih kapaciteta, dodaju u međunarodnom zajmodavcu. Nisu željeli dalje komentirati moguće izvore financiranja "dok se ne završe potrebne konzultacije sa članicama".
BERLIN - Njemačka vlada snizila je u srijedu prognozu rasta za ovu godinu s 1,0 na 0,7 posto, ali očekuje da će njezino gospodarstvo, najveće u Europi, ponovno ubrzati u 2013. godini. Ministarstvo gospodarstva prognozira tako da će se gospodarska aktivnost u Njemačkoj, koja je dosad bila relativno pošteđena dužničke krize u eurozoni, oporaviti u 2013. godini, kada se očekuje rast od oko 1,6 posto. Njemačko gospodarstvo poraslo je u prošloj godini za tri posto, zabilježivši snažan rast drugu godinu zaredom. To odudara od stanja u mnogim drugim zemljama eurozone. Svjetska banka predviđa da će se gospodarska aktivnost eurozone u cjelini smanjiti u ovoj godini za 0,3 posto. "Njemačka ostaje sidro stabilnosti i rasta u Europi. Nakon dvije godine izuzetno snažnog rasta, njemačko gospodarstvo je još uvijek snažno. Međutim, zbog teškog vanjskog okruženja očekujemo privremeno usporavanje rasta u prvoj polovici godine", kazao je njemački ministar gospodarstva Philipp Roesler.
BEČ - Zemlje srednje i istočne Europe još uvijek, bez obzira na dužničku krizu, žele ući u eurozonu, potvrdilo je više čelnika središnjih banaka tih zemalja okupljenih na konferenciji u Beču, među kojima je i zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Na forumu o euru i srednjoj i istočnoj Europi Vujčić je izrazio nadu da će "euro ojačati zahvaljujući baš toj krizi", te da će se temeljiti na čvršćim osnovama. "Toliko smo integrirani u financijski sektor i sektor realnog gospodarstva da uopće ne postoji sumnja da je uvođenje eura dobra stvar", dodao je. Zemlje članice EU-a, s izuzetkom Velike Britanije i Danske, pozvane su da se u dogledno vrijeme pridruže eurozoni. Slovenija je bila prva bivša komunistička zemlja koja je 2007. usvojila jedinstvenu europsku valutu, a slijedila ju je Slovačka 2009. godine. Predsjednik Mađarske središnje banke Andras Simor je izjavio da "nije pitanje da li ćemo se pridružiti eurozoni već kada".
SOFIJA - Bugarski parlament zabranio je u srijedu vađenje nafte i plina iz škrljica spornom metodom hidrauličkog frakturiranja zbog zabrinutosti za njezin utjecaj na okoliš, čime se Bugarska pridružila Francuskoj. Bugarska je postala druga država Europske unije, nakon Francuske, koja je zabranila frakturiranje, metodu miniranja formacija škriljevca i potonjeg ubrizgavanja u bušotinu pod visokim tlakom vode pomiješane s pijeskom i kemikalijama kako bi se usitnjene stijene istisnule na površinu. Zabrana je trajna i vrijedi za cijelo područje Bugarske i za naše teritorijalne vode u Crnom moru, navodi se u tekstu odluke parlamenta. Početne procjene pokazuju da Bugarska možda ima značajne rezerve plina pohranjene u formacijama škriljca, do 1.000 milijardi prostornih metara. Povučena je i dozvolu za vađenje plina iz škriljca koja je bila dodijeljena američkom Chevronu.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice balansirale su u srijedu između najave Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da pribavlja dodatna financijska sredstva i neizvjesnih pregovora o grčkom dugu. Indeks Londonske burze FTSE bio je gotovo nepromijenjen i iznosio 5.694 boda, indeks Frankfurtske burze DAX porastao je 0,3 posto na 6.353 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,2 posto i iznosio 3.264 boda. Dionice tehnoloških kompanija bile su najveći dobitnici. Tako su dionice nizozemskog proizvođača čipova ASML porasle 1,3 posto, nakon što je prognozirao rast narudžbi u tekućem tromjesečju. Francusko-talijanski proizvođač čipova STMicro ojačao je 3,3 posto, a finski proizvođač mobitela Nokia za 3,5 posto. Među najvećim gubitnicima bio je pak Tullow Oil, koji je oslabio 4,7 posto nakon što je najavio pad proizvodnje. Dionice njemačkog proizvođača čelika ThyssenKrupp pale su 2,6 posto usprkos tome što je demantirao nagađanja da će objaviti upozorenje o dobiti.
LONDON - Euro je u srijedu uglavnom dobivao na vrijednosti na međunarodnim tržištima nakon medijskih izvješća da će Međunarodni monetarni fond povećati zajmodavne kapacitete, a podršku mu je pružila i izjava agencije Fitch da bi mogla ublažiti ocjenu o stanju u Italiji. Euro je tako ojačao prema dolaru za 0,4 posto, na 1,2796 dolara. Ranije je nakratko dosegnuo najvišu razinu u danu od 1,2845 dolara. Ojačao je i za 0,5 posto prema jenu i njime se trgovalo po 98,31 jena. Dolar se pak našao pod pritiskom zbog jačanja eura, oslabjevši prema košarici vodećih valuta za 0,4 posto. U odnosu na jen nije zabilježio veće promjene i njime se trgovalo po 76,82 jena. Iako se jedinstvena europska valuta zadržala iznad najniže razine u 17 mjeseci prema dolaru, mnogi analitičari prognoziraju da lagano gubi zamah i da bi se ponovno mogla naći pod pritiskom ako se pogorša dužnička kriza u eurozoni.