TOKIO - Čelnik UN-ove agencije za hranu upozorio je da treba uvesti propise kojima bi se regulirale špekulacije povezane s rastućim cijenama poljoprivrednih roba, budući da se svijet nalazi na rubu krize hrane. "Rast cijena i volatilnost nastavit će se i u idućim godinama ako ne riješimo problem strukturalnih uzroka neravnoteža u međunarodnom sustavu poljoprivede", kazao je glavni direktor UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Jacques Diouf u pisanom komentaru za japanski poslovni dnevnik Nikkei. Svijet se možda nalazi na korak do nove veće krize hrane, s tim da poljoprivredne subvencije i carine imaju ključnu ulogu u izazivanju poremećaja u globalnom odnosu ponude i potražnje, upozorio je Diouf. Istaknuo je hitnu potrebu za uvođenjem novih mjera transparentnosti i propise kako bi se uhvatilo u koštac sa špekulacijama na terminskim tržištima poljoprivrednih roba. Na trgovinske barijere u naprednim gospodarstvima svaljuje krivnju za poremećaje ravnoteže u odnosu ponude i potražnje. U idućih 40 godina poljoprivrednu proizvodnju trebat će uvećati za 70 posto u svijetu, a za 100 posto u zemljama u razvoju kako bi se podmirile potrebe sve većeg broja stanovništva. To bi značilo 44 milijardi dolara godišnje za razvoj poljoprivrede, dok bi privatna ulaganja trebala porasti za 60 milijardi dolara, odnosno na godišnji iznos od 200 milijardi dolara.
MADRID - Španjolski troškovi zaduživanja znatno su se smanjili na aukciji trezorskih zapisa održanoj u utorak nakon što je vlada u Madridu najavila reforme u posrnulom sektoru štednih banaka. Vlada je ponudila na upis trezorske zapise s rokom dospijeća od tri i šest mjeseci u vrijednosti 2,2 milijarde eura. Ministarstvo financija objavilo je da je potražnja nadmašila ponudu oko pet puta. Pritom je prosječna kamatna stopa na tromjesečne trezorske zapise iznosila 0,9 posto, u odnosu na 1,8 posto ostvarenih na prethodnoj aukciji održanoj 21. prosinca. Prosječna kamata na zapise s rokom dospijeća od šest mjeseci pala je na 1,8 posto, s 2,6 posto zabilježenih na prosinačkoj aukciji. Španjolska je u ponedjeljak objavila da planira ojačati banke podizanjem razine kapitalnih rezervi kako bi prigušila strahovanja da će biti prisiljena zatražiti pomoć u smanjivanju duga.
BRUXELLES - Do 2050. alternativna goriva mogu zamijeniti fosilna goriva u prometnom sektoru, kaže se u izvješću stručnjaka koje je u utorak predstavljeno Europskoj komisiji. "Očekivana potražnja svih vrsta prijevoza može se zadovoljiti kombinacijom električne energije (baterije i vodikove gorive ćelije) i biogorivom kao glavnim opcijama", priopćila je Komisija procjenu iz stručnog izvješća. Kao prijelazna rješenja mogu se koristiti sintetička goriva, koja se sve više dobivaju iz obnovljivih izvora. "Da bismo dobili održivi prometni sustav morat ćemo razmotriti alternativna goriva. Stoga moramo uzeti u obzir sve oblike prijevoza", istaknuo je povjerenik za promet Siim Kallas. Komisija trenutačno radi na izradi dugoročne i konzistentne strategije kako bi se do 2050. godine osiguralo dovoljno energije iz alternativnih i održivih izvora za prometni sektor. Komisija ističe da nema jedinstvene zamjene za fosilna goriva, nego će se morati koristiti više izvora.
BRUXELLES - Europska komisija odgodila je objavu izvješća o spekulacijama na tržištima robe, obrazlažući tu odluku nedostatkom dokaza. "Ne sumnjamo da postoji veza između fizičkih i financijskih tržišta", kazao je glasnogovornik EK Olivier Bailly. Dodao je ipak da su "nove interakcije" između robe i posebno financijskih tržišta na kojima se trguje terminskim ugovorima bitno složenije. Potrebno je provesti detaljnije istraživanje kako bi se odgovorilo na pitanje je li oštar skok cijena rezultat pojačane potražnje ili neravnoteže proizišle iz određenih ulaganja, pojasnio je. Novi rok za objavu izvješća je 31. ožujka. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy oštro je kritizirao izvješće EU koje je u međuvremenu procurilo u javnost, a završava zaključkom da poskupljenje robe nije rezultat spekulacija. Izvješće bi trebalo biti objavljeno 1. aprila, ironično je dodao francuski predsjednik.
VILNIUS - Članica Europske unije, Litva objavila je u utorak da je zatražila od Bruxellesa da pokrene istragu protiv ruskog plinskog diva Gazproma zbog navodne zloupotrebe dominantne pozicije na tržištu. "Ministarstvo energetike Republike Litve uložilo je žalbu Europskoj komisiji, zatraživši da istraži zloupotrebu dominantnog položaja ruskog dobavljača plina Gazproma", navodi se u priopćenju vlade. Vilnius ističe da tim potezom želi "osigurati da uvjete opskrbe Litve prirodnim plinom diktiraju isključivo ekonomski motivi". Litva i Gazprom sukobljavaju se oko nastojanja vlade te baltičke zemlje da u skladu s propisima EU-a odvoji veleopskrbu od distribucije plina krajnjim potrošačima. Gazprom je trenutno jedini dobavljač plina za Litvu, a vlasnik je i 37,1-postotnog udjela u distributeru plina Lietuvos Dujos. Ruski plinski div i njemački E.ON Ruhrgas International, također vlasnik značajnog udjela u litvanskom distributeru plina, traže od vlade u Vilniusu da od Bruxellesa zatraži izuzeće od europskih propisa o reformi tržišta plina, ali je vlada njihov zahtjev odbila. Stoga je Gazprom prošlog mjeseca navodno poručio litvanskoj vladi da Litvi neće ponuditi popust kakav se sprema ponuditi susjednim zemljama.
LONDON - Euro se u utorak na međunarodnim tržištima deviza spustio ispod najviše dvomjesečne razine u odnosu na dolar, dok je funtu osjetnije pritisnuo neočekivan pad britanskog BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju. Eurom se tako trgovalo po 1,3635 dolara, što znači da je oslabio neznatnih 0,1 posto prema američkoj valuti. Ranije je nakratko dosegnuo 1,3688 dolara. Britanska funta bila je pak na daleko većem gubitku nakon objave 0,5-postotnog pada britanskog BDP-a u četvrtom tromjesečju, dok su se procjene ekonomista kretale oko stope rasta u visini 0,5 posto. Potonula je prema dolaru čak 1,4 posto, na 1,5750 dolara, dok je euro ojačao na 86,36 penija, najvišu razinu u tri tjedna. Švicarski franak bio je pak na većem dobitku prema nizu drugih svjetskih valuta, poglavito euru i funti. Euro je tako oslabio 0,4 posto, na 1,2870 franaka. Dolar je tek blago oslabio prema jenu, na 82,35 jena, budući da odluka japanske središnje banke o zadržavanju postojećih kamatnih stopa u visini gotovo nule nije imala većeg utjecaja.