FRANKFURT - Čelnik Europske središnje banke (ECB) poručio je u četvrtak da će središnja banka nastaviti s programom izvanrednih mjera kojima se komercijalnim bankama osigurava dostatna likvidnost kako bi odgovorile na dužničku krizu. Jean-Claude Trichet na tiskovnoj konferenciji održanoj nakon završetka bančinog zasjedanja također je potvrdio nastavak programa otkupa državnih obveznica zemalja eurozone, no nije želio komentirati tržišne spekulacije da bi banka mogla povećati te kupovine. U ECB-u potvrđuju da će provedbu izvanrednih mjera poticanja likvidnosti nastaviti dok je god potrebno, a najmanje do kraja prvog tromjesečja iduće godine. ECB je objavio i najnovije procjene gospodarskog rasta, prema kojima prognozira godišnji rast realnog BDP-a eurozone u rasponu od 1,6 do 1,8 posto u 2010., od 0,7 do 2,1 posto u 2011., te u rasponu od 0,6 do 2,8 posto u 2012. Te su prognoze više-manje u skladu s prognozama međunarodnih organizacija, navode iz ECB-a. Što se tiče prognozi inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena, ona se ove godine očekuje u rasponu od 1,5 i 1,7 posto. Za iduću godine prognozira se u rasponu od 1,3 do 2,3 posto, a u 2012. između 0,7 i 2,3 posto. Na bančinom zasjedanju potvrđene su postojeće rekordno niske ključne kamatne stope u visini jedan posto.
LUXEMBOURG - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i Europskoj uniji ponovno su porasle u listopadu, i to za 0,4 posto odnosno 0,5 posto, objavio je u četvrtak europski statistički ured. Time je njihov rast blago ubrzao u odnosu na rujan, kada su cijene porasle za 0,3 posto. Na godišnjoj razini uvećane su za 4,4 posto u 16-članoj eurozoni, te za 4,5 posto u EU. Najizrazitiji rast proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini zabilježen je u Francuskoj i Nizozemskoj (po 0,8 posto), te Danskoj, Španjolskoj i Švedskoj (po 0,6 posto). Najveći pad cijena zabilježila je Irska (0,8 posto), Latvija (0,6 posto), Italija i Portugal (po 0,2 posto). Na godišnjoj pak razini, prema podacima kojima raspolaže Eurostat, najveći rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježili su Malta (14,8 posto), Bugarska (10,1 posto), i Mađarska (10,0 posto), a najmanji Irska (1,7 posto) i Češka (2,6 posto). Samo je Slovačka zabilježila njihov pad, i to za 1,1 posto.
RIM - Talijanska banka UniCredit otvorit će 900 novih poslovnica u istočnoj Europi, najavio je njezin izvršni direktor Federico Ghizoni, spomenuvši i važnu ulogu Hrvatske. Banka će otvoriti 300 novih poslovnica u Rumunjskoj, 120 u Mađarskoj, 180 u Rusiji, Bugarskoj i Srbiji i još 300 u Turskoj. U istočnoj Europi možemo se širiti bolje i brže nego naša konkurencija. Još ima prostora za rast u sektoru poslovanja s građanima i tvrtkama, kao i u sektoru investicijskog bankarstva, kazao je Ghizzoni u Londonu prilikom predstavljanja novog plana širenja poslovanja. UniCredit je u prvom redu zainteresiran za rast u Rusiji, Turskoj i Poljskoj, ali važne su i Hrvatska i Češka, kazao je bančin čelnik. Opovrgnuo je informaciju da je banka sastavila popis zemalja iz kojih se namjerava povući. Naglasio je također da UniCredit ne namjerava ulagati u baltičke zemlje, Slovačku i Sloveniju.
BRUXELLES - Europski poslodavci pri zapošljavanju mladih diplomanata cijene sposobnost za timski rad, prilagodljivost, komunikativnost i poznavanje stranih jezika gotovo jednako kao i stručnost, te poznavanje rada na računalu, pokazalo je novo ispitivanje Eurobarometra. Prema tom ispitivanju 87 posto poslodavaca prethodno radno iskustvo smatra ključnim. Upitani da izaberu jednu mjeru koju bi sveučilišta trebala poduzeti da poboljšaju izglede za zapošljavanje svojih studenata, 39 posto ih je navelo sektorsku praksu kao integralni dio studijskih programa. Ispitivanje je također pokazalo da je više od četvrtine poslodavaca (28 posto) zaposlilo diplomante iz drugih europskih zemalja, a 18 posto izvan Europe kako bi dobili najtalentiranije kandidate. Ispitivanje je provedeno telefonom od 30. kolovoza do 7. rujna na više od 7.000 poslodavaca u javnom i privatnom sektoru u 31 europskoj zemlji, uključivo Hrvatsku.
CANCUN - Afričke nacije mogu prekinuti ovisnost o uvozu hrane i same proizvoditi dovoljno da nahrane svoje rastuće stanovništvo već u idućoj generaciji i to unatoč nedaćama što ih donose klimatske promjene, tvrdi se u međunarodnoj studiji koju je vodio profesor Calestous Juma sa sveučilišta Harvard. "Afrika može hraniti samu sebe. I ona može od gladnog uvoznika postati samodostatni proizvođač u samo jednoj generaciji", navodi se u studiji. Oko 70 posto Afrikanaca uključeno je u poljoprivredni sektor no unatoč tomu pothranjeno je oko 250 milijuna ljudi ili četvrtina stanovništva najsiromašnijeg kontinenta. Broj pothranjenih narastao je za 100 milijuna od 1990. U studiji predstavljenoj usporedo s održavanjem svjetskog summita o klimi u Cancunu u Meksiku, Juma je priznao da će klimatske promjene otežati taj proces, no da bi se uspjelo valja promijeniti politike kakve su dovele do ovisnosti o pomoći u hrani. Studija "Nova žetva, poljoprivredna inovacija u Africi", poziva nacionalne vođe na veće sudjelovanje u rješavanju problema kao što su voda, energetika, prijevoz, komunikacije i obrazovanje.
LONDON - Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta, jer je ulagače razočaralo što čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet nije najavio povećanje bančina programa kupovina državnih obveznica članica eurozone. Euro je tako oslabio prema dolaru 0,1 posto na 1,3121 dolar nakon što je prethodno nakratko dodirnuo i razinu od 1,3217 dolara. Dolar je pak ostao gotovo nepromijenjen prema jenu i njime se trgovalo po 84,12 jena. Poduprt takvim očekivanjima, euro je u srijedu zabilježio najsnažniji rast prema dolaru u više od mjesec dana. Sve su oči bile uprte u ECB u očekivanju da će njegov predsjednik Jean-Claude Trichet najaviti povećanje programa kupovine državnih obveznica članica eurozone kako bi se zaustavilo širenje dužničke krize u eurozoni. Poduprt takvim očekivanjima, euro je u srijedu zabilježio najsnažniji rast prema dolaru u više od mjesec dana. Čelnik ECB-a prilikom objave odluke o zadržavanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni na rekordno niskoj razini od jedan posto nije iznio nikakve konkretne brojke o vrijednosti programa. "Trichet nije naznačio da će ECB povećati vrijednost programa kupovine obveznica kao što se tržište nadalo", zaključio je Omer Esiner iz washingtonskog Commonwealth Foreign Exchangea.