BRUXELLES - Hrvatska će ove godine imati gospodarski rast od 0,6 posto, sljedeće godine gospodarstvo bi trebalo porasti za 0,8 posto, a 2013. godine 1,2 posto, objavila je u četvrtak Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama. Gospodarstvo je suočeno sa znatnim vjetrom u prsa na putu prema punom oporavku, ističe Komisija i dodaje da visoka zaduženost kućanstava i poduzeća, te potreba da smanje kreditnu zaduženost utječu na domaću potražnju. Proračunski deficit ove bi godine mogao porasti na 5,5 posto BDP-a s 4,9 posto prošle godine. Sljedeće godine trebao bi pasti na 5,4 posto, te na 5,2 posto 2013. Dug opće države porast će sa 41,2 posto s kraja 2010. na 53,8 posto BDP-a krajem 2013. Nezaposlenost se za ovu godine predviđa od 13,6 posto, dok bi se sljedeće mogla biti 13,2 posto, a 2013. godine 12,4 posto. Tijekom ove i sljedeće dvije godine domaća potražnja postupno zamjenjuje izvoz kao instrument rasta BDP-a. Izvoz roba i usluga će se, prema prognozama, povećati 0,9 posto u 2011. na 2,5 posto u idućoj godini, te na 4,5 posto u 2013. godine.
BRUXELLES - Europska komisija je u svojim jesenskim ekonomskim prognozama najavila da će gospodarstvo u eurozoni sljedeće godine porasti za 0,5 posto, a u cijelom EU-u za 0,6 posto. Rast bi 2013. u eurozoni trebao biti 1,3 posto, a u cijeloj Uniji 1,6 posto. Rast u Europi je zaustavljen i sada postoji opasnost od nove recesije, istaknuo je povjerenik za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehn. Rekao je i da se stanje državnih financija općenito postupno poboljšava, ali i naveo da bi se Belgija, Cipar, Mađarska, Malta i Poljska mogle naći na udaru pojačanog Pakta o stabilnosti, čija nova pravila stupaju na snagu polovicom sljedećeg mjeseca. Sljedeće godine javni dug u eurozoni trebao bi prosječno biti 90,4 posto BDP-a, a 2013. godine 90,09 posto, dok su za cijelu EU prognoze nešto bolje. Prosječni proračunski deficit u eurozoni prema predviđanjima za sljedeću godinu trebao bi biti 3,4 posto, a 2013. godine tri posto. Prema odredbama Pakta o stabilnosti, proračunski deficit treba biti ispod tri posto BDP-a, a javni dug najviše 60 posto BDP-a. Stanje na tržištu rada se ne poboljšava, stopa nezaposlenosti u eurozoni ostaje na oko 10 posto, a Španjolskoj čak 20 posto.
BERLIN - Najviši prioritet njemačke vlade je stabilizirati eurozonu u njezinu sadašnjem obliku, rekla je kancelarka Angela Merkel u četvrtak i time odbacila glasine o sklonosti Berlina za sužavanjem eurozone. Na konferenciji za novinare u Berlinu ponovila je sadržaj priopćenja kojim je njezin glasnogovornik opovrgnuo pisanje Reutersa da njemački i francuski dužnosnici razmatraju jačanje gospodarske integracije, ali s manjom skupinom zemalja. Imamo samo jedan cilj, a taj je stabilizirati eurozonu u njezinu sadašnjem obliku, rekla je Merkel na konferenciji s rumunjskim predsjednikom Traianom Basescuom. Poručila je i da Italija, koja je postala epicentar dužničke krize, mora vratiti povjerenje u svoju državu i što žurnije odrediti nasljednika premijera Silvija Bersluconija. Merkel je inzistirala na važnosti očuvanja europskog jedinstva. Podsjetila je da EU ima zajedničko tržište i Lisabonski ugovor.
LONDON - Britanska središnja banka Bank of England (BoE) zadržala je u četvrtak ključne kamatne stope na rekordno niskih 0,5 posto kako bi poduprla posustali oporavak britanskog gospodarstva u uvjetima razbuktavanja dužničke krize u eurozoni. BoE je također zadržao vrijednost programa poticaja u razdoblju krize na 275 milijardi funti (322 milijardi eura), s obzirom na istodobne prijetnje slabog gospodarskog rasta i visoke inflacije. Središnja banka drži ključne kamatne stope na 0,5 posto od ožujka 2009. kada je također počela u gospodarstvo ubrizgavati 200 milijardi funti u sklopu politike kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice ojačale su u četvrtak predvođene dobicima financijskih institucija eurozone temeljem nada da bi Italija i Grčka, žarišta dužničke krize, mogle dobiti nove vlade i pogurati reforme. Indeks londonske burze FTSE ojačao je 0,4 posto na 5.484 boda, indeks frankfurtske burze za 1,7 posto na 5.926 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,1 posto i iznosio 3.109 bodova. Najnoviji ulazak Europske središnje banke na tržište obveznica i ponovno kupovanje talijanskih obveznica pomogli su sniziti prinose na obveznice. Talijanski i grčki burzovni indeksi bili su među najvećim dobitnicima, ojačavši za 2,2 posto odnosno 2,7 posto. Najveću podršku indeksima pružale su bankovne dionice.
LONDON/NEW YORK - Euro se u četvrtak konsolidirao na međunarodnim tržištima nakon oštrih gubitaka od prethodnog dana, poduprt kupovinama državnih ulagača iz zemalja izvan Europe, no veće dobitke priječila je bojazan da bi skok troškova zaduživanja Italije u konačnici mogao dovesti do raspada eurozone. Euro je tako tijekom dana ojačao 0,7 posto, na 1,3646 dolara. Prema jenu se također stabilizirao, ojačavši tijekom dana za 0,5 posto, na 105,92 jena. Premda su tržišni sudionici i dalje pesimistični spram eura, mala je vjerojatnost da se ponovi situacija od jučer kada je nakon skoka troškova zaduživanja Italije iznad ključne granice od sedam posto euro potonuo oko dva posto. To je najveći dnevni pad eura prema dolaru u posljednjih 15 mjeseci. (Hina) xggoj yds