"Godina na izmaku je zadnja godina hrvatske 'potpune neovisnosti' koja se je pokazivala i u njenom ignoriranju međunarodnih odnosa. S početkom pregovora Europska komisija počinje i sa screeningom hrvatskih ustanova, provjerom načela vladavine prava, pa i provedbe načela Pacta sunt servanda (Ugovore se mora poštovati) - to će postati međunarodna obveza. Više nisu prihvatljive okolnosti iz razdoblja sklapanja sporazuma Račan-Dnovšek, kad je Hrvatska dobila kompenzaciju za sporazum koji je vlada potvrdila, ali ga nikad nije realizirala", navodi Gjenero.
Isto tako, navodi se u ocjeni analitičara "Dela", neprihvatljivim će postati "unilateralizam karakterističan za prijašnji saziv Sabora, kad je proglašen zaštitni ekološko-ribolovni pojas u Jadranu". Gjenero dodaje da je promjena raspoloženja u hrvatskoj politici vidljiva i iz pomirljivog razmišljanja akademika Davorina Rudolfa o strateškom savezništvu Hrvatske i Slovenije putem "mini Europske unije". Rudolf je inače, tvrdi Gjenero, stekao glas "nacionalističkog radikala" kad je riječ o odnosima Slovenije i Hrvatske.
"Hrvatska se je zadnjih godina promijenila na bolje iako se to u njenom gledanju na bilaterale granične probleme sa Slovenijom jedva primjećivalo. Mediji su u zadnje vrijeme slobodniji nego ikada ranije, a i javne rasprave mnogo su razumnije. No, kad na dnevni red dođe Savudrijska vala, odnosno Piranski zaljev, razumna retorika u trenutku otklizi u kolektivističku nacionalističku retoriku, karakterističnu za vrijeme Franje Tuđmana", piše Gjenero u "Delu".
Čini se, navodi se u analizi "Dela", da će manevarski prostor u Hrvatskoj za "opstrukciju dogovorenog otklanjanja bilateralnih problema sa Slovenijom" u idućoj godini biti bitno manji. Ni Piculi ni Žužulu nije uspjelo problem granice "pomesti pod tepih" preko "nametanja dogovora o međunarodnoj arbitraži", a Europska unija od svojih članica očekuje da ih ne opterećuju svojim bilateralnim problemima. Zato je jasno da je pred Slovenijom i Hrvatskom razdoblje u kojem će se početi truditi da same potraže dogovor, "ali ne takav u kojemu bi jedna strana dobila onoliko koliko druga izgubi", piše Gjenero, dodajući da se čini "kako je toga svjesna i hrvatska politička elita".
Stajalište slovenskog premijera Janeza Janše da pred početak pregovora Hrvatske s EU-om treba otvoriti pitanje dogovora o granici je dobro, ali mu nedostaje inicijativnosti, nastavlja Gjenero. "Nije dobro da se iz poteza slovenske diplomacije i civilnih inicijativa, pa niti iz stajališta eksperata, ne može razabrati iz čega se ovaj put sastoji slovenska pregovaračka inicijativa. Naravno, jasno je da ona ne bi trebala zakasniti na prvi let tijekom kojeg će se Hrvatska morati odreći balkanskog mentaliteta za rješavanje problema koji opterećuju obje države, ograničavajući im prostor za stratešku suradnju", zaključuje Gjenero u "Delu".