BRUXELLES - Irska je dobila prvu tranšu zajma iz kriznog fonda eurozone u iznosu od 3,6 milijardi eura, što je nešto više od prvotno dogovorenog iznosa, kazao je za Reuters izvor iz toga fonda. "U sklopu zajedničkog paketa pomoći EU-a i MMF-a za Irsku, EFSF je prebacio Irskoj iznos od 3,6 milijardi eura", kazao je izvor iz EFSF-a. "Zahvaljujući uspješnom izdanju obveznica, iznos prebačen Irskoj veći je od prvotno dogovorene sume najmanje 3,3 milijarde eura", dodao je. Efektivna kamatna stopa za Irsku iznosi 5,9 posto, kazao je taj izvor. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) prošli je mjesec prvom ponudom petogodišnjih obveznica prikupio pet milijardi eura. Ta sredstva bit će iskorištena za potrebe financiranja 85 milijardi eura 'teškog' spašavanja Irske, koja je lani krenula stopama Grčke, tražeći pomoć kako bi lakše riješila probleme golemih gubitaka u bankovnom sektoru. EFSF je najavio da će irski program pomoći ove godine uključivati još dva izdanja obveznica u vrijednosti od po tri do pet milijardi eura.
BUKUREŠT - Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska unija odobrili su Rumunjskoj novu kreditnu liniju u visini pet milijardi eura koja će služiti kao osiguranje od eventualnih teškoća u budućnosti, kazao je rumunjski predsjednik Traian Basescu. "Radi se o dvogodišnjem sporazumu koji će služiti kao osiguranje", kazao je Basescu u javnom istupu. "U sklopu toga sporazuma, MMF i EU će Rumunjskoj staviti na raspolaganje pet milijardi eura koja će se koristiti isključivo u slučaju nužde. U Europi je u tijeku dužnička kriza i ne znamo kako će se razvijati situacija u drugim zemljama", dodao je. On je naglasio da je dvogodišnji sporazum iz 2009., koji ističe u travnju, uspješno priveden kraju. "Gospodarstvo je stabilizirano i poduzete su nužne mjere izlaska iz krize. Stvoreni su uvjeti za povratak na gospodarski rast i rumunjsko je gospodarstvo izašlo iz krize". Nakon duboke recesije 2009. i 2010. rumunjsko bi gospodarstvo u 2011. trebalo ostvariti 1,5-postotni rast aktivnosti. Državni deficit, koji je 2009. iznosio 7,1 posto BDP-a, u prošloj je godini srezan na 6,6 posto, a u ovoj bi godini trebao iznositi 4,5 posto.
ATENA - Stručni tim Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počinje u ponedjeljak s revizijom grčkih financija, čiji će ishod odrediti hoće li vladi u Ateni biti odobrena isplata sljedeće tranše ukupno 110 milijardi eura vrijednog kriznog zajma koji ju je prošle godine spasio od bankrota. Dužnosnici EU-a, Europske središnje banke (ECB) i MMF-a u redovitoj će tromjesečnoj reviziji odlučiti hoće li Ateni biti odobrena isplata četvrte tranše toga zajma, u visini 15 milijardi eura. Grčka je iz njega dosad povukla 38 milijardi eura. Grčki ministar financija Georgij Papakonstantinu kazao je u razgovoru za list Ta Nea kako sljedeća tranša zajma "nije u pitanju", budući da su najvažnije mjere poduzete i fiskalni ciljevi ispunjeni. Skupina stručnjaka u Ateni će se zadržati do 11. veljače. Nakon posjeta u studenom Grčkoj je odobrena isplata treće tranše zajma, ali uz pooštrene uvjete. MMF i EU zahtijevali su od vlade odlučnije mjere u suzbijanju porezne evazije i pažljivije baratanje financijama u zdravstvenom sustavu i u državnim tvrtkama.
BERLIN - Njemački ministar prometa Peter Ramsauer zatražit će na sastanku s europskim kolegama u Budimpešti usklađivanje pravila o javnim potporama električnim automobilima, rekao je u razgovoru za Handelsblatt od ponedjeljka. "Moramo spriječiti da razlike među poticajima postanu prevelike", rekao je. Ramsauer se zauzima za model po kojem bi svaka država članica mogla odlučiti podržati kupnju električnog vozila bilo povlasticama pri kupnji, fiskalnim mjerama ili na neki drugi način. "Pokušat ću postići dogovor s drugim zemljama proizvođačima automobilima o tom pitanju", rekao je. U slučaju Njemačke, Ramsauer isključuje mogućnost poticaja za kupnju, poput 5.000 eura u Francuskoj, i zauzima se za mjere koje bi bile manje bolne za proračun. Električni automobili u Njemačkoj oslobođeni su carine, no te pogodnosti mogu se proširiti i uključiti, primjerice, pravo kretanja prometnim trakama rezerviranim za autobuse ili rezervirana parkirna mjesta.
BERLIN - Najveći europski proizvođač automobila, njemački Volkswagen planira povećati broj zaposlenih za 40 tisuća do 2018., i to većinom u Kini, izvijestio je u nedjelju njemački auto tjednik Woche. Navodeći interne i povjerljive dokumente, tjednik je objavio da će "broj radnika VW-a porasti sa sadašnjih 250.000 na 290.000 do 2018.", uključujući pritom i 35 tisuća novih radnih mjesta u Kini. Većina novih radnih mjesta, oko 21 tisuću, otvorit će se u odjelu proizvodnje, uključujući i 400 menadžerskih i 5.000 inženjerskih. Oko 4.700 novih radnih mjesta bit će otvoreno u odjelu komercijale i odjelu usluga za korisnike. Nova radna mjesta nadovezat će se na ona koja će biti otvorena radi zamjene 60 tisuća radnika na rasporedu za odlazak u mirovinu do 2018., objavljuje Woche. Mediji su prošlog mjeseca izvijestili da VW razmišlja o lansiranju novog automobilskog brenda, posebno dizajniranog za rastuće kinesko tržište. Prodaja Volkswagena u Kini poskočila je gotovo 36 posto na godišnjoj razini.
LJUBLJANA - Okružni sud u Ljubljani odbio je optužnice posebne skupine državnog odvjetništva za progon organiziranog kriminala protiv Boška Šrota i Igora Bavčara pa će za moguće suđenje najpoznatijim slovenskim "tajkunima", osumnjičenim za financijske malverzacije u procesu privatizacije, biti potrebna dodatna istraga, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji. Protiv Šrota, koji je do sredine prošle godine vodio "Pivovarnu Laško" i Bavčara, koji se nalazio na čelu "Istrabenz holdinga", u srpnju prošle godine tužitelji su predložili optužnicu u kojoj se sumnjiče da su počinili kaznena djela i nezakonite transakcije povezane s pokušajima "menadžerskog preuzimanja" dviju velikih tvrtki koje su vodili niz godina, te pranje novca, a zajedno s njima osumnjičeno je sedam njihovih suradnika. Šrot se sumnjiči da je preko privatnih tvrtki koje je kontrolirao i zlorabeći položaj direktora Pivovarne Laško toj tvrtki počinio 109 milijuna eura štete, a njegovi odvjetnici tvrde da je prijedlog optužnice bio vrlo "šlampavo" napisan i da su Šrotu u postupku državnog tužiteljstva bila kršena ljudska prava. S druge strane nekadašnji političar, a kasnije direktor posrnulog Istrabenz holdinga Igor Bavčar prošlog je tjedna u razgovoru za Slovensku televiziju rekao da nije oštetio tu tvrtku.
NEW DELHI - Očekuje se da će indijsko gospodarstvo u tekućoj fiskalnoj godini porasti za 8,6 posto, što je najviša stopa u tri godine unatoč opetovanom podizanju kamatnih stopa, priopćila je indijska vlada. Procjena za godinu koja završava 31. ožujka temelji se na stopama rasta višima od 8,0 posto u ključnim sektorima kao što su industrijska proizvodnja, građevinarstvo, financije, nekretnine i poslovne usluge, objavila je Središnje statistička organizacija (CSO). Također odražava nagli porast poljoprivredne proizvodnje, uz očekivanja da će aktivnosti u tom sektoru porasti za 5,4 posto, u usporedbi sa samo 0,4 posto u 2009./2010. fiskalnoj godini. Indija je u razdoblju od 2006. i 2008. ostvarivala prosječnu godišnju stopu rasta od 9,5 posto da bi potom ona zbog globalne krize kliznula na 6,7 posto u 2008/2009. Gospodarstvo je u prošloj fiskalnoj godini raslo po revidiranoj stopi od 8,0 posto.
SEUL - Devizne rezerve Južne Koreje dosegnule su u siječnju novu rekordnu razinu zahvaljujući jačanju eura i britanske funte, objavila je u ponedjeljak središnja banka. Službene devizne rezerve zemlje iznosile su krajem prošlog mjeseca 295,96 milijardi dolara i uvećane su za 4,39 milijarde dolara u odnosu na prosinac, priopćila je Bank of Korea. Siječanjski podaci nadmašili su rekord iz listopada u visini 293,35 milijardi dolara. Rezerve Južne Koreje šeste su po veličini u svijetu i prošle su godine u nekoliko navrata dosezale rekordne vrijednosti. Spadaju među najviše među azijskim zemljama. Kineska središnja banka objavila je prošlog mjeseca da su njezine rezerve, najveće u svijetu, narasle krajem 2010. na 2.800 milijardi dolara.
LONDON - Cijene sirove nafte ponovno su u ponedjeljak prekoračile razinu od 100 dolara za barel na londonskom tržištu temeljem pojačane neizvjesnosti u vezi s razvojem događaja u Egiptu i bojazni da bi se nemiri mogli proširiti na druge dijelove Bliskog Istoka i sjeverne Afrike. Cijene barela sirove nafte za isporuke u ožujku poskočile su na londonskom tržištu 80 centi, na 100,63 dolara. Na američkom tržištu cijene nafte za isporuke u ožujku bile su gotovo nepromijenjene i barelom se trgovalo po 89,05 dolara za barel. "Prisutna je velika neizvjesnost u vezi s Egiptom. Ne znamo što će se tamo dogoditi i strahuje se od širenja nemira i destabilizacije drugih zemalja", rekao je Christophe Barret, naftni analitičar francuske banke Credit Agricole. "Naravno, svi su zabrinuti - Bliski Istok je veliki izvor energije", dodao je. Trgovce brine mogućnost da bi nemiri u Tunisu i Egiptu mogli potaknuti slične prosvjede u većim proizvođačima nafte, kao što su Libija i Saudijska Arabija, što bi dovelo do velike neizvjesnosti u vezi s opskrbom naftom.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Snažna dobit pomogla je u ponedjeljak pogurnuti europske burzovne indekse na najvišu razinu u 29 mjeseci, predvođene dionicama rudarskog i naftnog sektora. U takvim je okolnostima londonski Ftse indeks ojačao 0,7 posto na 6.041 bod. Frankfurtski DAX ojačao je 0,8 posto na 7.272 boda, dok je CAC indeks pariške burze bio čak jedan posto u plusu, popevši se na 4.087 bodova. Europski su se burzovni indeksi oporavili pod utjecajem optimizma zbog oporavka nekoliko vodećih europskih gospodarstava iz recesije na krilima mjera poticaja svojih vlada i središnjih banaka diljem svijeta. "Nema loših vijesti i tržišta rastu", ocjenjuje fond menadžer investicijske tvrtke Schroeders Andy Lynch. "Vlada uvjerenje da će se Europa dovesti u red, pogotovo s naporima koji se ulažu u pronalazak rješenja za krizni fond".
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, jer nema novih vijesti koje bi potaknule ulagače na značajnije promjene pozicija, dok se tečaj eura vratio iznad razine od 1,36 dolara. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks do 7,30 sati ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,6 posto. U Hong Kongu su, međutim, cijene dionica pale za 0,5 posto, a u Singapuru za 0,2 posto. U Kini i Tajvanu i dalje se ne radi zbog blagdana. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,2 posto. Na azijskim se burzama jutros trguje mirno. Među najvećim su dobitnicama dionice kompanija koje su krajem prošloga tjedna objavile bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate. Cijena Hitachia skočila je jutros više od 2 posto, dok je dionica Mitsubishi UFJ Financial Groupa poskupila 1,8 posto. Povratak tečaja dolara iznad 82 jena potaknuo je, pak, cijene dionica velikih japanskih izvoznika, pa je dionica Toyote poskupila 1 posto.
NEW YORK - Prošloga su tjedna vodeći indeksi na Wall Streetu dosegnuli najviše razine u dvije i pol godine, a moguć je i daljnji rast cijena dionica ako se i ovoga tjedna nastavi niz boljih nego što se očekivalo kvartalnih izvješća kompanija. Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 2,3 posto, na 12.092 boda, dok je S&P 500 skočio 2,7 posto, na 1.310 bodova, a Nasdaq indeks 3,1 posto, na 2.769 bodova. Proboj Dow Jones indeksa iznad psihološki važne razine od 12.000, a S&P 500 iznad 1.300 bodova po prvi puta od lipnja 2008. godine, ponajviše se zahvaljuje vijestima o jačanju oporavka američkog gospodarstva i vrlo dobrim poslovnim rezultatima kompanija. Od kompanija iz S&P 500 indeksa koje su dosad objavile izvješća, njih više od 70 posto nadmašilo je očekivanja. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle za 37 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.