ZAGREB - Svi koji su odgovorni za stanje u gospodarstvu trebaju djelovati zajedno i napustiti načelo gledanja vlastitih kratkoročnih interesa jer takav pristup ne vodi izlasku iz krize, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na današnjoj konferenciji Dan velikih planova. "Ako svatko gleda svoje primarne, kratkoročne interese i ako nismo spremni djelovati zajedno, onda rješenja nema", smatra Rohatinski. Upozorava da Hrvatska nema strategiju razvoja te da je krajnje vrijeme za njezinu izradu. Guverner nije pretjerano optimističan u pogledu ekonomskih izgleda Hrvatske za 2012. godinu. S jedne strane, kaže, ne može se očekivati da pokretač rasta bude potražnja iz EU-a zbog aktualne krize u eurozoni, a iz istog razloga ne može se očekivati dotok kapitala iz EU-a. Smatra da rješenja treba tražiti na drugim tržištima i u poticanju izravnih stranih ulaganja u nefinancijski sektor, a ekonomsku politiku voditi s ciljem dizanja konkurentnosti. Politika HNB-a u 2012. načelno će ostati ista, s glavnim ciljem osiguranja dostatne likvidnosti financijskog sustava, najavljuje Rohatinski.
ZAGREB - Zbog sve većeg broja ovršnih postupaka i blokada računa građana, te njihovog nezadovoljstva velikim brojem i iznosima raznih naknada koje pritom moraju platiti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) organiziralo je danas okrugli stol "Opomena-blokada računa-Kako izaći iz začaranog kruga?" na kojem je istaknuto da bi jedno od rješenja moglo biti zakonsko reguliranje zabrane naplate prve opomene. Na skupu, koji je okupio 50-ak predstavnika državne uprave, financijskih institucija i udruga za zaštitu potrošača ravnateljica MINGORP-ove Uprave za rad i zapošljavanje, Inga Žic istaknula je da se problemi s naplatom dugovanja javljaju zbog financijske oslabljenosti, ali i nediscipline hrvatskih građana. Pita jesu li pritom opravdani svi troškovi za naplatu dugovanja, počev od opomena do raznih drugih naknada FINA-e, javnih bilježnika, banaka, odvjetničkih ureda i drugih. Iznjela je primjer da neplaćeni račun za vodu od primjerice 200 kuna dužnika u konačnici može koštati i peterostruko više od tog duga.
ZAGREB - Erste&Steiermaerkische Bank (ESB) i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su danas ugovor o kreditu u visini od 50 milijuna eura, a sredstva su namijenjena za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, lokalne uprave, ali i velikih poduzeća do tri tisuće zaposlenih. Za projekte malog i srednjeg poduzetništva osigurano je 35 milijuna eura, a 15 milijuna eura za lokalnu upravu i velika poduzeća do tri tisuće zaposlenih, kazao je član Uprave ESB-a Boris Centner. Istaknuo je kako je danas potpisana prva tranša (50 milijuna eura) kreditne linije od 100 milijuna eura te se nada da bi druga tranša mogla biti povučena početkom iduće godine. Zahtjev za kreditiranje mogu podnijeti privatni poduzetnici i velika poduzeća, ali i jedinice lokalne uprave i samouprave. Krediti se odobravaju na rok od minimalno dvije godine, ovisno o vrsti projekta. Cijena kredita određuje se prema tržišnim parametrima u trenutku povlačenja, ali će za korisnika u pravilu biti povoljnija od važećih tržišnih cijena.
ZAGREB - Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila ukupni prihod od prodaje u iznosu od 3,45 milijardi kuna, što je dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine, objavili su danas iz Atlantic Grupe. Bez utjecaja Droga Kolinske, Atlantic Grupa je ostvarila organski rast od 2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz devetomjesečnog financijskog izvješća koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Dobit iz poslovanja prije amortizacije, bez jednokratnih utjecaja, u devet mjeseci iznosi 394 milijuna kuna, što je rast za 142 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Neto dobit bez jednokratnih utjecaja iznosi 32,5 milijuna kuna, što je 59,6 posto manje nego u isto vrijeme lani kada je ja dobit iznosila 80,4 milijuna kuna, pokazuju podaci iz izvješća. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima koji odražavaju ne samo dvostruko višu prodaju kao rezultat akvizicije Droge Kolinske, nego i organski rast prodaje i stabilnu operativnu profitabilnost na pro-forma konsolidiranoj osnovi u odnosu na godinu ranije, ističe predsjednik Uprave tvrtke Emil Tedeschi.
ZAGREB - Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježila neto dobit od 25,2 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvaren gubitak od 22,7 milijuna kuna kao posljedica otpisa potraživanja na kazahstanskom tržištu, izvijestili su iz te kompanije u devetomjesečnom financijskom izvješću. Prihodi od prodaje u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 838,12 milijuna kuna i smanjeni su 0,80 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Po podacima iz izvješća, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine knjižene narudžbe smanjene su za 24 posto te iznose 792,4 milijuna kuna. Rezultati poslovanja Ericssona Nikole Tesle u prvih devet mjeseci ove godine ukazuju na smanjenje knjiženih narudžbi te neznatan pad prihoda od prodaje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kazala je predsjednica kompanije Gordana Kovačević.
ZAGREB - Zahvaljujući snažnom uzletu cijena dionica na europskim burzama, danas su indeksi Zagrebačke burze u plusu za više od 1 posto, a i likvidnost je nešto veća nego proteklih dana. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na dobitku 1,24 posto, na 1.861 bodu, a Crobex10 1,2 posto, na 1.022 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 7,6 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u to doba. Jedina s milijunskim prometom dionica je HT-a, kojom je do podneva ostvareno 1,51 milijun kuna. Cijena joj je ojačala 0,48 posto, na 248 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema svim značajnijim valutama, prema euru za blagih 0,06 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,482023 kune. Kuna je prema američkom dolaru i prema britanskoj funti ojačala za isti postotak, za 0,64 posto, a prema švicarskom franku za 0,53 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,337440 kuna, funte 8,536250 kuna, a franka 6,105780 kuna.