FRANKFURT - Nakon dogovora Njemačke i Francuske o uključivanju ulagača u podjelu troškova dužničke krize došlo je do intenziviranja dužničke krize u eurozoni, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u najnovijem izvješću. U tromjesečnom izvješću BIS ističe kako su taj dogovor i pogoršavanje fiskalne situacije u Irskoj potaknuli rast prinosa na obveznice pojedinih članica eurozone. "Nakon što su vlade Francuske i Njemačke 18. listopada dogovorile da će poduzeti korake koji će omogućiti da u slučaju insolventnosti pojedinih članica eurozone ulagači pokrivaju pad vrijednosti njihovih dužničkih papira, razlike u prinosima po državnim obveznicama snažno su poskočile", ističe BIS. BIS nadalje ističe kako nisu postojale neke očite informacije koje bi nagnale ulagače prvo da se okrenu portugalskim ili španjolskim državnim obveznicama, te kasnije belgijskim i talijanskim državnim obveznicama.
PARIZ - Gospodarstva eurozone bilježe održiv oporavak koji će najvjerojatnije ipak biti prigušen, ustvrdila je u ponedjeljak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) u najnovijem pregledu stanja u 16-članom bloku. "U tijeku je postupan i održiv oporavak, no njegov će tempo vrlo vjerojatno biti prigušen", navodi se u izvješću OECD-a o eurozoni. Rast u eurozoni u ovoj i idućoj godini vjerojatno će iznositi 1,7 posto, a potom će ubrzati na dva posto, objavio je u najnovijim prognozama. OECD također poziva zemlje članice da ubrzano smanjuju deficite i dugove unatoč sporom rastu gospodarstva. "Fiskalna konsolidacija je najveći prioritet kako bi se stabilizirale državne financije i trebala bi započeti najkasnije do 2011. u svim zemljama članicama". Iako su neke zemlje već započele sa smanjivanjem manjkova, sve bi redom trebale usvojiti "uvjerljive i detaljne srednjoročne planove" u sklopu nastojanja usmjerenih boljem vođenju fiskalne politike, sugerira nadalje OECD. Također, OECD poziva eurozonu da započne odgađane reforme tržišta rada i proizvoda.
ATENA - Grčka mora nastaviti provoditi duboke strukturne reforme želi li prevladati dužničku krizu, upozorio je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB). "Program reformi općenito teče po planu. No, Grčka mora nastaviti sa strukturnim reformama kako bi postavila čvrste temelje za rast i za stvaranje novih radnih mjesta", kazao je Juergen Stark u intervjuu za grčki dnevni list To Vima. "Tu se ne radi o utrci na 100 metara već o maratonu a Grčka je tek na početku", dodao je. "Sada je ključno da se hitno riješi problem kašnjenja priprema važnih strukturnih reformi, posebno u drugom valu reformi tržišta rada". Ekonomist ECB-a u intervjuu je također odbacio prijedlog o izdavanju zajedničkih obveznica eurozone, koji su prošlog tjedna iznijeli čelnik vijeća ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker i talijanski ministar financija Giulio Tremonti. Zajedničke obveznice ne bi riješile strukturne probleme s kojima se suočavaju pojedine zemlje", naglasio je.
BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je u nedjelju da je Njemačka spremna razmotriti veću harmonizaciju poreznih politika u eurozoni, dodajući da bi u idućih deset godina Europa mogla poduzeti značajne korake prema snažnijoj političkoj uniji, prenose europski mediji. Schaeuble je to kazao u razgovoru za Bild am Sonntag, uoči summita EU-a potkraj tjedna na kojem bi europski čelnici trebali postići dogovor o manjoj izmjeni Lisabonskog ugovora kako bi se uspostavio trajni mehanizam za pomoć članicama eurozone u poteškoćama. Njemačka se do sada protivila prijedlozima za uspostavu fiskalne unije u eurozoni, no čini se da počinje mijenjati stajalište. Schaeuble je također istaknuo da će euro preživjeti, upozorivši sve one koji misle suprotno da griješe.
VARŠAVA - Poljska je postigla dogovor s Europskom unijom o ublaživanju pravila o javnim financijama kako bi se uzeli u obzir troškovi mirovinske reforme, priopćilo je poljsko ministarstvo financija. Na listopadskom summitu EU-a skupina od devet zemalja iz bivšeg komunističkog bloka zatražila je da troškovi za reforme mirovinskih sustava budu uzeti u obzir pri izračunu deficita i javnog duga. "Europska komisija više ne niječe činjenicu da se troškovi mirovinske reforme moraju uzeti u obzir pri izračunu javnog duga i manjka", kaže se u priopćenju ministarstva financija. Glasnogovornica EK-a Pia Ahrenkilde-Hansen kazala je da su predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i poljski premijer Donald Tusk u petak telefonom razgovarali o pitanju troškova mirovinske reforme, te da su se složili da će se mirovinski sustavi pomno procjenjivati u EK.
FRANKFURT - Izdavanje zajedničke obveznice eurozone godišnje bi stajalo Njemačku dodatnih najmanje 17 milijardi eura, piše dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). List ne navodi izvore za tu procjenu, no kaže da se njemačka kancelarka "može na to osloniti" na predstojećem summitu koji se krajem tjedna održava u Bruxellesu. Merkel se oštro protivi prijedlogu predsjednika eurogrupe Jean-Claudea Junckera o izdavanju zajedničkih obveznica eurozone, koje podupire nekoliko zemalja u južnoj Europi. Francuska, Nizozemska i ostale članice EU-a također se protive tome prijedlogu. Po pisanju FAZ-a, prosječan prinos po obveznici, odnosno kamatna stopa, u eurozoni iznosi 3,31 posto, s tim da Njemačka sada plaća u prosjeku 1,73 posto pri zaduživanju na financijskim tržištima.
MADRID - Agencija Moody's je potvrdila negativnu prognozu za španjolski bankovni sektor zbog slabe kapitalizacije koja bi se trebala zadržati na niskoj razini i u sljedećih godinu do godinu i pol dana. "Prognoza za španjolski bankovni sektor i dalje je negativna zato što se očekuje da će kapitalizacija banaka, njihova profitabilnost i pristup izvorima financiranja na tržištu ostati slabi“, navodi se u priopćenju agencije. Izvore problema s kojima se suočava bankovni sektor u Moody'su detektiraju u općim gospodarskim teškoćama, te „nastavljenom pogoršanju kvalitete imovine i planovima vlade o fiskalnoj štednji". Agencija je gubitke španjolskih banaka procijenila u visini 176 milijardi eura, napominjući da su zajmodavci otpisom imovine i rezervama pokrili otprilike polovinu te svote, odnosno 88 milijardi eura.
LUXEMBOURG - Zbog globalne gospodarske krize novčane doznake radnika migranata smanjile su se u prošloj godini za sedam posto u odnosu na godinu ranije, čime je prekinut njihov višegodišnji uzlazni trend, priopćio je u ponedjeljak europski središnji ured za statistiku Eurostat. Ukupna je vrijednost tih doznaka u EU27 u 2009. iznosila 30,3 milijarde eura, u usporedbi s 32,6 milijardi u 2008., priopćio je Eurostat. Pritom na doznake unutar EU-a otpada 8,3 milijarde a na one u zemlje izvan EU-a 22 milijarde eura. Prošlogodišnji pad vrijednosti doznaka gotovo je izjednačen u te dvije kategorije, uz pad onih unutar Unije za šest, te onih u zemlje izvan EU-a za sedam posto, pokazuju podaci Eurostata.
BRUXELLES - Francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire nazvao je europske prijedloge o mljekarstvu "revolucijom" i "izvanrednom prilikom" jer omogućuju proizvođačima da se okupe kako bi pregovarali o cijenama svojih proizvoda s mljekarama i trgovcima. Ti su prijedlozi mjera "izvanredna prilika za proizvođače mlijeka i u Francuskoj i u Europi", rekao je francuski ministar nakon dolaska na sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva u ponedjeljak u Bruxellesu. Europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos predlaže da se proizvođačima mlijeka omogući da stvore ograničene "kartele" kako bi zajednički pregovarali o cijenama, potpisujući pisane ugovore u kojima se unaprijed određuje cijena, što trenutačno nije slučaj u Europi.
FRANKFURT - Njemačko gospodarstvo usporit će u sljedeće dvije godine nakon što se snažno oporavilo od recesije, objavila je u ponedjeljak njemačka središnja banka. U najnovijem mjesečnom izvješću Bundesbank prognozira da bi rast najvećeg europskog gospodarstva trebao usporiti sa čvrstih 3,6 posto u ovoj godini na dva posto u 2011. Nakon toga mogao bi dodatno usporiti na 1,5 posto u 2012. Pritom u Bundesbanku ističu da je njemačko gospodarstvo sada snažno, nakon prošlogodišnje oštre recesije, izdvajajući izvoz kao ključnu pokretačku snagu ali i solidnu privatnu potrošnju.
MADRID - Španjolska vlada predstavila je 83 milijarde eura vrijedan plan ulaganja za razdoblje od 2011.-2015. koji ima za cilj industriju te zemlje pretvoriti u "motor rasta i novih radnih mjesta". Cilj programa je industriju pretvoriti u motor rasta i novih radnih mjesta poboljšanjem konkurentnosti, ali i istraživanjima i razvojem, te većim potporama malom i srednjem poduzetništvu, objavilo je španjolsko ministarstvo industrije. Među ciljanim sektorima nalaze se oni automobilske industrije, zrakoplovne industrije, biotehnologije, zdravstvenih tehnologija, farmaceutike, informacijske tehnologije, zaštite okoliša i obnovljivih izvora. Plan obuhvaća 124 inicijative za 10 ministarstava u 26 područja povezanih s industrijom, s izravnim učinkom na proračun u iznosu od 83 milijarde eura u razdoblju od 2011. do 2015., navodi se u priopćenju tamošnjeg ministarstva industrije. Navedena brojka uključuje "proračunske programe, porezne olakšice i kreditne linije za državne institucije".
SARAJEVO - Željeznički promet u Federaciji Bosne i Hercegovine prekinut je u ponedjeljak ujutro pošto su strojovođe odbile voziti vlakove kojima bi upravljao samo jedan član posade, potvrdio je predsjednik sindikata strojovođa Vernes Buljugija. Strojovođe su prekinuli rad pošto je uprava Željeznica FBiH suspendirala deset njihovih kolega koji su trebali upravljati noćnim vlakovima po novim pravilima uvedenima da bi se smanjili troškovi poslovanja. Strojovođe drže kako nova pravila ugrožavaju sigurnost prometa i odbijaju preuzeti odgovornost za to. Do daljnjeg je obustavljen putnički i teretni promet“, kazao je Buljugija medijima. Preko željezničke mreže Federacije BiH teče sav promet prema Pločama pa taj grad za sada ostaje bez željezničkih veza s ostatkom Hrvatske.
BEČ - Nadzorni odbor posrnule austrijske banke Hypo Group Alpe Adria, koja je nacionalizirana prije godinu dana kako bi se spriječio njezin kolaps, objavio je da priželjkuje smanjenje državnih jamstava na imovinu. S obzirom na poboljšanu likvidnost, nadzorni odbor smatra da bi se državna jamstva mogla smanjiti za oko 800 milijuna eura, s početnih 1,35 milijardi eura. Predlažu također da se do 500 milijuna eura odmrznutih ušeđevina iskoristi za potporu portfelju imovine kako bi se izbjegla njezina prodaja po cijenema nižima od tržišnih. Od uprave traže da o tome razgovara s državnim vlasnicima. "Cilj je postići uravnoteženi poslovni rezultat u narednoj godini, nakon teške 2010. godine, i nastaviti s restrukturiranjem grupe, što je u interesu poreznih obveznika", navodi se u priopćenju objavljenom nakon sastanka nadzornog odbora. U prvoj polovini 2010. HGAA zabilježio je gubitak od gotovo pola milijarde eura zbog otpisa imovine i gotovo udvostručenih rezervacija za nenaplative zajmove povezano s gospodarskom krizom na Balkanu.
LISABON - Većina portugalskih građana smatra da bi vlada trebala zatražiti međunarodnu pomoć kako bi premostila financijske teškoće, te ocjenjuje da bi to moglo pomoći zemlji da što prije iziđe iz krize, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja objavljeno ovaj vikend. Po tom istraživanju, koje je proveo institut Eurosondagem, 46,4 posto ispitanika ocjenjuje da će "Portugal zatražiti pomoć EU-a i MMF-a kako bi svladao sadašnju krizu", a 35,8 posto ne misli tako. Njih 47,1 posto ocjenjuje da vlada "mora tražiti" tu pomoć, a 44,8 posto smatra da zemlja treba svladati teškoće unutarnjim putem. Velika većina Portugalaca (62 posto) također misli da zemlja ne treba izići iz eurozone, a 29,1 posto zagovara povratak stare valute.
COLOMIERS - Europski proizvođač zrakolova Airbus procjenjuje da će se zrakoplovna industrija oporaviti od krize brže nego što se do sada očekivalo. U Airbusu tako procjenjuju da će svijet u idućih 20 godina morati uložiti 3.200 milijardi dolara u kupovinu novih putničkih i teretnih zrakoplova. Ta brojka podrazumijeva nabavu gotovo 26 tisuća zrakoplova. Tvrtka ukazuje i na rastuću potražnju za ekološki prihvatljivim zrakoplovima, te na snažan rast na novim tržištima i na širenje niskobudžetnih kompanija u Aziji. Kompanija je prognoze za razdoblje od 2010. do 2029. objavila u južnofrancuskom Colomiersu. One su ipak nešto manje optimistične od dugoročnih predviđanja konkurentskog čikaškog Boeinga, gdje predviđaju da će globalna zrakoplovna industrija u razdoblju do 2029. morati izdvojiti 3.600 milijardi dolara za nove zrakoplove, odnosno 30.900 novih zrakoplova.
PARIZ - Francuski farmaceutski div Sanofi-Aventis objavio je da je produžio ponudu za američku biotehnološku grupu Genzyme, i to bez ikakvih poboljšanja. Izvorna ponuda Sanofija od 69 dolara po dionici, lansirana 4. listopada, istekla je u ponoć po njujorškom vremenu, nakon više mjeseci bezuspješnih razgovora s Genzymeom. Do isteka roka ponuda je privukla samo 0,9 posto od ukupnog broja Genzymeovih redovnih dionica u opticaju. Proširena ponuda trajat će do 21. siječnja, priopćila je tvrtka, dodajući da su uvjeti nepromijenjeni, usprkos tome što je Genzyme odbio ponudu u visini 18,5 milijardi dolara, tvrdeći da podcjenjuje vrijednost grupe. Genzyme od rujna traži višu vrijednost ponude kao uvjet za sudjelovanje u formalnim pregovorima.
LONDON - Cijene nafte skočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima nakon što je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrdila važeće proizvodne ciljeve unatoč pojačanoj potražnji za lož uljem na sjevernoj hemisferi. Cijene barela sirove nafte za isporuke u siječnju skočile su za 59 centi na 88,38 dolara. Na tržištu u Londonu bile su u plusu 77 centi i iznosile su 91,25 dolara. Kao što se i očekivalo, OPEC je u subotu potvrdio važeće proizvodne ciljeve, pri čemu je vodeća članica Saudijska Arabija naglasila da još uvijek preferira cjenovni raspon od 70 do 80 dolara za barel. Pozitivno raspoloženje potaknuto je istupom Venezuele, koja je na sastanku OPEC-a pozvala na cijene nafte od 100 dolara za barel i kazala da OPEC ne bi trabao ponovno dizati proizvodnju do kraja 2011. U ovom su mjesecu cijene nafte prekoračile razinu od 90 dolara za barel. U ponedjeljak je OPEC na svojim internetskim stranicama izvijestio da je cijena referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 87,65 dolara, što znači da je bila 26 centi niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su porasli, poduprti jačanjem rudarskih dionica zbog pojačanog optimizma u pogledu gospodarskog oporavka, iako se obujam trgovine polako smanjuje s obzirom na skori dolazak blagdana i kraj godine. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima bio na dobitku gotovo jedan posto, ojačavši na 5.868 bodova. Frankfurtski DAX indeks dobio je na vrijednosti 0,4 posto, popevši se na 7.032 boda. "Imamo dva glavna svjetska gospodarstva koja će predvoditi rast u 2011., Sjedinjene Američke Države i Kinu, a to gura tržišta naprijed dok su u stranu zasad gurnuti problemi u eurozoni", kazao je Mike Lenhoff, glavni strateg u Brewin Dolphinu.
TOKIO - Na azijskim je burzama tjedan počeo rastom cijena dionica, jer Kina nije povećala ključne kamate, a ulagače su ohrabrili i dobri makroekonomski podaci koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros porastao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu ojačale između 0,1 i 0,6 posto. U Šangaju su cijene dionica skočile više od 2,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,45 posto. Ulagači su se plašili da će kineske vlasti povećati ključne kamate kako bi zauzdale inflaciju, koja je u studenome dosegnula 5,1 posto, najvišu razinu u 28 mjeseci.
NEW YORK - Premda je do božićnih blagdana ostalo još desetak dana, uspon 'Djeda Mraza' možda je na Wall Streetu već dosegnuo vrhunac, s obzirom na mršav promet, višak optimizma i povijesne podatke koji bi mogli značiti da je tržište izgubilo snagu za daljnji rast. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,2 posto, na 11.410 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,3 posto, na 1.240 bodova, a Nasdaq indeks 1,8 posto, na 2.637 bodova. Cijene dionica prošloga su tjedna rasle gotovo svaki dan, pa je S&P dosegnuo najvišu razinu od rujna 2008., a Nasdaq indeks od prosinca 2007. godine. Pritom je VIX indeks Čikaške burze opcija potonuo na najnižu razinu od travnja, što pokazuje da bi cijene dionica mogle nastaviti rasti. „Ulazimo u sezonu kada obujam trgovanja uobičajenO presušuje. No, čini mi se da je ove godine to sušno razdoblje počelo nešto ranije. Ipak, mislim da ne prijeti rizik od značajnije rasprodaje do kraja godine“, kaže Nicholas Colas, strateg u tvrtki ConvergEx Group.