BRUXELLES/BERLIN - Europska unija raspravlja o dvije mogućnosti za povećanje zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda, o jamstvenom modelu i namjenskom investicijskom instrumentu, pokazuje dokument koji je Reuters dobio na uvid. U prvoj opciji zajmodavni kapaciteti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) povećali bi se njegovim izdavanjem jamstava za obveznice članica eurozone. Fond bi tako nastupao kao jamac za prve moguće gubitke na novim talijanskim i španjolskim obveznicama. Druga opcija predviđa formiranje namjenskog investicijskog instrumenta za koji bi jamčio EFSF, a trebao bi potaknuti inozemne ulagače da kupuju obveznice članica eurozone na primarnim i sekundarnim tržištima. Dvije opcije mogle bi se ispreplesti i ne bi zahtijevale izmjene postojećeg okvira Europskog fonda za financijsku stabilnost, stoji u dokumentu.
BRUXELLES - Pregovarači Europske unije i banaka relativno su blizu dogovoru o otpisu oko polovice od ukupno 350 milijardi eura grčkog duga, rekao je glasnogovornik europskog povjerenika za gospodarstvo Ollija Rehna Amadeu Altafaj. EU je nedvojbeno sklon principu dobrovoljnog otpisa, naglasio je Altafaj da bi potom otklonio pitanje može li se otpis "najmanje 50 posto" nominalne vrijednosti obveznica koji priželjkuju ministri financija eurozone nekako nametnuti bankama. Izvor blizak pregovorima kazao je za agenciju AFP da je EU od banaka tražio otpis 60 posto vrijednosti obveznica, dodajući da banke zasada inzistiraju na ponudi otpisa 40 posto njihove vrijednosti. "Na kraju će se odabrati srednja vrijednost", rekao je diplomatski izvor za AFP.
VATIKAN - Vatikan je u ponedjeljak zatražio stvaranje ustanove "globalne financijske vlasti", te "središnje svjetske banke" koja bi vladala financijskim institucijama koje su postale zastarjele i često neučinkovite u borbi protiv krize. U tekst "O reformi međunarodnog financijskog i monetarnog sustava u kontekstu globalne javne vlasti" zahtijeva se, na primjer, oporezovanje financijskih transakcija. "Ekonomska i financijska kriza u svijetu traži od svih, pojedinaca i naroda, da dubinski istraže načela i kulturne i moralne vrijednosti u temelju socijalnoga suživota", kaže se u vatikanskome dokumentu na 18 stranica. Osuđuje se "idolatriju tržišta" kao i "neoliberalno razmišljanje" jer ono traži isključivo tehnička rješenja za gospodarske probleme. "Kriza je zapravo razotkrila ponašanja poput sebičnosti, kolektivne pohlepe i masovnog zgrtanja", kaže se u dokumentu i ističe da svjetska ekonomija treba "etiku solidarnosti" između bogatih i siromašnih zemalja.
LONDON - Euro je u ponedjeljak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima, pritisnut neizvjesnostima u vezi toga hoće li čelnici eurozone uspjeti ovaj tjedan dogovoriti sveobuhvatni plan za rješavanje dužničke krize. Euro je tako tijekom dana prema dolaru oslabio 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3848 dolara. Dolar je pak prema jenu oslabio za 0,2 posto, na 76,07 jena, i drži se nešto iznad rekordno niskog tečaja dolara od 75,78 jena, koji je zabilježio u petak. Euru je početni poticaj za rast pružila vijest da su tijekom proteklog vikenda čelnici Europske unije došli korak bliže postizanju sporazuma o dokapitalizaciji banaka, a čelnici Francuske i Njemačke približili stajališta o modalitetu korištenja Europskog fonda za financijsku stabilnost kako bi se suzbilo širenje krize na tržištima obveznica. Euro se čvrsto drži iznad devetomjesečne najniže razine od 1,3145 dolara na koju se spustio početkom mjeseca, a analitičari kažu da će vjerojatno zadržati podršku do summita EU u srijedu.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su podršku crpili iz očekivanja sveoubuhvatnijeg rješenja krize u eurozoni na summitu u srijedu, pri čemu su najveći dobitnici bile banke zbog napretka u razgovorima o njihovoj dokapitalizaciji. Londonski Ftse indeks ojačao je 0,29 posto, na 5.504 boda, frankfurtski indeks DAX za 0,05 posto, an 5.973 boda, a pariški CAC za 0,08 posto, na 3.173 boda. U europskom bankovnom sektoru dionice su u prosjeku ojačale 1,1 posto. Među najvećim dobitnicima bile su dionice Societe Generale, Deutsche Banka i Commerzbanka, s rastom cijene u rasponu od 1,5 do dva posto. BNP Paribasove i UniCreditove bile su na dobitku oko 0,5 posto. S druge strane, goleme gubitke pretrpjele su dionice grčkih banaka, potonuvši za čak 13 posto, zbog bojazni da bi veći otpis po grčkim državnim obveznicama u rukama privatnog sektora primorao zajmodavce na djelomičnu nacionalizaciju. Grčkim bankama moglo bi trebati više od 30 milijardi eura.