ZAGREB - Pulska tvrtka Andre', zastupana po direktoru Albertu Faggianu, jedina je podnijela ponudu za kupnju 80,32 posto udjela u riječkom Novom listu, ponudivši za njega 86,012 milijuna kuna, objavilo je danas investicijsko društvo Interkapital vrijednosni papiri. S obzirom da je utvrđeno da ta ponuda u cijelosti udovoljava uvjetima iz poziva, tvrtka Andre' bit će pozvana na uplati preostali novčani iznos, navodi se u priopćenju Interkapitala. Interkapital je ovlaštenje za prodaju 48.191 dionice Novog lista, što čini 80,32 posto ukupno izdanih dionica, dobio od Zagrebačke banke. Zagrebačka banka, naime, aktivirala je svoje založno pravo kao vjerovnik Diokija, kako bi vratila novac koji joj je dužna ta tvrtka. Dioki je vlasnik većinskog dijela, odnosno 80,32 posto dionica Novog lista. Početna cijena za taj paket dionica bila je 86 milijuna kuna. Radi velikog interesa javnosti, neovisno o obavijesti o izvršenoj transakciji izvan uređenog tržišta koja će u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala uslijediti po izvršenju transakcije kako je predviđeno pozivom, ovim putem priopćavamo javnosti da je temeljem poziva prikupljena jedna ponuda. Podnositelj je društvo Andre' d.o.o. iz Pule, zastupano po direktoru Albertu Faggianu, a ponuđena kupovna cijena je 86.012.000 kuna. Obzirom da je utvrđeno da ponuda u cijelosti udovoljava uvjetima iz poziva, ponuditelj će biti pozvan na uplatu preostalog novčanog iznosa, stoji u priopćenju Interkapitala.
SPLIT - Skupina radnika tvrtke Adriachem iz Kaštel Sućurca danas je prosvjedovala ispred sjedišta Splitsko-dalmatinske županije tražeći da im država kao većinski vlasnik poduzeća isplati četiri zaostale plaće, te da ih obešteti za još tri plaće za koje je s predstavnicima Vlade još u srpnju dogovoreno da će ih dobiti u stečajnom postupku, što dosad nije učinjeno. Prosvjednici su nosili križ na kojem je pisalo "Adriachem 1947.-2011.", te transparente s natpisima "Stop lažnim obećanjima", "Radnici, ratnici, patnici" i "Nećemo stečaj". Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević istaknuo je da se HUS bori protiv stečaja Adriachema, ali ako vlasnik odluči pokrenuti stečaj onda mora 215-torici radnika isplatiti sedam plaća koje im duguje. Prosvjednici su tražili da im se obrati župan Ante Sanader koji je došao među njih te se s prosvjednicima dogovorio da će zajedno s njihovim predstavnicima najkasnije do idućeg ponedjeljka organizirati sastanak s predstavnicima Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) kako bi se pronašla mogućnost za isplatu zaostalih plaća. U protivnom, prosvjednici su zaprijetili novim prosvjedima i blokadama prometnica.
ZAGREB - Europski trendovi pokazuju da će se u budućnosti jedinice lokalne samouprave sve više financirati same, umjesto da im to određuje država, rečeno je na današnjoj Regionalnoj konferenciji o financiranju lokalne samouprave u organizaciji Infoarene. U zemljama EU gradovi se sve više počinju ponašati poput korporacija koje same traže sredstava za razvoj, a općine se spajaju kako bi dovoljno okrupnile za osiguravanje dostatnih financijskih sredstava, istaknuto je na skupu organiziranom uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Predstavnik EBRD-a Davor Inđić upozorio je da su zbog europske krize izazovi financiranja razvoja lokalne samouprave danas veći nego ikada. EBRD je dosad u razvoj jugoistočne Europe uložio četiri milijarde eura, od čega je 600 milijuna eura potrošeno na razvoj infrastrukture lokalnih zajednica. Za financiranje razvoja jedinica lokalne uprave i samouprave u sadašnjim kriznim vremenima EBRD kao jedno od dobrih rješenja preporuča javno-privatno partnerstvo, rekao je Inđić. Skup je pozdravio finski veleposlanik u Hrvatskoj Juha Ottman koji je napomenuo da se u njegovoj zemlji uslijed krize i sve većih problema s financiranjem smanjuje broja općina. Ubuduće će opstati samo općine koje su dovoljno velike da se mogu financirati.
ZAGREB - U Ministarstvu poljoprivrede danas je potpisano sedam ugovora o radu na znanstveno-istraživačkim projektima u okviru desetog natječaja Vijeća za istraživanja u poljoprivredi i ruralnim područjima (VIP). VIP potiče strateška poljoprivredna istraživanja koja imaju za cilj primijenjivost rezultata istraživanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Dosad je financirao projekte iz vinogradarstva i vinarstva, voćarstva, ekološke poljoprivrede, stočarstva, maslinarstva, povrćarstva, ribarstva i drugih područja. Na ovogodišnji natječaj VIP-a pristigle su 33 prijave od kojih je sedam zadovoljilo uvjete za sufinanciranje. Ministarstvo će navedene projekte sufinancirati sa 595,7 tisuća kuna. Riječ je o tri projekta zagrebačkog Agronomskog fakulteta, dva projekta Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku te po jednom projektu Instituta za jadranske kulture i Poljoprivrednog instituta Osijek. Kroz rad VIP-a, u razdoblju od 2003.-2010. sufinancirano je 126 istraživačkih projekta, ukupne vrijednosti 29,9 milijuna kuna, a u njihovoj provedbi sudjelovalo je 17 institucija te 165 znanstvenika.
ZAGREB - Obnova i modernizacija zapuštenog željezničkog sektora može biti zamašnjak investicija i razvoja, ocijenjeno je na okruglom stolu "Kakve Hrvatske željeznice trebamo" održanom danas u organizaciji Sindikata hrvatskih željezničara (SHŽ) i zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti. Aktualno stanje Hrvatskih željeznica rezultat je podinvestiranosti i zanemarivanja u posljednjih 20 godina, smatra predsjednik SHŽ-a Ivan Forgač koji ističe potencijal razvoja građevinarstva i strojogradnje u obnovi željeznica. S njim se slaže bivši prvi čovjek HŽ-a Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti koji smatra da gospodarstvo treba željeznicu ne samo zbog prijevoza nego i narudžbi od industrije. Međutim, aktualni generalni direktor HŽ Holdinga Zlatko Rogožar upozorava da je prva briga HŽ-a preživljavanje i održivo poslovanje zbog čega često nema snage za iskorak u ostvarenju razvojnih vizija. U raspravi su nabrojani često spominjani problemi HŽ-a kao što su zastarjelost opreme, prevelik broj zaposlenih, loša poslovna kultura, slabo gospodarenje nekretninama i loše stanje u ovisnim društvima, no glavni ton razgovoru o nedostacima željezničkog sustava dao je predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan. Prema njegovim riječima, glavni problemi HŽ-a su rastrošnost i kadrovske neracionalnosti golemih razmjera.
ZAGREB - Ključna stvar za hrvatske cestovne prijevoznike s obzirom na ulazak Hrvatske u EU i njihovu što bolju prilagodbu novim tržišnim uvjetima poslovanja je izraditi i donijeti novu strategiju prometa i logistike za razdoblje od 2013. do 2023. te ukloniti brojne administrativne prepreke kako bi lakše poslovali i bili konkurentniji. Zaključak je to današnjeg Eurotrans Foruma 2011 koji je u organizaciji nakladnika Business Media Croatia i suorganizaciji udruge Hrvatski cestovni prijevoznici (HCP) okupio predstavnike cestovnog i ostalog prometa. S obzirom da se dosadašnja Vlada, kako je kazao predsjednik Uprave HCP-a Marijan Banelli, nije puno bavila prometom niti prometnim politikama, a ni situacija u gospodarstvu nije sjajna, udjel prijevoznika u BDP-u se s 9 posto 2003. smanjio na svega oko 3,8 posto u ovoj godini. S foruma su prijevoznici političkim strankama i budućoj novoj Vladi uputili sedam zahtjeva, među kojima su i donošenje nove strategije, donošenje zakona o minimalnim cijenama prijevoza, ukidanje sadašnjih sedam zona rizika obveznog osiguranja vozila i formiranje jedinstvene zone za cijelu Hrvatsku. Jedino tako će se uvesti reda na tržištu te prestati urušavati prijevoznički sektor, u kojem je od 2008. do danas propalo oko 30 posto prijevoznika, upozorio je Banelli.
ZAGREB - Unatoč pozitivnim signalima sa europskih burzi, na Zagrebačkoj burzi indeksi danas nemaju snage za oporavak, a Crobex je u minusu šesti dan zaredom. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,13 posto, na 1.786 bodova, a Crobex10 0,34 posto, na 984 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 3,83 milijuna kuna, što je oko pola milijuna kuna više nego jučer u ovo doba. Do podneva je tek dionicom HT-a ostvaren milijunski promet. Cijena joj je pritom oslabila 0,02 posto, na 242,5 kuna. U nešto većem fokusu investitora je i dionica Ericssona Nikole Tesle, s ostvarenih 611.000 kuna prometa. Cijena joj je pala 1,13 posto. Među likvidnijim izdanjima po cjenovnom minusu izdvaja se dionica Podravke, koja je pojeftinila 1,82 posto. Jedina s dobitkom pak je dionica AD Plastika kojoj je cijena porasla 0,4 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,02 posto, a prema švicarskom franku za 0,13 posto. Srednji tečaj eura, na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,491450 kuna, a franka 6,063006 kuna. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a ojačala prema američkom dolaru za 0,55 posto te prema britanskoj funti za 0,75 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,534873 kune, a funte 8,667650 kuna.