ZAGREB - Devet zemalja Europske unije na čelu s Francuskom i Njemačkom zatražilo je u utorak od danskog predsjedateljstva da ubrza planove o uvođenju poreza na financijske transakcije, izvijestili su u srijedu europski mediji. "Čvrsto vjerujemo da se na europskoj razini treba ubirati porez na financijske transakcije kao ključni instrument kojim bi se osigurao pravedan doprinos financijskog sektora podmirivanju troškova financijske krize i poboljšao mehanizam regulacije europskih financijskih tržišta", stoji u njihovom pismu. Devet potpisnika uključuje ministre financija Francuske, Njemačke, Austrije, Belgije, Finske, Grčke, Španjolske, Portugala i talijanskog premijera Marija Montija koji ujedno obavlja i dužnost ministra financija. Grupa je od danskog predsjedateljstva zatražila da "ubrza proces analize i pregovora" o prijedlogu Europske komisije da se uvede porez od 0,1 posto na trgovinu dionicama, te od 0,01 posto na trgovinu financijskim izvedenicama.
LJUBLJANA - Postupak prodaje Mercatora bio je vođen s "figom u džepu" zbog neusklađenosti interesa njegovih vlasnika koji su se zbog prodaje 52 posto svojih dionica udružili u prodajni konzorcij, ocijenio je u razgovoru za Slovensku televiziju profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Bogomir Kovač u komentaru odluke Agrokora da zbog dugotrajnosti postupka odustane od svoje ponude od 221 euro za dionicu slovenskog trgovačkog lanca. Istina je da Agrokor za operaciju preuzimanja Mercatora nije imao potpuno jasnu financijsku konstrukciju i da je to nosilo rizike za Mercator i dobavljače, ali je potreba za svježim kapitalom kod Pivovarne Laško (PL) i Nove Ljubljanske banke tako velika da oni s odustajanjem Agrokora nikako ne mogu biti zadovoljni, ocijenio je Kovač, dodajući da će zato vlasnici već za nekoliko mjeseci natječaj za prodaju Mercatorovih dionica morati ponoviti. "No tako visoku cijenu kakvu je nudio Agrokor vjerojatno više neće dobiti", rekao je.
LJUBLJANA - Slovenska poslovna skupina Pivovarna Laško (PL) najviše će biti pogođena povlačenjem Agrokorove ponude o kupnji 52 posto dionica Marcatora, prema prvim procjenama koje u srijedu iznose slovenski mediji. Uprava i nadzorni odbor PL-a o novonastaloj će situaciji raspravljati idući tjedan, izjavio je za slovensku tiskovnu agenciju STA predsjednik nadzornog odbora Vladimir Malenkovič. PL je u teškoj poslovnoj situaciji jer ima 380 milijuna eura bankarskih kredita, od čega dobar dio dolazi na naplatu ove godine, a zaduženost je, na preporuku banaka kreditora, namjeravala prepoloviti prodajom skoro četvrtine dionica Mercatora koje ima u vlasništvu. Sada to očito neće biti moguće pa mediji citiraju direktora skupine Dušana Zorka da je razduživanje bez prodaje Mercatorovih dionica nemoguće pa će skupina ove godine samo na kamate za kreditne obveze morati dati 25 milijuna eura. Urednik i vlasnik dobro informiranog internetskog portala "Požarreport", Bojan Požar, tvrdi da je Agrokor povukao svoju ponudu vlasnicima Mercatora, jer je postao svjestan da ni nova vlada, koju ovih dana formira Janez Janša, ne bi dopustila preuzimanje Mercatora.
BERLIN - Njemački izvoz porastao je prošle godine za 11,4 posto, premašivši prvi puta brojku od 1.000 milijardi eura. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo i četvrto po veličini u svijetu, izvezla je prošle godine robe i usluga u vrijednosti 1.060 milijardi eura, objavio je savezni statistički ured. Pritom je najsnažnije porastao njemački izvoz u zemlje izvan 27-člane Europske unije, skočivši za 13,6 posto, na 432,8 milijardi eura. Izvoz u druge zemlje EU-a porastao je za 9,9 posto, na 627,3 milijarde eura, od čega je 420,9 milijardi eura u eurozoni, što je 8,6-postotni rast u odnosu na 2010. Uvoz je u 2011. porastao po još većoj stopi nego izvoz, poskočivši 13,2 posto, također na novi rekord od 902 milijarde eura, dodatno potvrđujući rast domaće potražnje. Time je premašio prethodni godišnji rekord od 805,8 milijardi eura, zabilježen 2008. Ukupno je njemački vanjskotrgovinski višak u 2011. porastao na 158,1 milijardu euro, sa 154,9 milijardi u 2010.
BERLIN - Europska unija započela je 2012. s manjkom od 11 milijardi eura, upozorio je europski povjerenik za proračun. Bruxellesu je na kraju prošle godine ispostavljen veliki račun od 15 milijardi eura za strukturne potpore. Uspio je podmiriti tek dio tog iznosa, objasnio je porijeklo manjka povjerenik Janusz Lewandowski u razgovoru za njemačko izdanje dnevnika Financial Times. Dodao je da će biti prisiljen zatražiti dodatna sredstva od 27 članica Europske unije kako bi dug pokrio u cijelosti. "Vjerojatno će na kraju godine biti zabilježen manjak pa ću morati pitati (države članice) za dodatna sredstva", upozorio je. Poljski povjerenik podsjetio je da su zemlje članice EU-a pristale povećati potrošnju u ovoj godini za samo 1,9 posto, na 129 milijardi eura, s obzirom na eskalaciju dužničke krize. Zemlje članice EU-a očekuju ove godine teški pregovori o zajedničkim prioritetima u proračunskoj potrošnji u novom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020.
MILANO - Depoziti privatnog sektora kod talijanskih banaka u prosincu su treći mjesec zaredom smanjeni u usporedbi s istim mjesecom godine ranije, premda po nešto nižoj stopi nego u studenome, objavila je talijanska središnja banka. Depoziti u zadnjem mjesecu prošle godine smanjeni su tako za 0,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada za 0,7 posto u mjesecu ranije. Rast zajmova prema privatnom sektoru istodobno je usporio zabilježivši rast od 2,3 posto, nakon porasta za 3,5 posto u studenome. Time je stopa rasta kredita kliznula na najnižu razinu od studenoga 2010. Kamatne stope na zajmove kompanija koje nisu financijske u prosincu su uvećane na 4,18 posto, s 3,86 posto mjesec dana ranije. Istodobno su loši zajmovi na godišnjoj razini uvećani za 22,2 posto, tek neznatno više u usporedbi s 22,1 postotnim uvećanjem u studenome. Talijanske banke u prosincu su izrazitije povećale izdanje obveznica, i to za 12,8 posto na godišnjoj razini. Djelomice se to pripisuje rastu izdanja obveznica s državnim jamstvom koje banke mogu koristiti za potrebe financiranja kod Europske središnje banke.
ZAGREB/BRUXELLES - Siromaštvo i socijalna isključenost prijete gotovo četvrtini europskog stanovništva, osobito u središnjoj Europi, objavio je Eurostat. Po podacima za 2010. tom je riziku izloženo 115 milijuna ljudi, odnosno 23,4 posto stanovništva EU-a. Najviše su ugroženi stanovnici Bugarske (42 posto), Rumunjske (41 posto) i Latvije (38 posto), a najmanje Češke (14 posto), Švedske i Nizozemske (po 15 posto) te Austrije, Finske i Luksemburga (po 17 posto). U Njemačkoj siromaštvo prijeti 19,7 posto stanovnika, a u Francuskoj 19,3 posto, navodi Eurostat. Osobito su ugroženi mladi. Siromaštvu je izloženo 27 posto mlađih od 18 godina, u odnosu na 23 posto ljudi radne dobi i 20 posto starijih od 65 godina.
BRUXELLES - Inspektori EU-a za zaštitu tržišnog natjecanja proveli su u utorak nenajavljene inspekcije u objektima nekoliko burzovnih operatera za trgovanje električnom strujom zbog sumnje da su se udružili u energetski kartel, priopćila je Europska komisija. "Dužnosnici su proveli nenajavljene inspekcije u prostorijama poduzeća koja upravljaju burzama za trgovinu električnom energijom u nekoliko država članica", kaže se u priopćenju. "Komisija sumnja da su ta poduzeća možda kršila europske propise o zaštiti tržišnog natjecanja koja zabranjuju udruživanje u kartele i druge nedozvoljene oblike restriktivnog poslovanja", navodi se. Inspektori su posjetili pariški Epex-Spot SE, potvrdio je glasnogovornik njemačke sestrinske tvrtke EEX koja je obećala punu suradnju s vlastima EU. U Komisiji navode da se inspekcije odnose na poslovanje u Europskom gospodarskom prostoru (EAA), koji uz 27 zemalja članica Europske unije uključuje i Norvešku, Island i Lihtenštajn.
WASHINGTON - Američki automobilski div General Motors (GM) želi dublje rezove u svojoj podružnici Opelu s obzirom na očekivane katastrofalne poslovne rezultate u četvrtom tromjesečju, objavio je Wall Street Journal (WSJ) citirajući službenika GM-a. Njemački sindikati traže da se kompanija drži plana restrukturiranja koji je najavljen 2009. a uključuje rezanje oko 8.000 radnih mjesta od ukupno 48.000 u Europi i zatvaranje tvornice u belgijskom Antwerpenu. WSJ pak piše da u GM-u sada raspravljaju i o zatvaranju tvornice u njemačkom Bochumu, gdje je zaposleno oko 3.100 radnika, te one u engleskom Ellesmere Portu, gdje radi oko 2.100 ljudi. Američkog automobilskog giganta čekaju teški pregovori sa sindikatima. Opel čini temelj GM-ova poslovanja u Europi a u proteklom desetljeću nagomilani su se gubici veći od 14,5 milijardi dolara unatoč naporima da se restrukturira.
HELSINKI - Posrnuli finski proizvođač mobitela Nokia planira ukinuti još 4.000 radnih mjesta u pogonima u Finskoj, Mađarskoj i Meksiku, a u sklopu nastojanja da smanji troškove prebacivanjem poslova sklapanja 'pametnih' telefona u Aziju. Nokia je u srijedu u priopćenju navela da će se radna mjesta ukidati u etapama tijekom ove godine i razmatra uštede u poslovanju još od rujna 2011. kada je najavila zatvaranje pogona u Rumunjskoj. Finska je tvrtka u travnju prošle godine najavila rezanje 7.000 a u rujnu i dodatnih 3.500 radnih mjesta. Njezina podružnica Nokia Siemens za mrežnu opremu najavila je u studenome otkaze za 17.000 djelatnika. Grupa je krajem 2011. imala 130.000 zaposlenih, uključujući i odjel Nokia Siemens.
JERUZALEM - Opći štrajk pokrenut zbog nepostojanja sporazuma o angažiranju djelatnika na određeno vrijeme u privatnom i državnom sektoru i ostvarivanju njihovih prava počeo je u srijedu ujutro u Izraelu na poziv sindikalne središnjice Histadruta. Štrajk je počeo u 6 sati po mjesnom vremenu i zahvaća pola milijuna djelatnika državnog sektora i dio privatnog, posebice vladine urede i bolnice, elektrokompanije, državne osiguravajuće kuće, banke, željeznicu, luke, burzu i dio obrazovnih institucija. U srijedu popodne trebali bi se nastaviti razgovori o mogućem dogovoru glavnog tajnika Histadruta Ofera Einija i ministra financija Juvala Steinitza. Sud zadužen za socijalna pitanja je pozvao socijalne partnere da pronađu rješenje za uvjete rada zaposlenih na određeno vrijeme.
LONDON - Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima, potaknute padom zaliha u SAD-u i optimizmom u vezi sporazuma o grčkom dugu. Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu porasla 20 centi, na 116,43 dolara. Na američkom je tržištu barel poskupio 1,02 dolara, na 99,43 dolara. Naftna tržišta crpila su u srijedu potporu iz optimizma da bi pregovori o restrukturiranju grčkog duga napokon mogli uroditi plodom, čime bi se stvorili uvjeti za sastavljanje drugog paketa pomoći za Grčku, te bi se izbjegao njezin bankrot. Cijene nafte podigle su i bojazni u vezi s opskrbom nakon što su najnoviji podaci iz SAD-a pokazali neočekivan pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu. Američki institut za naftu (API) izvijestio je da su se zalihe u prošlom tjednu smanjile za čak 4,5 milijuna barela dok su analitičari očekivali njihov rast za 2,4 milijuna barela. Američka je vlada u međuvremenu povisila prognoze globalnog rasta potražnje za naftom u 2012. i 2013., upozoravajući da bi se stanje u opskrbi istodobno moglo zategnuti budući da zemlje-proizvođači izvan Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) zaostaju u povećanju proizvodnje.
TOKYO - Cijene azijskih dionica dosegnule su jutros najviše razine u pet mjeseci, dok se tečaj eura prema dolaru kreće na najvišim razinama u osam tjedana, jer se ulagači nadaju da će Grčka dobiti drugi paket međunarodne pomoći. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu više od 1 posto, probivši se, po prvi puta nakon tri mjeseca, iznad psihološki važne razine od 9.000 bodova. Nešto više od 1 posto porasle su i cijene dionica u Hong Kongu te Južnoj Koreji, dok su u Šangaju skočile više od 2 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Singapuru ojačali su između 0,4 i 0,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,9 posto, dosegnuvši najvišu razinu u pet mjeseci. Na Tokijskoj su burzi među najvećim dobitnicama su dionice proizvođača vozila. Cijena Toyote porasla je 3,5 posto, dok su dionice Yamahe i Mazde poskupile između 4 i 5 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago porasle, a trgovalo se oprezno jer ulagači nisu bili spremni znatnije mijenjati pozicije, s obzirom da još nisu završeni pregovori u Grčkoj o restrukturiranju dugova i novim mjerama štednje. Dow Jones indeks ojačao je 33 boda, ili 0,26 posto, na 12.878 bodova, najvišu razinu od svibnja 2008. godine, četiri mjeseca prije izbijanja financijske krize. S&P 500 porastao je, pak, 0,20 posto, na 1.347 bodova, a Nasdaq indeks 0,07 posto, na 2.904 boda. Na oprez ulagača ukazuje i mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 6,5 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 7,8 milijardi.