NEW YORK - Bonitetska agencija Standard & Poor's objavila je u četvrtak da zadržava vjerojatno sniženje kreditnog rjetinga Mađarske dok ne vidi hoće li ta zemlja postići sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom unijom. S&P u priopćenju navodi da je "odluka vjerojatna prije kraja veljače 2012. kada će biti više informacija o političkom okviru Mađarske i vjerojatnosti postizanja sporazuma s MMF-om i EU-om". Budimpešta se 17. studenoga obratila za pomoć MMF-u i EU-u kako bi izbjegla snižavanje rejtinga i poskupljenje svog daljnjeg zaduživanja. S&P je objavio da zadržava kreditni rejting Mađarske na BBB-, s negativnim izgledima, kako je utvrđeno 11. studenoga. To "odražava naše gledište o vjerojatnom sniženju rejtinga ako izgledi gospodarskog rasta, te fiskalni i vanjski pokazatelji budu narušeni slabijom predvidljivošću i vjerodostojnošću političkog okvira Mađarske", navodi se. "Međutim, odredbe programa MMF/EU, posebice one koje uključuju financijski paket, možda spriječe te političke posljedice. Sporazum s MMF-om i EU-om mogao bi poboljšati predvidljivost i kvalitetu političkog odlučivanja u Mađarskoj", i pomoći joj da smanji rastuću cijenu finaciranja, dodaje S&P.
BUDIMPEŠTA - Agencija Moody's snizila je rejting Mađarske, sugerirajući ulagačima da ne ulažu u mađarske obveznice s obzirom na visoku razinu duga, slabe izglede za rast i neizvjesnost u pogledu provedbe fiskalnih ciljeva, dok je vlada takvu odluku prolasila financijskim napadom. Moody's je u četvrtak navečer snizio mađarski rejting za jednu razinu, s 'Baa3' na 'Ba1', uz negativnu prognozu, samo nekoliko sati nakon što je konkurentnska agencija Standard & Poor's odustala od najavljenog sniženja slijedom vijesti da Budimpešta planira razgovarati o međunarodnoj pomoći. U Moody'su sniženje obrazlažu sve izraženijom neizvjesnosti u pogledu sposobnosti Mađarske da ostvari fiskalne ciljeve, te visokom razinom duga i sve prigušenijim srednjoročnim izgledima za gospodarski rast. "Smatramo da će kombinirani utjecaj tih faktora nepovoljno utjecati na vladinu financijsku snagu i nagristi njene kapacitete za apsorbiranje šokova", stoji u priopćenju. "Odluka agencije o potvrđenoj negativnoj prognozi temelji se na neizvjesnosti u pogledu sposobnosti zemlje da uspješno prevlada eventualne rizike proizišle iz europske dužničke krize". Mađarsko ministarstvo financija objavilo je u službenom priopćenju u petak da sniženje rejtinga nije profesionalno utemeljeno te da odluku smatra "financijskim napadom na Mađarsku".
RIM - Italija je u petak bila primorana zadužiti se po rekordno visokim kamatnim stopama od uvođenja eura, što je najnoviji znak da je dužnička kriza sve bliža trećem po veličini gospodarstvu eurozone. Aukcija 8,0 milijardi eura vrijednih trezorskih zapisa s rokom otplate od šest mjeseci i dvije milijarde eura obveznica s rokom otplate dvije godine zabilježila je slabu potražnju. Na aukciji obveznica s rokom otplate dvije godine Italija je bila prisiljena platiti prosječan prinos od 7,814 posto, nasuprot 4,628 posto koliko je platila na prethodnoj aukciji u listopadu. To je novi rekordni prinos na obveznice te ročnosti od 1999. Za prodaju trezorskih zapisa morala je platiti prinos od 6,504 posto, najviši od uvođenja eura i gotovo dvostruko veći od 3,535 posto, koliko je platila na prošloj aukciji. Poskočila je i cijena zaduživanja talijanske vlade na sekundarnom tržištu, uz skok prinosa na dvogodišnje obveznice na čak 8,03 posto. Taj prinos dosegnuo je rekordnih 8,304 posto 9. studenoga. Nadalje, prinosi na obveznice s rokom otplate 10 godina dosegnuli su 7,373 posto, što je nadomak najviše razine u 14 godina od 7,495 posto, zabilježene također na aukciji 9. studenoga. Ovakvi prinosi vjerojatno će ojačati strah investitora u vezi talijanskog duga, koji iznosi 1.900 milijardi eura ili 120 posto njena BDP-a.
STRASBOURG - Na njemačko-francusko-talijanskom mini-summitu Njemačka nije ublažila stajalište u vezi uloge Europske središnje banke (ECB) u dužničkoj krizi, unatoč pristiscima Francuske koja ključnom drži veću uključenost te monetarne institucije. Tri vodeća europska gospodarstva razmatrala su sredstva za sprečavanje širenja krize. Rasprave nisu donijele odgovor na najteže pitanje, u kojem se ne slažu Pariz i Berlin, o odlučnijoj intervenciji EBC-a u otkupljivanju duga najslabijih zemlja, kao što je to tijekom financijske krize u SAD-u učinila američka središnja banka - Federalne rezerve, navodi AFP. Merkel i dalje odbija traženja čelnika Francuske i Italije da EBC više štiti najslabije države, jer drži da bi to potaknulo inflaciju. Francuska i Njemačka suglasile su se u četvrtak da prestanu raspravljati u javnosti oko toga treba li ECB učiniti više kako bi spasio eurozonu od produbljivanja krize državnih dugova, izvijestio je Reuters. Merkel je dobila potporu Francuske za reviziju europskih ugovora, na što francuski predsjednik Nicolas Sarkozy dugo nije pristajao. Merkel je dodala da bi ta revizija ugovora omogućila "fiskalno jedinstvo", a isti izraz koristio je i talijanski premijer Mario Monti, ali ne i francuski predsjednik. Merkel je odbila i prijedlog uvođenja euroobveznica, kako predlaže Bruxelles.
LJUBLJANA - Nova slovenska vlada morat će provoditi oštre mjere štednje, ali i realnu ekonomsku politiku primjerenu smanjenim stopama rasta, iznio je u razgovoru za novi broj tjednika "Mladina" guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec. "Za ovu smo godinu predviđali rast BDP-a viši od jedan posto, ali ćemo biti jako zadovoljni ako se to doista dogodi", rekao je Kranjec, dodajući da je u vrijeme sporog oporavka i krize koja bi mogla biti dugotrajnija potrebno voditi realističnu ekonomsku politiku. "Moramo se na duže vrijeme pomiriti s nižim, možda i nultim stopama rasta te manjom profitabilnošću financijskog sektora koji je najveća žrtva krize. Potrebna je strategija sa smanjenim, ali realističnim ambicijama", rekao je Kranjec, dodajući da bi i banke u vrijeme, kad je potrebno štedjeti na svim razinama, trebale kreditirati manja i srednja poduzeća s inovativnim programima. Porast očekivanih kamata na slovenske državne obveznice u zadnje vrijeme po Kranjčevoj je ocijeni "slab signal" financijskih tržišta Sloveniji zbog neprovedenih reformi, a nova vlada to treba promijeniti. U razgovoru je naglasio potrebu da se ozbiljno počne sa strukturnim reformama i stabilizacijom i to brzo.
ZAGREB - Propisi kojima austrijski regulator ograničava bankama kreditiranje u zemljama istočne Europe su "pogreška", a nisu ni "pošteni" budućio su te banke ostvarile "veliku dobit" u toj regiji, izjavio je rumunjski predsjednik Traian Basescu. Da bi zaštitilo austrijski vrhunski AAA kreditni rejting tamošnji je regulator preporučio trima najvećim bankama u zemlji da povećaju kapitalne rezerve i ograniče prekogranično kreditiranje, osobito u istočnoj Europi, nakon što su banke izvijestile o gubicima u toj regiji, piše EU Observer. Rejting agencije poput Fitcha upozorile su da je kreditni rejting Austrije ranjiv zbog izloženosti austrijskih banaka srednjoj i istočnoj Europi te Italiji. "Najava središnje austrijske banke predstavlja pogrešku i nedostatak razumijevanja za posljedice. Ne bismo htjeli podsjetiti naše europske prijatelje u kojoj mjeri je rumunjsko članstvo u EU bilo povezano s privatizacijom našeg bankarskog sustava", kazao je Basescu, podsjetivši da je Beč predsjedavao EU-om neposredno prije nego je Rumunjska pristupila. Tada je najveća rumunjska banka prodana austrijskoj Erste Bank. Austrijske banke posjeduju više od 30 posto udjela na bankarskom tržištu Rumunjske.
BEČ - Austrijska banka Raiffeisen Bank International (RBI) objavila je u četvrtak da intenzivno razmišlja o povlačenju s pojedinih tržišta u istočnoj i srednjoj Europi zbog bojazni da se kriza u eurozoni prelijeva i na tu regiju. Prilično je moguće da ćemo se u budućnosti izvući iz neke od tih zemalja, kazao je izvršni direktor Herbert Stepic. RBI spada među najveće banke u toj regiji i ima gotovo 14 milijuna klijenata u 18 zemalja. "Nalazimo se na početku novog doba", kazao je Stepic. "Šanse da će biti 'zlatno' baš i nisu velike", dodao je. Bančina prognoza da će nenaplativi zajmovi ove godine dosegnuti vrhunac u toj regiji više nije valjana, naglasio je čelnik RBI-ja, dodajući ipak da je i dalje "sretan" što posluju na tom tržištu. "Naš je poslovni model održiv, prisutni smo na pravim tržištima i možemo slabe rezultate u zemljama poput Mađarske nadoknaditi u drugim zemljama", izjavio je Stepic. Naglasio je također da će krovna banka Raiffeisen Zentralbank morati prikupiti 2,5 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi ispunila postrožene kapitalne zahtjeve europskih regulatora.
MILANO - Talijanska banka Intesa Sanpaolo odabrala je u četvrtak za novog izvršnog direktora Enrica Cucchianija, dosadašnjeg člana upravnog odbora njemačkog osiguravatelja Allianza. Cucchiani će na toj poziciji zamijeniti Corrada Passeru, koji je prošlog tjedna preuzeo dužnost ministra za gospodarski razvoj u novoj talijanskoj tehničkoj vladi. Novi izvršni direktor preuzima kormilo u Intesi u ključnom trenutku za talijanske zajmodavce, čije su se dionice od srpnja našle na udaru rasprodaja zbog širenja dužničke krize u eurozoni na Italiju. Analitičari ističu da je Intesa, koja drži u portfelju 63,4 milijarde eura talijanskih državnih obveznica, morala brzo naći zamjenika za Passeru s obzirom na aktualna burna vremena. U Intesi napominju da će Cucchiani stupiti na dužnost 22. prosinca. Novi 61-godišnji čelnik Intese radio je proteklih 15 godina u talijanskim podružnicama njemačkog osiguravatelja Allianza, gdje je bio član upravnog odbora i nadležan za veliki dio regije zapadne Europe, Afrike i Latinske Amerike.
PRAG - Češka Orco Property Grupa u trećem je tromjesečju značajno uvećala neto gubitak u odnosu na prethodno tromjesečje, što najvećim dijelom pripisuje negativnom utjecaju tečajnih razlika, poglavito u slučaju mađarske forinte i poljskog zlota. Kako se navodi u poslovnom izvješću objavljenom u četvrtak, neto gubitak u trećem tromjesečju uvećan je na 32,05 milijuna eura, s 3,13 milijuna eura u prethodna tri mjeseca. Prihodi grupe porasli su pak na 43,87 milijuna eura, sa 40,36 milijuna u drugom tromjesečju. Rast prihoda za 3,5 milijuna eura pripisuje se ponajprije poslovanju Sunčanog Hvara u ljetnoj sezoni, stoji u priopćenju kompanije. U prvih devet mjeseci 2011. prihodi grupe smanjeni su pak na 117,4 milijuna eura, s 213,7 milijuna eura u istom razdoblju godine ranije. Među razlozima pada prihoda u Orco Grupi navode izostanak značajnijih prihoda povezanih s razvojem nekretnina komercijalne namjene i repozicioniranje grupe s masovnog razvoja nekretnina stambene namjene na razvojne projekte na pojedinačnim lokacijama, kaže se u priopćenju.
NEW YORK - Američki telekomunikacijski div AT&T i Deutsche Telekom potpirili su sumnje u realizaciju prodaje T-Mobile USA nakon što su povukli zahtjev američkom regulatoru da odobri tu transakciju. Iz AT&T-a su također poručili da će u račune za četvrto tromjesečje uključiti trošak od četiri milijarde dolara za pokrivanje potencijalnih kompenzacija ukoliko se sporazum ne realizira. Američko ministarstvo pravosuđa blokiralo je prodaju T-Mobilea AT&T-u krajem kolovoza. Dvije tvrtke priopćile su da će se usredotočiti na dogovor s vladom kako bi se omogućila realizacija transakcije. AT&T odlučio je u ožujku kupiti T-Mobile USAD od Deutsche Telekoma u cilju stvaranja najveće američke mreže za bežičnu telefoniju. Vlada je pak zaključila da bi to udruživanje rezultiralo višim cijenama usluga i da bi ograničilo izbor za potrošače, te je zatražio sudski nalog za njegovu blokadu. Dvije su tvrtke stoga povukle svoje zahtjeve Saveznoj komisiji za komunikacije (FCC) za odobrenjem transakcije. To će im omogućiti da "usmjere svoje nastavljene napore na dobivanje dozvole od ministarstva pravosuđa", objavile su kompanije. Nakon toga usredotočit će se na traženje odobrenja od FCC-a, dodali su.
PARIZ - Francuska će prestati uvoziti naftu iz Irana i prva je europska zemlja koja se na to odlučila, a njezina je odluka dio napora da se izolira vlast u Teheranu zbog nastavka razvoja nuklearnog programa, objavljeno je u četvrtak. "Prekid uvoza iranske nafte dio je mjera koje je Francuska predložila svojim partnerima. Mi ćemo to primijeniti na nacionalnoj razini", rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Bernard Valero. Za sada nije jasno hoće li Francuska odmah djelovati ili će čekati na zajedničko stajalište sa svojim europskim partnerima koje će, kako je rečeno, konzultirati u nadolazećim danima. SAD, Velika Britanija i Kanada su u ponedjeljak najavile nove sankcije prema iranskom energetskom i financijskom sektoru, izvršavajući dodatni pritisak na Teheran zbog spornoga nuklearnog programa. U prvoj polovici godine Francuska se zbog stanja u Libiji okrenula iranskoj nafti i uvezla 1,6 milijuna tona, oko 55.000 barela dnevno. Prošle je godine Francuska iz Irana uvezla 1,8 milijuna tona nafte, što je 2,8 posto sveukupnog naftnog uvoza.
LONDON - Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima nakon što su bojazni povezane s europskom dužničkom krizom potaknule skok dolara prema euru, potisnuvši u drugi plan napetosti oko Irana. Barel sirove nafte pojeftinio je na tržištu u Londonu 1,27 dolara, spustivši se na 106,51 dolar. Na američkom tržištu bio je u minusu 58 centi i njime se trgovalo po 95,59 dolara. Tržišta je zabrinuo rezultat aukcije talijanskih državnih obveznica, budući da su talijanski troškovi kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja dosegnuli novu najvišu razinu od uvođenja eura. Nikakav znak ohrabrenja nije stigao ni iz redova europskih čelnika, koji su i dalje podijeljeni oko uloge Europske središnje banke u borbi protiv krize. Njemačka ne popušta u otporu izdavanju zajedničkih obveznica eurozone. Takvo je stanje u Europi potaknulo skok dolara na najvišu razinu u sedam tjedana prema euru a bio je i na dobitku većem od 0,5 posto prema košarici valuta. Europski gospodarski pokazatelji ukazuju na sve slabije zdravlje europskog gospodarstva pa su sve nade uprte u SAD čiji podaci navode na značajno poboljšanje stanja u gospodarstvu. Europske brige u drugi plan su stavile napetost oko Irana, koju su dodano pojačala izraženija očekivanja europskih sankcija usmjerenih na uvoz iranske nafte.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok je tečaj eura prema dolaru zaronio na najnižu razinu u sedam tjedana, jer ni nakon jučerašnjeg sastanka europski lideri nisu uvjerili ulagače da će spriječiti širenje dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj se burzi Nikkei indeks u 7,00 sati kretao na jučerašnjim razinama, najnižima u dvije i pol godine. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji potonuli su, pak, između 1 i 1,4 posto, dok su u Šangaju cijene dionica oslabile oko 0,3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 1,4 posto, na najnižoj razini u sedam tjedana. Obujam trgovanja na azijskim burzama vrlo je mršav, jer ulagačima nedostaje usmjerenje s Wall Streeta, gdje se jučer zbog Dana zahvalnosti nije radilo.