Dnevnik/Novi Sad - Hrvatska još potražuje umjetnine iz SCG
Hrvatska ima poduži popis umjetnina koje potražuje od Srbije i Crne Gore (SCG) i zato će predstavnici dviju država intenzivirati pregovore o njima, kao i o dinamici njihova vraćanja, izjavila je za novosadski "Dnevnik" pomoćnica ministra kulture Republike Hrvatske Branka Šulc.
Ona je navela da Likovna kolonija Ernestinovo, kojoj je nedavno vraćeno 38 skulptura i reljefa, potražuje još oko 300 slika i skulptura koji su bili dio fundusa Kolonije od 600 umjetnina.
"Time se upravo bavi Interpol, jer nema traga o tome da su oni u SCG", izjavila je za "Dnevnik" pomoćnica ministra, i dodala da su vraćene skulpture u "dobrom stanju, osim manjih oštećenja zbog vlage".
Osim ikona iz parohijske crkve u Boboti, koje su također vraćene, Branka Šulc je najavila da će početkom godine biti vraćene još tri ikone.
Pomoćnica ministra kulture još je istaknula da se dio hrvatskog kulturnog blaga nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu i Muzeju Srpske pravoslavne crkve, kao i u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu, te u Patrijaršijskom dvoru u Srijemskim Karlovcima.
Sljedeći sastanak predstavnika Hrvatske i SCG o nastavku provođenja sporazuma o restituciji zakazan je za veljaču sljedeće godine.
BBC/London - Hrvati u BiH i predizborna kampanja
Stanje u Bosni i Hercegovini nije tema koja bi zanimala birače u samoj Hrvatskoj, ali budući da na hrvatskim izborima pravo glasa imaju i Hrvati iz Bosne i Hercegovine s hrvatskim državljanstvom, neki su se predsjednički kandidati uputili i u Hercegovinu, piše Maroje Mihovilović za BBC.
Prvi je tamo otišao bivši najbliži politički savjetnik predsjednika Franje Tuđmana Ivić Pašalić, koji se založio za formiranje trećeg hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, a nakon njega došla je predsjednička kandidatkinja vladajuće Hrvatske demokratske zajednice Jadranka Kosor da bi agitirala kod tamošnjih birača, s gotovo stalnom pratnjom tijekom ove predizborne kampanje hrvatskog premijera Ive Sanadera, piše Mihovilović za BBC.
Za razliku od drugih hrvatskih političara koji su dolazili u Hercegovinu i davali izjave koje su se mogle tumačiti i kao izravno miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, Sanader Hrvatima u BiH-a neizravno poručuje da Hrvatska daje potporu njihovim težnjama, ali rješenje za svoje probleme moraju tražiti u Sarajevu, piše Mihovilović primjećujući da se Sanader libi i onoga što su svojedobno uradili neki drugi ljudi iz hrvatskog političkog vodstva kada su se založili za reviziju Daytonskog sporazuma pri čemu su mislili na ukidanje Republike Srpske.
Hrvatski mediji i političari s pozornošću prate rasplet događaja u Republici Srpskoj, procjenjujući da bi sadašnji događaji mogli imati važne posljedice po budućnost Bosne i Hercegovine te po položaj Hrvata u njoj, piše Mihovilović.
Danas/Beograd - Kangrga: I Hrvatskoj i Srbiji treba građanska revolucija
Hrvatskoj treba građanska revolucija, a nesumnjivo je da i Srbija ima istu potrebu da se iz političkog uređenja u kojem je osnovni princip privilegij, prijeđe na vladavinu prava građana jednakih pred zakonom, izjavio je poznati zagrebački filozof, profesor Milan Kangrga u razgovoru za beogradski dnevnik "Danas" od četvrtka.
"Ostao sam dosljedan životom i mišljenjem, i umrijet ću kao socijalist. Ono što su napisali prije par stoljeća zove se Deklaracija o pravima čovjeka i građana, a ne Francuza. Teško je, na žalost, polemizirati danas s ljudima koji malo čitaju. Na djelu je bezobrazluk, brbljarija, nedoučenost. O čemu s takvima možemo pričati? Da nacionalizam i demokracija nisu mogući u isto vrijeme? Da slobodarski kritički impuls ne može selektivno kritizirati desnicu i zatvarati oči pred činjenicom da su i nacionalizam i kapitalizam na istoj strani", kazao je Kangrga, čija je najnovija knjiga "Etika" predstavljena u utorak u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, gdje je na tribini predstavljen kao "najveći živući filozof s područja bivše Jugoslavije".
"Prepušteni smo nacionalistima, konzervativnim političarima i kršćanima. Da, oni čine idealnu zajednicu, jedino što me zbunjuje je masovnost. Ne bih govorio o Srbiji, vi sami izvucite analogiju, ali kod nas ne samo da su opljačkali Hrvatsku za sto godina unaprijed, nego su i ubojice, pa iako se polako izvlači na vidjelo što su činili, opet im se masovno aplaudira. Grozno je kad vidite da vam na televiziji, na pitanje o NDH, 58 posto sugrađana diže ruku i glasa za to koljaštvo. Ustaštvo i četništvo nije politička pozicija, mada se stalno trude da ih uvedu u legitimne političke opcije. Vi ste još sretni da su vam četnike samo izjednačili s partizanima, kod nas su partizani izbrisani, ustašama se pokušava pripisati borba za nekakve nacionalne interese", kazao je Kangrga za "Danas".
"Ružno je kad se netko cijeli svoj život, ili najveći dio svog aktivnog filozofskoga rada, deklarira kao marksist, piše marksistička djela, onda kaže da je to njegova mladenačka zabluda kako bi se uklopio u novu situaciju jer je, recimo, Tuđman došao na vlast. Ja sam ih nazvao švercerima vlastitog života. Znate šta, meni je razumljivo da netko šverca, hoće zaraditi, ali kad netko šverca svojim životom - nije čak ni kameleon, nego je i komunist i udbaš i liberal i nacionalist, sve u jednom. Strah vas bude od takvih, a takvi kod nas uvijek o nečem odlučuju", zaključio je Kangrga.