Dnevni list/Mostar - Mesić: Hrvatska će uvijek podupirati Hrvate u BiH
Predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić izjavio je u intervju mostarskom Dnevnom listu kako će Hrvatska uvijek podupirati Hrvate u BiH pozivajući ih istodobno da se za svoja prava bore u Sarajevu.
"Hrvati kao konstitutivni narod BiH svoj položaj mogu poboljšati kroz veće angažiranje u društvenom i političkom životu, odnosno kroz participiranje u tijelima vlasti, a Hrvatska će svoju pomoć nastaviti davati kroz kulturne, znanstvene i sportske projekte. Jedino na taj način mogu osigurati prosperitet i boljitak unutar BiH", rekao je Mesić dodajući da će se zauzimati za jačanje i međusobne suradnje dviju država.
"Podržavat ću nastojanje da naše međudržavne granice ne budu barijere nego mjesta suradnje, kako u bilateralnim odnosima RH i BiH, tako i u svim oblicima regionalne suradnje, kao i u europskim procesima", istaknuo je. Pozvao je gospodarstvenike iz BiH i Hrvatske da zajednički nastupaju na trećim tržištima ističući da politika ne treba biti kočnica suradnje.
"Najveći uspjeh postići će se onda kada se tvrtke ne budu dijelile na hrvatske, srpske ili bošnjačke, nego isključivo prema kriteriju uspješnosti", rekao je aktualni hrvatski predsjednik.
Mesić je u razgovoru odbacio optužbe predsjedničkog kandidata i čelnika Hrvatskog bloka Ivića Pašalića da je odgovoran za visinu kazne koju je Haaški sud izrekao čelniku srednjobosanskih Hrvata Dariju Kordiću.
DW/Bonn - Sanader: Uspjeh u vanjskoj politici odrazit će se i na unutarnje političke prilike
Približavanje Europskoj uniji i počeci pregovora ne predstavlja samo uspjeh na vanjskopolitičkom planu, to je i iznimno unutarnjepolitičko pitanje zbog usuglašavanja hrvatskog zakonodavstva i prakse koje će imati velikog utjecaja na unutarnje prilike u Hrvatskoj, istaknuo je predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader u razgovoru za Deutsche Welle.
Početak pregovora, "koji će se dogoditi za dva i pol, tri mjeseca,(...) je veliki uspjeh svih nas u Hrvatskoj, tako i Vlade, koja je vodila sve to", ocijenio je Sanader u razgovoru.
Glede gospodarstva Sanader je istaknuo da je Hrvatska na makroekonomskom planu postigla velike rezultate, primjerice "smanjila deficit državnog proračuna sa 6,3 posto na 4,5 posto, prvi put u zadnje četiri, pet godina u rujnu je imala ispod 300 tisuća nezaposlenih", a posebno ističe promjenu trenda odnosa uvoza i izvoza.
"Za 14 godina hrvatske samostalnosti uvoz je rastao dva puta brže od izvoza. Ove godine izvoz je rastao u prvih devet mjeseci za 15 posto, a uvoz za sedam posto. To su veliki rezultati, kad tome pridodamo još i činjenicu da je ovo bila najbolja turistička sezona, ne samo od hrvatske samostalnosti nego i u vrijeme Jugoslavije. Prema tome imamo razloga biti zadovoljni, ali ja ne mogu kao premijer biti do kraja zadovoljan, jer bih želio da se i standard hrvatskih građana poboljša", rekao je Sanader u razgovoru.
Dnevni avaz/Sarajevo - Terzić: Odnosi BiH i Hrvatske su jako dobri
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić ocijenio je u petak kako su odnosi njegove zemlje s Hrvatskom vrlo dobri te je najavio kako će tijekom 2005. godine uslijediti rješavanje preostalih otvorenih pitanja poput statusa luke Ploče.
"Za razliku od prije, s Hrvatskom sada imamo jako dobre odnose. Ova zemlja više nije problem već primjer za BiH, ona je jako daleko otišla na europskom putu", kazao je Terzić u novogodišnjem intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz".
Posebno pozitivnom Terzić je ocijenio odluku Hrvatske o odricanju od posebnih paralelnih veza s Federacijom BiH i preusmjeravanju suradnje na razinu države BiH.
Osim napora kako bi se reguliralo korištenje i status luke Ploče, Terzić u novoj godini najavljuje i postizanje sporazuma o
imovinsko-pravnim odnosima s Hrvatskom.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH kazao je kako očekuje da bi gradnja prvih dionica auto ceste na dijelu koridora V c koji prolazi kroz tu zemlju mogla početi s prvim danima 2006. godine do kada bi trebala biti dovršena projektna dokumentacija.
VOA/Washington - Dva konkurentska naftovoda preko jugoistoka Europe
Kroz zemlje europskog jugoistoka mogla bi prolaziti dva nova naftovoda kojima će ruska nafta stizati do zapadne Europe, jedan će spajati bugarsku obalu Crnog mora s lukom u Albaniji, a drugi naftovod će od rumunjske luke Constanza, preko Srbije i Hrvatske, naftu iz Kaspijskog mora voditi do Italije i Austrije, izvješćuje postaja Glas Amerike povodom potpisivanja sporazuma o izgradnji naftovoda od Bugarske do Albanije.
Premijeri Bugarske, Albanije i Makedonije potpisali su sporazum o izgradnji naftovoda od Crnog do Jadranskog mora koji bi trebao povezivati bugarsku luku Burgas s albanskom Valonom preko Makedonije, izvješćuje postaja.
Konkurentski prijedlog pravca naftovod uključuje Rumunjsku, Srbiju i Hrvatsku, piše postaja navodeći da su po projektima oba su naftovoda duga oko tisuću kilometara i svaki bi stajao između 750 milijuna i jedne i pol milijarde dolara, dnevno bi se svakim naftovodom moglo isporučiti oko 750 tisuća barela nafte, a obje se strane nadaju da bi izgradnja mogla započeti 2005. godine.
Henry Owen, bivši dužnosnik američke vlade i bankar uključen u projekt sjevernog naftovoda, izjavio je za Glas Amerike da će sjevernija ruta, kroz Hrvatsku, u Washingtonu znatno lakše dobiti potrebnu novčanu pomoć putem kredita Svjetske banke i istaknuo da će projekt pomoći svakoj od tri države kroz koje prolazi, Rumunjskoj, Srbiji i Hrvatskoj, jer sve bi tri dobile investicije za izgradnju naftovoda, a zatim i prihode.
"Dobar dio sredstava doći će od Međunarodne financijske korporacije, djela Svjetske banke, koja nudi povoljne kamate. Oni već financiraju studiju, ali ne studiju izvodivosti nego studiju o sljedećem koraku za međudržavno povjerenstvo koje čine tri zemlje prvotno uključene u projekat, a to su Rumunjska, Srbija i Hrvatska", kaže Owen i dodaje da su sada za taj projekt zainteresirane i Italija i Austrija. Owen je za postaju rekao i da sumnja da će oni koji podupiru južnu putanju naftovoda dobiti potrebna financijska sredstva.
VOA navodi da se već 12 godina razmatra južni put za naftovod koji promovira američka kompanija AMBO (Albansko-makedonsko-bugarska naftna kompanija). Grčkoj je draži projekt južnog naftovoda, jer želi da nafta skreće prema jugu i nekoj nekoj luci umjesto da do mora dolazi preko Albanije no dodaje da se ključni igrač u oba projekta, Rusija, još se nije izjasnila koji naftovod više podupire jer je njoj samo važno da ruska i kaspijska sirova nafta ide preko Balkana, a ne više tankerima kroz prometni Bosporski tjesnac u Turskoj, napominje se u prilogu postaje.