Politika/Beograd - Pupovac: Sporazum s vladom otvorio politički prostor
Sporazum Vlade Hrvatske i srpskih zastupnika u Hrvatskom saboru nije ostvaren u svim elementima predviđenim za rješavanje do kraja ove godine, ali je stvoren puno veći politički prostor za realizaciju dogovorenoga, ali i onoga što tim sporazumom nije definirano, u smislu političke afirmacije Srba u Hrvatskoj uopće, izjavio je saborski zastupnik Milorad Pupovac za beogradsku "Politiku" od ponedjeljka.
"U osnovi, cilj sporazuma je bio da se Srbi izbore za svoja prava koja su, kao što se zna, bila na ledu. Ili se čekalo i odgađalo njihova rješenja, ili se, naprosto, mislilo da će se ljudi umoriti i da neće inzistirati na svojim pravima. S druge strane, naš cilj bio je da se izborimo za političko građanstvo Srba u Hrvatskoj, da budu priznati kao građani, kao politička činjenica u životu Hrvatske, u Saboru, u vladinim institucijama i na lokalnoj razini gdje žive. I to smo, uz sve teškoće koje imamo, u dobroj mjeri - neću reći uspjeli - već stvorili pretpostavke za uspjeh", kazao je Pupovac.
Protekle godine iz tog sporazuma, kaže Pupovac, još nije ostvareno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava.
"Tu smo izborili nove rokove, koji će biti produženi za još šest mjeseci, do kraja lipnja 2005. godine. To će se početi rješavati sljedeće godine, a također nismo uspjeli riješiti niti pitanje participacije Srba u državnim institucijama u sredinama povratka - u policiji, sudovima, izvršnim organima vlasti, javnim poduzećima", rekao je Pupovac. On je dodao da se Srbi u Hrvatskoj istodobno bore i za to da otklone "kriminal i staro političko nasljeđe u sferi povratka izbjeglica i povratka njihove imovine, pri čemu želimo i javnosti i predsjedniku vlade podastrijeti činjenice da je riječ, s jedne strane, o politici koja još uvijek radi na tome da se Srbi ne vraćaju i daje prioritet naseljavanju, a s druge strane, da je riječ o kriminalnoj politici koja ne samo da pljačka Srbe, nego na račun pljačkanja Srba i sprječavanja njihovog povratka pljačka i državu. To smo otvorili i to nam oduzima puno vremena", kaže Pupovac, precizirajući da kad je riječ
o otkupu srpskih kuća posredstvom APN-a, riječ o dva nelegalna oblika rada: otkupu kuća bez suglasnosti vlasnika, a uz pomoć krivotvorenih punomoći, te sustavu tzv. dvostrukih ugovora.
"Naime, mnogi naši ljudi prevareni su tako što su posrednici zajedno s ljudima iz APN-a, po svoj prilici, u mnogim slučajevima sklapali dvostruke ugovore - jedan se prikazuje vlasniku i prodavatelju s, po pravilu, nižom cijenom, a drugi agenciji, po pravilu s višom cijenom", precizirao je Pupovac.
Dnevni list/Mostar - "Dnevni list" o navodnim Sanaderovim dogovorima s Beogradom
Mostarski "Dnevni list" u ponedjeljak u tekstu pod naslovom "Samo Sanader Srpsku spašava" piše o nedavnom posjetu hrvatskog premijera Beogradu gdje je razgovarao sa srbijanskim vodstvom.
Pozivajući se na neimenovane obavještajne izvore list piše: "Prilikom tog susreta Sanader i njegovi srbijanski partneri posebnu su pozornost posvetili BiH, odnosno sve prisutnijoj mogućnosti ukidanja republike Srpske zbog njezine nesuradnje s Haaškim tribunalom. Hrvatski premijer je navodno na tom sastanku obećao da će preko svojih ljudi u HDZ-u učiniti sve kako bi spriječili ukidanje manjeg bosanskohercegovačkog entiteta".
"Obavještajni izvor objašnjava kako ukidanje Republike Srpske ne bi samo ugrozilo britanski strateški projekt u ovom dijelu Europe, nego bi i ideja o trećem hrvatskom entitetu, koja još uvijek ima pristalica među nekim osobama u hrvatskom HDZ-u, postala zauvijek neostvarivom. Na naše pitanje koji su to Sanaderovi ljudi, dobili smo odgovor da su to Dragan Čović i nekolicina bivših obavještajaca koji cijelo vrijeme rade na zaštiti srpsko-rusko-britanskih interesa", nastavlja Dnevni list.
"Po obavještajnom izvoru, za danas predviđen i tajni sastanak u Posušju, na kojem bi navodno Sanader s opunomoćenicima i jatacima generala Gotovine, za kojeg se pretpostavlja da se nalazi na području Hercegovine, trebao otpočeti pregovore o uvjetima njegove predaje, kao i davanju instrukcija i ponuda određenim političkim lobijima koji su se cijelo vrijeme u javnosti deklarirali protiv njega i njegove politike, a u stvarnosti su, kako obavještajni izvor tvrdi, za Sanadera odrađivali lavovski dio posla ne samo oko profiliranja dva HDZ-a, nego i oko podjele interesa", piše mostarski list.
Dnevnik/Ljubljana - Podobnik: Cjelovitost Piranskog zaljeva ključna za opstanak Janšine vlade
Nekadašnji potpredsjednik slovenske vlade Marjan Podobnik u razgovoru za ljubljanski "Dnevnik" ocjenjuje da bi sadašnja vlada premijera Janeza Janše mogla ostati na vlasti dva mandata ako ne napravi neku ključnu pogrešku poput rasprodaje državne imovine strancima ili podjele Piranskog zaljeva.
"Odnos prema privatizaciji, te cjelovitost Piranskog zaljeva sa slobodnim pristupom Slovenije otvorenom moru ključne su točke u kojima ne bi trebalo napraviti greške", rekao je Podobnik u razgovoru za ljubljanski list "Dnevnik" od ponedjeljka.
Na pitanje da li su to točke zbog kojih bi Slovenska pučka stranka (SLS) koju vodi njegov brat Janez Podobnik mogla istupiti iz sadašnje vlade, rekao je da se radi o pitanjima od dugoročne važnosti, te da je formula uspješnih višestranačkih koalicija da u njima mora biti najzadovoljniji član koji predstavlja "najslabiju kariku".
"Tu se ne smiju napraviti prenagljeni i premalo promišljeni potezi. Uvjeren sam da će SLS biti čvrsti član koalicije", rekao je Podobnik, dodajući da se sa sadašnjim predsjednikom vlade Janezom Janšom posljednji put vidio nešto prije izbora održanih 3. listopada, a kasnije ne.
Večer/Maribor - Hrvatski konsenzus za EU po "slovenskom" modelu
U budućim pregovorima o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska želi iskoristiti iskustva Slovenije, osobito kad je riječ o suradnji vlade s parlamentom i političkim strankama, primjećuje mariborski dnevni list "Večer".
"Ministrica za europske integracije Kolinda Grabar Kitarović u najavi formiranja skupine za pregovore s EU posebno je naglasila da je Slovenija bila jedina država koja je, što se tiče pregovarača, postigla politički konsenzus. Ona smatra da je to vrlo dobar model koji bi se mogao upotrijebiti i u Hrvatskoj", navodi list koji dodaje da ministrica smatra kako je vrlo važno obavješćivanje političkih stranaka o pregovaračkom procesu.
"Uz to, ministrica za europske integracije inzistira i na važnoj ulozi parlamenta, kako je to bilo i u Sloveniji. Ta uloga trebala bi biti što transparentnija i jasnija, a cijeli pregovarački proces morao bi biti krajnje efikasan i brz", piše dopisnik lista iz Zagreba.
"Hrvatska diplomacija osim toga naglašava da u slučaju generala Ante Gotovine nema drugog rješenja osim da se on suoči sa sudom u Haagu. Velika je novost što vlast inzistira da ne smije doći do novog ekscesa poput marša ustaških uniformi u Zadru ili prikazivanja Gotovininih fotografija na javnim mjestima jer je Zagreb u vezi s tim dobio mnogo neugodnih pitanja iz europskih metropola", piše "Večer" u ponedjeljak.
La Padania/Milano - Kandidati i predpristupni fondovi EU-a
"Ankara je, barem je takva nada, još uvijek daleko od toga da u potpunosti postane europska prijestolnica no već počinje teretiti proračun Europske unije", primjećuje milanski dnevnik "La Padania", list stranke Lega Nord, u članku o raspodjeli sredstava proračuna EU-a.
Turska i sjeverni Cipar, "što predstavlja još veću anomaliju" Europsku uniju već koštaju sredstava predpristupnih fondova, piše list izdvajajući te fondove kao "najbolniju" točku europskog proračuna. Dok izdvajanje sredstava "ima smisla i savršeno opravdanje za Bugarsku u Rumunjsku, čiji je ulazak službeno predviđen za 1. siječnja 2007., i za Hrvatsku, za koju je predviđen početak pregovora o pristupu u ožujku, manje smisla ima za Tursku i doista malo za sjeverni Cipar kojeg sam EU, da i ne spominjemo njegovu članicu Cipar, ne priznaju kao državni entitet", piše list navodeći da je EU kroz predpristupne fondove odlučio podijeliti 2,1 milijardu eura (1,5 milijardi Rumunjskoj i Bugarskoj, 286,2 milijuna eura Turskoj, 105 Hrvatskoj i 120 turskoj zajednici sjevernog Cipra).
Europska komisija je sa svoje strane odobrila sredstva iz programa Cards za četiri zemlje zapadnog Balkana (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru i Makedoniju), piše list i napominje kako Hrvatska, premda je dio zapadnog Balkana, neće dobiti sredstva iz programa Cards jer je na raspolaganje već dobila mnogo veći iznos iz predpristupnih fondova EU-a.
UPI/Washington - EU - supersila u nastajanju
Europska unije je za klub koji je često ismijavan kao okoštala, troma i zaglibljena u birokraciji spektakularno uspješan u privlačenju novih članica, primjećuje agencija UPI u analizi povodom odluke o početku pregovora s Hrvatskom i Turskom donesene na summitu EU-a u petak u Bruxellesu.
Europsko vijeće je u petak u Bruxellesu donijelo odluku da u travnju počne pregovore o pristupu s Hrvatskom pod uvjetom da ona ostvari punu suradnju sa sudom u Haagu, piše europski dopisnik agencije ocjenjujući kako je to "izvanredno postignuće za bivšu jugoslavensku republiku koja je prije jednog desetljeća još uvijek bila u ratu". Ako neće biti zastoja u pregovorima očekuje se da će Hrvatska pristupiti Uniji 2008. ili 2009. godine, piše dopisnik agencije dodajući kako će pristupanje Hrvatske biti i dodatni poticaj ostalim balkanskim državama.
Europska unija je već sada najveća gospodarska sila svijeta, trgovinska unija i davatelj pomoći, a ulaskom Turske, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske imat će 600 milijuna stanovnika, dok će ulaskom preostale četiri balkanske zemlje broj članica skočiti na 33, ukazuje dopisnik agencije ocjenjujući kako Sjedinjene Države "možda nisu primijetile nastajanje europske supersile, no kada to učine mogle bi postati manje oduševljene davanjem potpore većoj, povezanoj i snažnijoj Uniji".