LONDON - Hrvatski turizam ove će godine opet imati rekordne fizičke rezultate, posebno sa stranih tržišta, pa tako i britanskog, a s obzirom na dobru suradnju s touroperatorima iz te se zemlje i iduće godine može očekivati stabilan turistički promet, ali i nove sezonske avio linije, istaknuo je na konferenciji za novinare u sklopu danas otvorene svjetske turističke burze u Londonu direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. Na londonskoj turističkoj burzi Hrvatska se predstavlja novim štandom na 300 metara četvornih, koji je već prvog dana izazvao veliko zanimanje drugih izlagača i publike. Do kraja ove godine u Hrvatskoj se očekuje porast dolazaka turista od 8 posto, a noćenja od 7 posto u odnosu na prošlu godinu, naveo je državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko Lenart. U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj bilo gotovo 11 milijuna turista i više od 64 milijuna noćenja, što je 7,7 više dolazaka i 7 posto više noćenja nego lani. Iz Velike Britanije je u Hrvatsku došlo 260 tisuća turista koji su ostvarili 1,35 milijuna noćenja, što su porasti od 5 i 5,3 posto.
BRUXELLES - Europska komisija u ponedjeljak je istaknula da je potrebno ubrzati jačanje kreditnih sposobnosti kriznog fonda EU-a, što je načelno dogovoreno na summitu eurozone potkraj listopada, zbog nepovoljnog razvoja situacije s talijanskim državnim obveznicama. "Razvoj događaja na tržištu obveznica pokazuje da je potrebno ubrzati pripreme na jačanju kreditnih sposobnosti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)", rekao je glasnogovornik Komisije Amadeu Altafaj. Čelnici eurozone na summitu 26. i 27. listopada dogovorili su se oko jačanja EFSF-a, čije bi se kreditne sposobnosti trebale povećati na tisuću milijarda. Do toga bi se iznosa došlo tako što bi se postojeća sredstva EFSF-a koristila kao poluga za privlačenje novog kapitala na financijskim tržištima. Bilo je predviđeno da se modaliteti jačanja toga fonda razrade do kraja ovoga mjeseca, ali Komisija sada poziva da se to ubrza uslijed jačanja nepovjerenja u talijansku vladu da će provesti potrebne reforme i najavljene mjere. Komisija je u ponedjeljak poslala skupinu stručnjaka koji će u Rimu nadzirati provedbu najavljenih reformi kojima je cilj smanjenje golemog javnog duga koji je dosegnuo 120 posto BDP-a.
BERLIN - Njemačka industrijska proizvodnja u rujnu je smanjena po najvišoj stopi od veljače 2009., potičući zabrinutosti da bi posustali rast glavnog motora Europe mogao dobiti negativni predznak prije kraja godine. Industrijska proizvodnja smanjena je za 2,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavilo je njemačko ministarstvo gospodarstva. Među glavnim razlozima oštrog pada navodi se pad proizvodnje kapitalnih dobara za 4,7 posto. Pad industrijske proizvodnje, koja plaća danak usporavanju u svijetu s obzirom na nagriženu potražnju za izvozom tog najvećeg europskog gospodarstva, daleko je veći od prognoza ekonomista iz Reutersove ankete koji su u prosjeku očekivali pad od 0,5 posto. Dužnička kriza u eurozoni primorala je mnoge njemačke kompanije da upozore na slabiju potražnju, uključujući i njemačkog diva u proizvodnji kamiona i autobusa MAN, koji je prošli tjedan upozorio da je zbog slabljenja narudžbi smanjio proizvodnju za 3.000 vozila u trećem tromjesečju. "Možemo očekivati sporiji zamah u proizvodnji u narednom razdoblju, s obzirom na zaprimljene industrijske narudžbe za nadolazeće mjesece", priopćilo je ministarstvo gospodarstva.
PARIZ - Francuski premijer Francois Fillon predstavio je planove kojima njegova vlada namjerava uštedjeti 100 milijardi eura da bi do 2016. uravnotežila svoj proračun, te najavio niz proračunskih mjera štednje i povećanja poreza da bi francuske financije stavio pod kontrolu i sačuvao najviši rejting AAA. "Kako bi deficit došao na nulu do 2016., što je naš cilj, moramo uštedjeti nešto iznad 100 milijardi eura", rekao je Fillon. Za iduću godinu planirane su dodatne proračunske uštede od 500 milijuna eura. Među glavne mjere štednje spada podizanje dobi za odlazak na mirovinu, stopa poreza na dodatnu vrijednost na mnoge proizvode i usluge bit će podignuta s 5,5 na sedam posto, uz izuzeće osnovnih potrepština poput prehrambenih artikala. Vlada će iznimno u 2011. i 2012. nametnuti više poreze velikim poduzećima čiji godišnji promet premašuje 250 milijuna eura, kako bi prikupila 1,1 milijardu eura. Između ostalog namjerava i povećati poreze za imućne.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi oscilirali su u ponedjeljak pod utjecajem političke neizvjesnosti u Italiji koja je potpirila bojazni da bi dužnička kriza u eurozoni mogla progutati njezino treće po veličini gospodarstvo. Indeks londonske burze FTSE oslabio je 0,6 posto na 5.496 bodova, indeks frankfurtske burze DAX za 0,2 posto na 5.955 bodova, dok je pariški CAC ostao gotovo nepromijenjen i iznosio 3.124 boda. Italija je u fokusu. Nema sumnje da je Italija krupan zalogaj, kazao je Christopher Potts iz tvrtke Cheuvreux. U takvim je okolnostima indeks talijanske burze ojačao 1,3 posto. Najveći dobitinici bile su banke, pa je tako Intesa Sanpaolo ojačala 4,9 posto, Unicredit 3,4 posto, a Banco Popolare 4,4 posto. Dionice vodećih francuskih banaka, uvelike izloženih u Italiji, znatno su oscilirale. Tako su banke BNP Paribas i Societe Generale u prijepodnevnoj trgovini izgubile na vrijednosti oko pet posto da bi se nakon podneva oporavile, te su bile na dobiku 1,7 odnosno 1,6 posto.
LONDON - Cijene nafte u ponedjeljak su porasle na međunarodnim tržištima, poduprte nadama da bi politički dogovori u Grčkoj i Italiji mogli pomoći u rješavanju dužničke krize eurozone i smanjiti šanse za daljnje usporavanje globalnog gospodarstva. Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu jedan dolar, na 112,97 dolara. Na američkom tržištu porasla je 30 centi, na 94,56 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) nije na svojim internetskim stranicama objavila cijenu barela referentne košarice svoje nafte u petak.