ZAGREB/LUXEMBOURG - Industrija eurozone u rujnu je zabilježila pad novih narudžbi za 6,4 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su se na razini EU-a smanjile za 2,3 posto, prema podacima europskog statističkog ureda Eurostata. U kolovozu povećane su za revidiranih 1,4 posto u eurozoni, dok konačni podaci za EU27 pokazuju njihov pad po stopi od 0,3 posto, u odnosu na početnu procjenu o njihovom rastu za 0,4 posto. Na godišnjoj razini nove industrijske narudžbe u 17-članoj eurozoni i 27-članom EU-u porasle su za 1,6 posto, odnosno 2,3 posto, navodi se u izvješću Eurostata. Među zemljama članicama čijim podacima raspolaže Eurostat, rast narudžbi na mjesečnoj razini bilježi dvanaest članica, a pad njih deset. Najveći rast registrirala je Danska (14 posto), Latvija (13,1 posto) i Poljska (5,1 posto), a pad Italija (9,2 posto), Estonija (9,1 posto), Francuska (6,2 posto) i Španjolska (5,3 posto). Na godišnjoj razini u rujnu je rast narudžbi bilježilo osamnaest članica, dok su pad bilježile Nizozemska (4,8 posto), Italija (4,3 posto), Britanija (3,4 posto) i Irska (1,6 posto). Najizrazitiji rast narudžbi imala je Latvija, po stopi od 37,7 posto. Slijedi Danska, s povećanjem narudžbi za 31,2 posto.
BRUXELLES - Aktivnosti u privatnom sektoru eurozone smanjile su se u studenom treći mjesec zaredom, iako nešto sporijim tempom, budući da tvrtke zabrinjava utjecaj dužničke krize na gospodarstvo, pokazalo je istraživanje uglednog instituta Markit. Indeks koji se temelji na anketi provedenoj među 4.500 tvrtki eurozone iznosio je u studenome 47,2 boda, što je blago poboljšanje u odnosu na listopad kada je iznosio 46,5 bodova. Vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti. "Iako poboljšanje indeksa PMI za eurozonu pokazuje usporavanje pada u studenome, malo je vjerojatno da je najgore prošlo", upozorio je glavni ekonomist Markita Chris Williamson. "Viši PMI odražava sporiji pad aktivnosti u uslužnom sektoru, ali je ujedno optimizam za iduću godinu kliznuo na najnižu razinu od ožujka 2009.", dodao je. Proizvodnja u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, gotovo je stagnirala dok se u Francuskoj smanjila drugi mjesec zaredom, pokazao je PMI.
PEKING - Kineska industrijska proizvodnja pala je u studenom na najnižu razinu u zadnja 32 mjeseca, izvijestio je u srijedu bankovni div HSBC, obnavljajući bojazni da azijski div posustaje pod pritiskom svjetskih gospodarskih teškoća. Preliminarni HSBC-ov indeks menadžera nabave (PMI) pao je u studenom na 48 bodova, najnižu razinu od ožujka 2009., s 51 boda u prethodnom mjesecu, navodi HSBC u priopćenju. Vrijednosti iznad 50 bodova označavaju rast a one ispod 50 pad aktivnosti. Konačni podaci biti će objavljeni 1. prosinca. Glavni HSBC-ov ekonomist za Kinu Qu Hongbin očekuje nastavljeni pad proizvodnje u narednim mjesecima, s obzirom na hlađenje domaće i slabljenje inozemne potražnje za kineskim izvozom. Istodobno je naglasio da Kina ima više prostora za ublažavanje restriktivne monetarne politike kako bi poboljšala usporeno domaće gospodarstvo, nakon što su obuzdali inflaciju.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je nove mjere kojima namjerava pomoći zemljama da se zaštite od dužničke krize u eurozoni. Preventivna i linija za likvidnost (PLL) osmišljena je kako bi se pomoglo zemljama sa "zdravim gospodarskim temeljima" da podmire kratkoročne potrebe za financiranjem. Kako bi se kvalificirale za tu liniju, zemlje će također morati imati "zdrave politike". Kreditna linija PLL zamijenit će MMF-ovu dosadašnju preventivnu kreditnu liniju, a može se koristiti "kao osiguranje od budućih šokova", kao i za podmirivanje kratkoročnih potreba za likvidnošću. Financiranje putem nove linije bit će ograničeno na iznos pet puta veći od doprinosa koji pojedina zemlja uplaćuje u MMF za šestomjesečne aranžmane, te na iznos 10 puta veći od te kvote za dvogodišnje aranžmane. "Reforma proširuje opcije fonda za dodjelu sredstava za potrebe sprečavanja odnosno rješavanja kriza", tumači čelnica MMF-a Christine Lagarde.
BUDIMPEŠTA - Mađarski parlament usvojio je u utorak zakon kojim je stopa PDV-a podignuta s 25 na 27 posto, najvišu razinu u Europskoj uniji, objavila je agencija MTI. U sklopu izmjena u sustavu oporezivanja povećano je i porezno opterećenje za mala poduzeća, s 30 na 37 posto visine neto prihoda, do maksimalno 30 milijuna forinti (98 tisuća eura) godišnje. Uveden je i porez od 30 posto na premije osiguranja vozača. Najnoviji paket nadovezuje se na niz mjera kojima vlada pokušava popuniti rupe u proračunu, a obuhvaćaju nacionalizaciju imovine privatnih mirovinskih fondova i uvođenje posebnih poreza na bankovni, telekomunikacijski i energetski sektor. Službeni podaci pokazuju da je mađarski ukupni dug do kraja rujna porastao na 82 posto BDP-a, sa 75 posto koliko je iznosio na kraju lipnja. Vlasti tvrde da je glavni razlog tog povećanja slabija forinta. Stoga je Mađarska početkom tjedna zatražila pomoć od Međnarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije, ističući da je namjeravaju tretirati kao "preventivu".
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija predložila je nova pravila o jačanju nadzora nad emisijama stakleničkih plinova te o prijavljivanju podataka o emisijama, prije svega kako bi se ispunili novi zahtjevi koji proizlaze iz paketa EU-a o klimi i energetici za razdoblje od 2013.-2020., priopćeno je iz Bruxellesa. "Pravodobni i točni podaci o emisiji stakleničkih plinova ključni su kako bi se znalo jesu li Europska unija i zemlje članice na dobrom putu da ispune ciljeve o smanjivanju emisija", kaže se u priopćenju EK. Ključni ciljevi revidiranih pravila su olakšati daljnji razvoj inovativne europske politike zaštite klime, pomoći EU-u i zemljama članicama da održe ritam napretka prema ispunjavanju ciljeva za razdoblje od 2013.-2020., te dodatno poboljšati kvalitetu podataka. Postojeća pravila uglavnom su utemeljena na zahtjevima koji proizlaze iz Protokola iz Kyota. Predložena nova regulativa jača nadzor i mehanizam prijava podataka u skladu sa zahtjevima iz 2009. iz paketa o klimi i energiji. Ona idu i korak dalje i pružaju veću transparentnost podataka i informacija.
FRANKFURT - Njemački zajmodavac Commerzbank možda treba znatno više kapitala kako bi do sredine iduće godine dosegnuo stopu adekvatnosti kapitala koju traže europski regulatori, kazali su izvori za Reuters. Drugi po veličini njemački zajmodavac možda treba oko pet milijardi eura, a ne samo 2,9 milijardi kao što se ranije očekivalo, ističu izvori bliski banci, ukazujući na interne bančine izračune. Izvršni direktor Martin Blessing mora smisliti kako će dosegnuti minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od devet posto, koju Europska agencija za banke (EBA) namjerava propisati bankama kako bi prebrodile dužničku krizu u eurozoni. Banka će možda morati srezati rizičnu imovinu za 20 posto kako bi oslobodila dovoljno kapitala i prikupila ciljani iznos od pet milijardi eura, kazao je izvor blizak Commerzbanku. Prethodna procjena o potrebnih 2,9 milijardi dodatnog kapitala temeljila se na podacima za drugo tromjesečje, a EBA je u međuvremenu počela razmišljati o još strožim standardima, zbog prijeteće dužničke krize u eurozoni. Položaj Commerzbanka dodatno otežava neto gubitak u trećem tromjesečju od 700 milijuna eura.
LONDON - Cijene sirove nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima zbog slabih gospodarskih podataka iz Kine i SAD-a, koji su se nadovezali na nastavljene dužničke brige eurozone i slabašan rast. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu pala je 1,11 dolara, na 107,92 dolara. Na američkom tržištu bila je u minusu 1,68 dolara, te se barelom trgovalo po 96,33 dolara. Kineski podaci o padu industrijske proizvodnje u studenom na najnižu razinu u zadnja 32 mjeseca pritisnuli su cijene nafte, a i podaci o rastu aktivnosti u američkom gospodarstvu u trećem tromjesečju bili su slabiji nego se očekivalo. Zabrinutost u vezi s eurozonom intenzivirala se nakon što je Njemačka zabilježila iznimno slab odaziv na aukciju državnih obveznica od uvođenja eura, pa je Bundesbank bio prisiljen kupiti veliki iznos kako aukcija ne bi propala. Na to se nadovezala objava podataka o snažnom padu novih industrijskih narudžbi u eurozoni u rujnu. Eurostat je objavio da je to njihov najdublji pad od prosinca 2008. Cijene nafte pritisao je i snažan dolar, koji je dosegnuo najvišu razinu u zadnjih šest tjedana prema košarici valuta.
HONG KONG - Na azijskim su burzama jutros cijene dionica pale, nakon podataka koji ukazuju na usporavanje rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava i produbljivanje dužničke krize u eurozoni. U Šangaju su jutros cijene dionica oslabile 0,6 posto, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji potonuli između 1,5 i 2,3 posto.Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana danas ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 1,9 posto Najviše su, više od 3 posto, pojeftinile dionice australskih rudarskih divova, kao što su BHP Billiton, Rio Tinto i Energy Resourcesa, nakon što je Predstavnički dom australskog parlamenta podržao zakon o uvođenju poreza na dobit tih kompanija. Očekuje se da će i Senat početkom iduće godine podržati taj zakon.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale peti dan zaredom, izgubivši u tom razdoblju više od 5 posto vrijednosti, što je posljedica straha ulagača od produbljivanja dužničke krize u eurozoni, nakon što su prinosi na španjolske obveznice dosegnuli novu rekordnu razinu. Dow Jones indeks oslabio je jučer 53 boda, ili 0,46 posto, na 11.493 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,41 posto, na 1.188 bodova, a Nasdaq indeks 0,07 posto, na 2.521 bod. Tržište je i dalje pod pritiskom europske dužničke krize, zbog čega je u proteklih pet dana S&P 500 indeks potonuo 5,5 posto. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 6,9 milijardi dionica, znatno ispod dnevnog prosjeka u ovoj godini od 8 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 18 naprema 11.