Dnevni Avaz/Sarajevo - Dokić: Most za Pelješac ne smije priječiti pristup BiH otvorenom moru
Most koji treba spojiti poluotok Pelješac s kopnom mora biti izgrađen tako da ne priječi slobodan pristup Bosni i Hercegovini otvorenome moru, izjavio je ministar transporta i komunikacija BiH Branko Dokić.
U izjavi koju u srijedu prenosi sarajevski "Dnevni avaz", Dokić je pojasnio kako o visini lukova na budućem mostu ovisi hoće li BiH iz Neuma imati pristup otvorenome moru što je pravo koje joj pripada sukladno međunarodnim konvencijama.
"Uvjeren sam da će Hrvatska izgraditi most u dimenzijama predviđenim međunarodnim konvencijama. Tim prije što je Hrvatska svakim danom bliža Europskoj uniji i ne može sebi priuštiti da na izgradnji jednog mosta sruši dostignuti stupanj ozbiljnosti kojom je prihvaćena kao partner Bruxellesa", rekao je Dokić.
Dokić je pojasnio kako bi gradnja mosta mimo pravila predviđenim međunarodnim konvencijama, odnosno pravljenje nižih lukova zahtijevala suglasnost vlasti BiH.
"Državni organi BiH neće dati pristanak na gradnju mosta koji bi nama onemogućio slobodan pristup otvorenome moru", rekao
bosanskohercegovački dužnosnik.
U Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, kako navodi "Avaz", očekuju da Hrvatska konzultira vlasti BiH i oko gradnje dijela auto ceste prema Dubrovniku koja bi trebala prolaziti unutar graničnog pojasa između dvije države od 30 kilometara. Ministar Dokić ipak ističe kako još uvijek nema ni projekta za gradnju tog dijela auto ceste pa se ne zna hoće li ona prolaziti tim dijelom teritorija.
On navodi kako je s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom i ministrom mora, turizma, prometa i veza Božidarom Kalmetom već razgovarao i o tom pitanju i izrazio uvjerenje da Hrvatska neće učiniti ništa protivno međunarodnim konvencijama. Dokić je također demantirao tvrdnje nekih medija da je Kalmeti obećao neke ustupke vlasti BiH bude li Hrvatska spremna izgraditi dionicu auto ceste prema Banja Luci.
Delo/Ljubljana - Kada šengenski režim na granici sa Slovenijom
Prvi mogući termin za uvođenje kontrole granice s Hrvatskom prema svim odredbama Šengenskog sporazuma je listopad 2007. godine, piše u srijedu ljubljansko "Delo".
Kako je za list izjavio Marko Gašperlin, pomoćnik direktora policije, očekuje se da će Europska komisija sredinom iduće godine donijeti akt na osnovi kojega će se ocjenjivati spremnost novih članica EU-a na učinkovitu kontrolu vanjske granice Unije, a postupak provjere te spremnosti odvijat će se tijekom cijele 2006. godine.
Gašperlin je rekao da Slovenija u međuvremenu mora izvršiti svoj dio posla u pripremama, ali i Europska komisija koja do travnja 2007. mora osposobiti i uvesti u operativnu upotrebu usavršeni šengenski informativni sustav (SIS 2) potreban za primjenu šengenskih pravila kontrole vanjske granice u novim članicama koje su u članstvo primljene 2004. godine.
U vremenskom razdoblju od tri godine Slovenija mora osigurati učinkovitu kontrolu granice s Hrvatskom, kako bi otpala kontrola putnih dokumenata onih koji iz Slovenije ulaze u Italiju i Austriju, a koja se i dalje provodi iako je nadzor relativno liberalan, piše "Delo". Među problemima u ispunjavanju svih standarda šengenskog sporazuma na granici s Hrvatskom "Delo" navodi da je velika teškoća u osiguranju kadra potrebnog policiji jer među mladima za taj posao nema puno interesa.
Delo/Ljubljana - U idućoj godini moguć razuman dijalog Hrvatske i Slovenije
U idućoj se godini po prvi put Sloveniji otvara prostor za uspostavu razumnog dijaloga s Hrvatskom, ali nije dobro što Janšina vlada u tome nema više inicijative, ocjena je koju u vezi s početkom hrvatskih pregovora s Europskom unijom u ljubljanskom "Delu" daje Davor Gjenero.
"Godina na izmaku je zadnja godina hrvatske 'potpune neovisnosti' koja se je pokazivala i u njenom ignoriranju međunarodnih odnosa. S početkom pregovora Europska komisija počinje i sa screeningom hrvatskih ustanova, provjerom načela vladavine prava, pa i provedbe načela Pacta sunt servanda (Ugovore se mora poštovati) - to će postati međunarodna obveza. Više nisu prihvatljive okolnosti iz razdoblja sklapanja sporazuma Račan-Dnovšek, kad je Hrvatska dobila kompenzaciju za sporazum koji je vlada potvrdila, ali ga nikad nije realizirala", navodi Gjenero.
Isto tako, navodi se u ocjeni analitičara "Dela", neprihvatljivim će postati "unilateralizam karakterističan za prijašnji saziv Sabora, kad je proglašen zaštitni ekološko-ribolovni pojas u Jadranu". Gjenero dodaje da je promjena raspoloženja u hrvatskoj politici vidljiva i iz pomirljivog razmišljanja akademika Davorina Rudolfa o strateškom savezništvu Hrvatske i Slovenije putem "mini Europske unije". Rudolf je inače, tvrdi Gjenero, stekao glas "nacionalističkog radikala" kad je riječ o odnosima Slovenije i Hrvatske.
"Hrvatska se je zadnjih godina promijenila na bolje iako se to u njenom gledanju na bilaterale granične probleme sa Slovenijom jedva primjećivalo. Mediji su u zadnje vrijeme slobodniji nego ikada ranije, a i javne rasprave mnogo su razumnije. No, kad na dnevni red dođe Savudrijska vala, odnosno Piranski zaljev, razumna retorika u trenutku otklizi u kolektivističku nacionalističku retoriku, karakterističnu za vrijeme Franje Tuđmana", piše Gjenero u "Delu".
Čini se, navodi se u analizi "Dela", da će manevarski prostor u Hrvatskoj za "opstrukciju dogovorenog otklanjanja bilateralnih problema sa Slovenijom" u idućoj godini biti bitno manji. Ni Piculi ni Žužulu nije uspjelo problem granice "pomesti pod tepih" preko "nametanja dogovora o međunarodnoj arbitraži", a Europska unija od svojih članica očekuje da ih ne opterećuju svojim bilateralnim problemima. Zato je jasno da je pred Slovenijom i Hrvatskom razdoblje u kojem će se početi truditi da same potraže dogovor, "ali ne takav u kojemu bi jedna strana dobila onoliko koliko druga izgubi", piše Gjenero, dodajući da se čini "kako je toga svjesna i hrvatska politička elita".
Stajalište slovenskog premijera Janeza Janše da pred početak pregovora Hrvatske s EU-om treba otvoriti pitanje dogovora o granici je dobro, ali mu nedostaje inicijativnosti, nastavlja Gjenero. "Nije dobro da se iz poteza slovenske diplomacije i civilnih inicijativa, pa niti iz stajališta eksperata, ne može razabrati iz čega se ovaj put sastoji slovenska pregovaračka inicijativa. Naravno, jasno je da ona ne bi trebala zakasniti na prvi let tijekom kojeg će se Hrvatska morati odreći balkanskog mentaliteta za rješavanje problema koji opterećuju obje države, ograničavajući im prostor za stratešku suradnju", zaključuje Gjenero u "Delu".
Dnevnik/Novi Sad - Odbor srpskih izbjeglica u Vojvodini kritizira OESS
Objavljivanjem "Vodiča za povratnike" misija OESS-a u Hrvatskoj pokušava relativizirati odgovornost hrvatskih vlasti za opstrukciju u procesu povratka i poštovanje ljudskih prava izbjeglica i povratnika, ocjenjuje u svom priopćenju Regionalni odbor za pomoć izbjeglicama Vojvodine, koje u srijedu prenosi novosadski "Dnevnik".
"Za svoje suradnike u novoj kampanji OESS je opet izabrao provjerene kadrove iz Komesarijata za izbjeglice, UNHCR-a i nekih nevladinih organizacija u Srbiji i Crnoj Gori (SCG), koji se deset godina bave povratkom izbjeglica u Hrvatsku a u tome nisu postigli nikakve rezultate", ističe se u priopćenju Regionalnog odbora za pomoć izbjeglicama Vojvodine, organizacije za pomoć Srbima izbjeglim iz BiH i Hrvatske. Optužujući te institucije da nenamjenski troše velika sredstva Odbor navodi da istodobno "kriminalci iz državnih i fantomskih agencija iz Zagreba i Novog Sada krivotvorenim dokumentima prodaju izbjegličke kuće u Hrvatskoj".
Regionalni odbor za pomoć izbjeglicama Vojvodine poziva izbjeglice u SCG-u da ignoriraju pozive OESS-a i da "nikada više ne daju legitimitet ljudima čije organiziranje i način rada više sliče zatvorenim kastama nego humanitarnim organizacijama", prenosi "Dnevnik".