BRUXELLES/ZAGREB - Trgovinska bilanca eurozone za studeni pokazala je manjak od 400 milijuna eura, nakon listopadskog viška od 4,7 milijardi eura, objavila je u petak europska statistička agencija. Takav je rezultat proizišao iz oštrog skoka uvoza u odnosu na listopad, za 4,4 posto, te slabašnog povećanja izvoza, za samo 0,2 posto, objavio je Eurostat. U 27 članica Europske unije trgovinski je manjak u prošlogodišnjem studenom gotovo udvostručen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 14,7 milijardi eura. U listopadu je iznosio 7,9 milijardi a u studenom 2009. 7,3 milijarde eura. Pritom je uvoz u EU27 u studenom povećan za 6,1 posto dok je izvoz porastao za samo 0,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.
WASHINGTON - Promet u maloprodaji u Sjedinjenim Državama porastao je u prosincu šesti mjesec zaredom, potpomognut velikim rastom prodaje automobila i namještaja, a odvojeni su podaci pokazali i najveći rast potrošačkih cijena u 18 mjeseci. Promet u maloprodaji porastao je u prosincu za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec i dosegnuo je vrijednost od 381 milijarde dolara, objavilo je u petak ministarstvo trgovine. Time je njegov rast u razdoblju od prosinca 2008., kada je zbog recesije kliznuo na rekordnu nisku razinu, dosegnuo stopu od 13,5 posto. Na godišnjoj razini promet je u prosincu porastao za 7,9 posto. U cijeloj prošloj godini poskočio je za 6,6 posto u odnosu na 2009., što je najviša godišnja stopa rasta od 1999. Novi podaci navode na zaključak da potrošači koji pokreću 70 posto gospodarskih aktivnosti troše više novca. U odvojenom je izvješću ministarstvo rada izvijestilo da je indeks potrošačkih cijena u prosincu porastao za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je njegov najveći skok u prethodnih 18 mjeseci. Na godišnjoj razini potrošačke su cijene u prosincu porasle za 1,5 posto, poduprte ponajprije poskupljenjem energije za 7,7 posto. Ako se izuzmu kolebljive cijene hrane i energije, temeljni indeks potrošačkih cijena uvećan je u prosincu na godišnjoj razini za samo 0,8 posto.
BRUXELLES - Europska unija "bez odgađanja" će zabraniti ulazak u svoje luke islandskim koćaricama koje love skuše, zbog spora s Reykjavikom o podjeli ribarskih kvota, objavila je u petak Europska komisija. Izvanredni sastanak odbora Europskog ekonomskog prostora (EEA) održan je u Bruxellesu kako bi se "partnere iz EU-a u EEA-u i Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) informiralo o mogućim mjerama koje EU može uvesti kako bi spriječio istovar islandskih skuša u lukama EU-a", kaže se u priopćenju. "Te ćemo mjere provesti bez odgađanja", ističe Komisija. EEA okuplja 27 država članica EU-a, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Fondom skuša tradicionalno zajednički upravljaju EU i Norveška, no islandski ribari počeli su 2008. i 2009. brzo i "bez ograničenja" povećavati izlov te vrste ribe. EU je ocijenio da su kvote koje je islandska vlada odredila jednostrano previsoke. Island je povećao kvotu za izlov skuše 2010. na 130.000 tona, dok je uobičajena kvota bila 2.000 tona. Za 2011. najavio je povećanje kvote na 140.000 tona, objašnjavajući to klimatskim promjenama i migracijama skuše u njegove vode.
NEW YORK - Ove će se godine na krstarenje uputiti do 16 milijuna ljudi, čak 6,6 posto više nego u prošloj godini, a glavna odredišta bit će luke u Europi, Aljasci i na Karibima, procjenjuje najveće svjetsko udruženje za organizaciju kružnih putovanja. "Vrlo smo optimistični glede 2011," rekao je na konferenciji za novinare Bob Sharak iz udruge Cruise Line Industry Association (CLIA) koja okuplja organizatore krstarenja. "Kruzerska industrija pokazala se izuzetno otpornom na krize, posebice tijekom nedavne recesije", dodao je. Prošle su godine oko tri četvrtine putnika na krstarenjima činili Amerikanci i Kanađani, dok je udio ostalih iznosio 26 posto, objavila je CLIA koja obuhvaća 25 kruzerskih operatera. Sharak, CLIA-in izvršni direktor za marketing i distribuciju, temelji optimistične prognoze na novim brodovima, rastu broja putnika u cijelom svijetu, novim destinacijama i inkluzivnosti kruzerskih putovanja. Dobar je znak i rast rezervacija za grupna i obiteljska putovanja, kao i činjenica da potrošači sada ranije rezerviraju putovanja, napominju u CLIA-i.
NEW YORK - Američka banka JPMorgan Chase&Co izvijestila je u petak o neočekivano snažnoj tromjesečnoj dobiti zahvaljujući smanjenim gubicima na lošim zajmovima koji su joj omogućili odmrzavanje dvije milijarde dolara rezervi. JPMorgan, prva među velikim američkim bankama koja je objavila poslovno izvješće za prošlo tromjesečje, izvijestio je tako o rastu dobiti u prethodnom tromjesečju na 4,8 milijardi dolara ili 1,12 dolara po dionici, s 3,3 milijarde ili 74 centa po dionici u istom razdoblju prethodne godine. Analitičari su u prosjeku očekivali dobit u visini jednog dolara po dionici. Prihodi su porasli za šest posto, na 26,7 milijardi dolara. U banci takav rezultat obrazlažu padom nenaplativih zajmova, koji su joj omogućili da smanji rezervacije u odjelu za kreditne kartice za dvije milijarde dolara. "Iako se i dalje sučeljavamo s izazovima, postoje naznake stabilnosti i povratka rastu i na svjetskom tržištima kapitala i u američkom gospodarstvu", zaključio je izvršni direktor Jamie Dimon.
LONDON - Euro je u petak oslabio prema američkom dolaru, kliznuvši s najviše razine u mjesec dana, a na gubitku je bio i australski dolar, nakon što je kineska središnja banka povisila razinu obveznih rezervi za banke, prigušivši apetit ulagača za rizikom. Euro je u takvom okruženju prema dolaru oslabio 0,2 posto na 1,3325 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo najvišu razinu u mjesec dana prema zelenoj novčanici od 1,3458 dolara. Ulagači su se odlučili povući iz imovine koju smatraju rizičnijom nakon što je kineska središnja banka četvrti put u samo dva mjeseca objavila odluku o povećanju razine obveznih rezervi za banke, za dodatnih pola postotnog boda. To je protumačeno kao signal da je banka spremna tolerirati usporavanje gospodarskog rasta kako bi obuzdala inflaciju. Odluka je najteže pogodila australski dolar, zbog bliskih trgovinskih odnosa te zemlje s Kinom. Tako je australska valuta oslabila prema američkom imenjaku čak jedan posto, kliznuvši na 98,70 američkih centi. Švicarski se franak pak našao pod pritiskom uoči sastanka švicarske vlade i predstavnika poslovne zajednice, banaka i sindikata o implikacijama njegova snažnog rasta. Euro je u četvrtak ojačao prema franku 0,1 posto, na 1,2880 franaka.