NUERNBERG - Prehrambeni proizvodi klasificirani kao organski u Europskoj uniji mogu se kao takvi prodavati u Sjedinjenim Državama i obrnuto, u skladu sa sporazumom postignutom u srijedu između dvaju trgovinskih partnera. Sporazum, potpisan u Nuernbergu, trebao bi potaknuti trgovinu u tom sektoru, čija se vrijednost procjenjuje na više od 38 milijardi eura. Ovo partnerstvo označava važan korak, uzdižući europsko-američke trgovinske odnose na novu razinu suradnje, rekao je europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos. Prije tog sporazuma, koji će stupiti na snagu u lipnju, tvrtke koje proizvode organsku hranu morale su zadovoljavati dva različita sustava standarda s obje strane Atlantika. Kathleen Merrigan, zamjenica američkog ministra poljoprivrede, pozdravila je sporazum istaknuvši da će otvoriti nova tržišta za američke poljoprivrednike. EU je već sklopio slične sporazume s Argentinom, Australijom, Kostarikom, Indijom, Izraelom, Novim Zelandom i Švicarskom.
FRANKFURT - Izvršni direktor njemačkog industrijskog diva Boscha i savjetnik kancelarke Angele Merkel Franz Fehrenbach kazao je da bi Grčku trebalo izbaciti iz Europske unije jer predstavlja nepodnošljiv teret. "Država s fantomskim penzionerima i bogatašima koji ne plaćaju porez, čija uprava ne funkcionira, nema što tražiti u Europskoj uniji", kazao je Fehrenbach u razgovoru za Manager Magazin. Time se savjetnik kancelarke Angele Merkel za industrijsku i poslovnu politiku pridružio nizu njemačkih poslovnih čelnika koji su u posljednje vrijeme oštro kritizirali Grčku zbog njezine uloge u EU i drugog paketa pomoći. Anketa Manager Magazina u kojoj je sudjelovalo 300 menadžera pokazuje da oko 57 posto njih želi da Grčka izađe iz eurozone i ponovo uvede drahmu. Upitan što bi političari trebali učiniti ako Grčka sama ne istupi iz eurozone, Fehrenbach je odgovorio: "U tom slučaju EU mora promijeniti svoje zakone i protjerati je, koliko god se to činilo teško". "Mislim da bi izbacivanje Grčke discipliniralo druge zemlje s velikim deficitima", odgovorio je na pitanje da li bi tako drastična mjera potaknula eskalaciju krize u Portugalu, Španjolskoj i Italiji.
PARIZ - Najveća francuska banka BNP Paribas u srijedu je objavila da joj se neto dobit u četvrtom tromjesečju prepolovila zbog daljnjih gubitaka proizišlih iz otpisa grčkih dugova. Neto dobit u zadnja je tri mjeseca iznosila 765 milijuna eura, nakon što je otpisano daljnjih 567 milijuna eura grčke imovine iz bančinog portfelja. Banka je objavila da je time otpisala 75 posto grčkog duga. Ukupno je u prošloj godini otpisala 3,45 milijardi eura vrijednosti svoga portfelja grčkih dugova. U 2011. neto dobit BNP Paribasa je smanjena za 22,9 posto, na šest milijardi eura, nakon što je na ime sredstava rezerviranja izdvojila 3,2 milijarde eura kako bi pokrila gubitke povezane s izloženošću prezaduženoj Grčkoj. Na poslovanje banke negativno je utjecala i promjenjivost financijskih tržišta potkraj prošle godine zbog zabrinutosti da bi dužnička kriza mogla eurozonu ponovno gurnuti u recesiju. Banka je nadalje najavila i isplatu dividende od 1,2 eura po dionici, za razliku od banaka u svome rangu, Societe Generale i Credit Agricole, koje su odlučile ne isplatiti je svojim dioničarima.
AMSTERDAM - Nizozemski proizvođač piva Heineken u srijedu je izvijestio o padu dobiti u prošloj godini, a u ovoj godini očekuje da će ulazni troškovi rasti ponajprije zbog poskupljenja glavne sirovine, ječma. U 2011. neto dobit mu je smanjena za 1,2 posto, na 1,43 milijarde eura. Niža dobit u usporedbi s godinom ranije pripisuje se jednokratnom dobitku zabilježenom u 2010. Prihodi su premašili 17,12 milijardi eura i bili su veći za 6,1 posto, poglavito zahvaljujući Heinekenovoj akviziciji meksičkih brendova piva iz travnja 2010. godine, među kojima su Sol, Dos Equis i Tecate. Taj najveći europski proizvođač piva i među vodećih pet u svijetu lani je prodao 213,9 milijuna hektolitara piva, što je za 3,6 posto više nego u 2010. U 2011. otpustio je 1.134 ljudi i krajem godine ta je tvrtka širom svijeta zapošljavala nešto manje od 70 tisuća ljudi.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice poskočile su u srijedu na novu najvišu razinu u šest mjeseci nakon objave grčke Konzervativne stranke da je njezin lider Antonis Samaras poslao pismo ministrima financija eurozone u kojem se obvezuje na mjere štednje. Indeks Londonske burze FTSE ojačao je 0,23 posto na 5.913 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 1,23 posto na 6.810 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,05 posto i iznosio 3.410 bodova. Najveći su dobitnici bile banke. Tako je francuski BNP Paribas, inače najizloženiji zajmodavac u Grčkoj, ojačao 5,9 posto. Ojačao je i Societe Generale, za 4,3 posto, Barclays, za 3,7 posto, te Deutsche Bank, za 2,6 posto, i Commerzbank, za 1,5 posto. Podršku dionicama pružilo je i obećanje čelnika kineske središnje banke da će nastaviti kupovati europske državne obveznice i da vjeruje da će Europa pobijediti krizu. Među pojedinačnim dobitnicima koje su poduprli dobri poslovni rezultati izdvajao se Heineken, u plusu 4,4 posto, i Peugeot, koji je dobio na vrijednosti 2,8 posto
NEW YORK/LONDON - Euro se u srijedu na međunarodnim tržištima deviza spustio na najnižu razinu prema dolaru u posljednjih tjedan dana, nakon što su dužnosnici eurozone izjavili da se razmatra prijedlog o odgodi cijelog ili dijela paketa pomoći za Grčku do iza završetka travanjskih izbora. Euro je tako prema dolaru oslabio 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3085 dolara, nakon što se nakratko spustio na 1,30668 dolara, najnižu razinu od 6. veljače. Nove vijesti iz Grčke spustile su euro i s gotovo najviše razine u posljednja dva mjeseca od 103,49 jena. Potom se eurom trgovalo po 103,49 jena, u minusu na dnevnoj razini od 0,4 posto. Dolar je kliznuo prema jenu 0,1 posto, na 78,39 jena. Izvori iz Europske unije kazali su da bi se isplata drugog paketa pomoći Grčkoj mogla odgoditi za travanj nakon što prođu izbori u Grčkoj. Iz EU-a izdvaja se i najnovija procjena europskog statističkog ureda Eurostata o padu BDP-a u zadnjem tromjesečju u eurozoni i EU za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. To je ojačalo zabrinutost da bi eurozona mogla kliznuti u recesiju.