BRUXELLES - Proizvodne aktivnosti u industrijskom i uslužnom sektoru eurozone u studenome su skočile na najviše razine u tri mjeseca, no sve je vidljivija velika razlika u tempu gospodarskog oporavka unutar regije. Oporavak predvode tri velika gospodarstva, Njemačke, Francuske i Italije, dok je Irska ostvarila tek skroman rast. Podaci za Španjolsku govore, pak, o padu aktivnosti treći mjesec zaredom, pokazao je indeks menadžera nabave (PMI) koji izrađuje tvrtka za prikupljanje i analizu podataka Markit. Pritom je Markitov indeks, koji obuhvaća industrijske i uslužne aktivnosti, porastao na 55,5 bodova u studenome, nakon pada na 53,8 bodova u listopadu, najnižu razinu u osam mjeseci. Slabija gospodarstva i dalje su uvelike ovisna o pomoći u obliku ultraniskih kamatnih stopa i likvidnosti središnjih banaka, kazao je Markitov glavni ekonomist Chris Williamson, navodeći kao primjer Španjolsku koja pokazuje nove znakove recesije dvostrukog dna, dok "Irska jedva uspijeva stagnirati".
WASHINGTON - Stopa nezaposlenosti u SAD-u u studenome je porasla na 9,8 posto s 9,6 posto u prethodnom mjesecu, objavilo je ministarstvo rada. U studenome je u SAD-u otvoreno svega 39.000 novih radnih mjesta, nasuprot u prethodnom mjesecu otvorenih čak 172 tisuće. Stopa nezaposlenosti držala se na 9,6 posto kroz tri mjeseca, zaključno s listopadom. Novi podaci razočarali su tržišta koja su se nadala ohrabrujućim brojkama, a time i potvrdi da je na američkom tržištu rada konačno počeo oporavak. U privatnom sektoru otvoreno je samo 50 tisuća radnih mjesta, najmanje od siječnja. Usporedbe radi, u listopadu ih je otvoreno 160 tisuća. Ukupno je u SAD-u u studenom bez posla bilo 15,1 milijun ljudi.
BRUXELLES - Deset sjevernoeuropskih zemalja u petak je odlučilo povezati svoje elektroenergetske sustave kako bi potaknule gradnju vjetroelektrana na moru, čime će se po tvrdnjama zagovornika stvoriti uvjeti za proizvodnju veće količine energije nego na cijelom Bliskom istoku. "Kapaciteti za iskorištavanje energije vjetra u regiji Sjevernog mora ogromni su i nadilaze čak i energetske ekvivalente naftnih rezervi na Bliskom istoku", stoji u priopćenju belgijske vlade koja je posredovala u sklapanju sporazuma kao trenutna predsjedateljica Unijom. Prema tom dogovoru članice EU-a Belgija, Britanija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska i Švedska, te Norveška koja nije u Uniji, odlučile su koordinirati ulaganja i planove o gradnji vjetroelektrana na moru. Deset zemalja u petak je potpisalo memorandum s točno definiranim rasporedom rada i precizno opisanim mjerama koje treba poduzeti, uključujući i redovita polugodišnja izvješća ministrima energetike. EU je prijedloge za gradnju i povezivanje vjetroelektrana u Sjevernom moru, kanalu La Manche, te Irskom i Keltskom moru proglasio jednim od prioriteta za sljedeće desetljeće. Prema podacima EU-a, vjetroelektrane u toj regiji mogle bi podmirivati 16 posto potražnje za energijom u EU i rezultirati otvaranjem do 150 tisuća novih radnih mjesta do 2030.
MADRID - Španjolska Vlada je u petak najavila više trošarine na duhanske proizvode, nadopunivši time nastojanja da smiri bojazni na tržištu u vezi s gospodarskom stabilnošću. Vlada time namjerava iduće godine ostvariti prihod od 780 milijuna eura, te ujedno nadoknaditi nekih 230 milijuna eura gubitka od najavljenih poreznih rasterećenja za male i srednje poduzetnike, objasnila je ministrica gospodarstva Elena Salgado. Više trošarine na duhanske proizvode u skladu su i sa španjolskim strogim novim zakonom o zabrani pušenja, dodala je Salgado. Premijer Jose Luis Zapatero u srijedu je najavio porezna rasterećenja za male i srednje tvrtke, kao i druge mjere poticanja rasta i smanjenja rashoda. Navedeni paket mjera uključuje davanje u koncesiju zračnih luka u Madridu i Barceloni, privatizaciju 30 posto državne lutrije, te smanjenje naknada za dugoročno nezaposlene. Stopa nezaposlenosti u Španjolskoj trenutno iznosi 20 posto, najviše u Europskoj uniji. Vladu brine i 11,1 posto proračunski deficit, kojeg u idućoj godini planira srezati na šest posto.
PEKING - Kineski putnički vlak vozio je brzinom većom od 486 kilometara na sat i potukao svjetski rekord, objavilo je u petak kinesko ministarstvo transporta o vožnji na dionici najdulje pruge na svijetu za vlak velikih brzina koja će, kada bude potpuno završena, povezivati Peking i Šangaj. Kina ima više od 7.430 kilometara pruge za vlakove velikih brzina. Peking je počeo ambiciozan program razvoja željeznice kako bi sa sadašnjih 86.000 km pruga do 2020. raspolagao sa 120.000 km pruge za vlakove velikih brzina. Većina kineskih vlakova domaće su proizvodnje, no tehnologija slijedi uzore proizvoda kupljenih od zapadnih zemalja, napose Siemensa i Kawasakija, a sukladno ugovorima o prijenosu tehnologije.
MOSTAR - Nadzorni odbor mostarskog Aluminija razriješio je direktora Ivu Lasića zbog dvogodišnjeg negativnog poslovanja mostarske tvornice i neriješenih problema s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) i Lukom Ploče, te za vršitelja dužnosti direktora te tvrtke na razdoblje od šest mjeseci imenovao Ivu Bradvicu, objavljeno je danas iz Aluminija. Razrješenje čelnoga čovjeka Aluminija članovi Nadzornog odbora obrazložili su činjenicom da Aluminij već dvije godine posluje kao gubitaš. "Na strateškomu planu stvari se ne popravljaju, naprotiv, pa tako još uvijek nije riješen problem nabavke struje, napose s Republikom Hrvatskom, također nije otklonjen niz problema s Lukom Ploče, a poglavito nije niti uočen niti riješen problem rezanja i smanjenja troškova, za što postoji još jako veliki prostor i potreba", navodi se u priopćenju Nadzornog odbora mostarskog Aluminija. Zbog toga je NO Aluminija na mjesto vršitelja dužnosti direktora imenovao Ivu Bradvicu, dosadašnjeg izvršnog direktora za pravne, kadrovske i zajedničke poslove Aluminija, na razdoblje od šest mjeseci do imenovanja stalnih članova Uprave.
LONDON - Euro je u petak ojačao na međunarodnim tržištima valuta nakon odluke Europske središnje banke (ECB) o nastavku programa kupovanja portugalskih i irskih državnih obveznica, što je ublažilo zabrinutosti u vezi s dužničkim problemima u eurozoni. Euro je ojačao 0,2 posto na 1,3252 dolara. Dolar je prema jenu oslabio 0,4 posto, te se njime trgovalo po 83,50 jena. Jedinstvena europska valuta crpila je podršku iz pada premija na državne obveznice rubnih zemalja eurozone u petak, nakon što je ulagače ohrabrila ECB-ova najava da će nastaviti program kupovine dužničkih papira članica eurozone. Rast indeksa aktivnosti u uslužnom sektoru eurozone i prometa u maloprodaji, te Bundesbankovo podizanje prognoze rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini također su poduprli rast vrijednosti eura, budući da su zasada otklonili bojazni ulagača u vezi s dužničkim problemima u eurozoni. Dolar je, pak, pritisnuo podatak da je američa stopa nezaposlenosti u studenom porasla na 9,8 posto, dosegnuvši najvišu razinu u sedam mjeseci.