ZAGREB
Europska unija započet će pristupne pregovore s Hrvatskom 17. ožujka iduće godine bude li zemlja u potpunosti surađivala s Haškim sudom (ICTY), rekao je u utorak u Bruxellesu luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn predstavljajući prioritete luksemburškog predsjedanja Europskom unijom koje započinje 1 siječnja. Izvješće o toj suradnji pripremit će luksemburško predsjedništvo, pri čemu će biti u kontaktu kako s Hrvatskom tako i s Haškim sudom i njegovom glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte, rekao je luksemburški ministar. Predsjedništvo će o tome izvijestiti Vijeće Europske unije, odnosno ministre vanjskih poslova, koji će potom donijeti odluku, rekao je. "Luksemburško predsjedništvo želi da pristupni pregovori s Hrvatskom započnu", rekao je Asselborn, izrazivši uvjerenje da je "Hrvatska svjesna da mora dokazati svoju suradnju s Haagom", prenosi slovenska agencija STA.
ZAGREB
Odbjegli general Ante Gotovina nema nikakvu namjeru predati se Haškom sudu (ICTY), no njegova ponuda da ga se sasluša u Zagrebu i dalje vrijedi, izjavio je njegov odvjetnik Luka Mišetić u razgovoru za današnju "Slobodnu Dalmaciju". "General Gotovina, prema mome mišljenju, neće se predati, odnosno nema nikakvu namjeru predati se Den Haagu", izjavio je Mišetić. Međunarodna zajednica i ICTY, po njegovim će riječima, još dugo žaliti zbog činjenice što je Carla del Ponte odbila ponudu generala Gotovine za rješenje tog predmeta prije 18 mjeseci. "Bolju ponudu od generala Gotovine neće dobiti. Ponuda da ga se najprije sasluša u Zagrebu, pa onda odluči o njegovom statusu još uvijek je na snazi", naglasio je. U intervjuu povodom određivanja datuma za početak pregovora o članstvu Hrvatske u EU-om, uz uvjet pune suradnje s ICTY-em, Mišetić je ocjenio kako za ocjenu pune suradnje nije nužno da se Gotovina do 17. ožujka 2005. pojavi u Den Haagu, već "da Hrvatska učini sve kako bi ispunila preuzete međunarodne obveze". Podsjetio je kako se stalno govorilo da bez Gotovine u Den Haagu Hrvatska ne može dobiti - prvo avis, pa potom status kandidata i na kraju datum pregovora - no ipak je sve to dobila.
LJUBLJANA
Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u utorak da će pregovori Hrvatske s Europskom unijom dati "novi okvir" za rješenje nekih bilateralnih pitanja, osobito onih povezanih s granicom između Slovenije i Hrvatske. "Pregovori znače da stupaju na snagu i neka pravila ponašanja koja vrijede u organizaciji kojoj se i Hrvatska želi pridružiti. Za nas je to važna činjenica iako taj proces ne donosi ništa konkretno ili praktično vezano za neko od naših otvorenih pitanja", rekao je Janša na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja premijerske dužnosti, koja je inače bila uglavnom posvećena djelovanju nove vlade na ekonomskom području i u Europskoj uniji. Janša je izjavio da među europska pravila ponašanja spada i izbjegavanje jednostranih akata, poput onoga kojim je Hrvatska proglasila ekološko-ribolovni pojas u Jadranu. Za sporazum o granici s Hrvatskom, po njegovoj ocjeni, bit će potrebno najmanje dvije godine.
BANJA LUKA
Predstavnici Bošnjaka i Hrvata u institucijama RS podržavaju mjere Visokog predstavnika prema srpskim dužnosnicima kao i odluku američke Vlade kojom se zabranjuje ulazak u SAD svim čelnicima Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) zbog toga što RS punih devet godina nije izvršila obveze prema Haškom tribunalu izjavio je u utorak potpredsjednik Republike Srpske (RS) iz reda hrvatskog naroda Ivan Tomljenović. Nakon sastanka s predstavnicima Hrvata i Bošnjaka u institucijama RS Tomljenović je novinarima izjavio da oni zahtijevaju od najviših dužnosnika iz reda srpskoga naroda da umjesto blokade institucija, koja nije u interesu građana, preuzmu političku odgovornost za postojeće stanje u entitetu. Sudionici ovog sastanka pozdravili su ostavke premijera RS Dragana Mikerevića i ministra vanjskih poslova BiH Mladena Ivanića ukoliko su one "izraz njihove odgovornosti" za izostanak rezultata u suradnji RS s Haškim tribunalom.
RIM
Sve sam stariji i osjećam sve veću potrebu da mi pomažu suradnici, rekao je papa Ivan Pavao II. u utorak primajući članove rimske kurije radi tradicionalne razmjene božićnih čestitki, a govor, koji je samo dijelom pročitao, nastavio je čitati monsignor Leonardo Sandri. Ivan Pavao II. priznaje da mu je potrebna sve veća pomoć u upravljanju Crkvom, ali dakako naznačuje osnovne smjerove djelovanja. U govoru rimskoj kuriji Papa je naglasio potrebu "jedinstva među svim ljudima, a posebno među vjernicima". Papa je istaknuo kako treba "povećati ekumenski napor na svim razinama" sa stalnim "kontaktima, susretima i inicijativama s našom braćom različitih pravoslavnih i protestantskih crkava i crkvenih zajednica". Papa je naglasio da je ove godine primio mnoge važne predstavnike tih zajednica, te da je vratio dvije važne relikvije, ikonu Gospe od Kazana (koja je vraćena u Rusiju) i relikvije svetih Gregorija Nazianzea i Ivana Crisostoma (vraćene u Istanbul patrijarhu Bartolomeu I.). Sve to je bilo moguće zahvaljujući i suradnji rimske kurije. "Prolaskom godina sve se više osjeća potreba za Božjom i ljudskom pomoći. Hvala za stalni sklad u kojem radite zajedno sa mnom u službi univerzalne Crkve, svatko u ispunjavanju zadaće koja mu je povjerena", rekao je Papa članovima rimske kurije.
WASHINGTON
Najmanje 22 ljudi poginulo je, a 50 je ranjeno u kombiniranom raketnom i minobacačkom napadu na američku vojnu bazu Marez u Mosulu, na sjeveru Iraka, priopćio je u utorak dužnosnik Pentagona. Za sada se ne zna koliki je broj američkih vojnika među poginulima, kazao je isti dužnosnik koji je želio ostati anoniman. "Palo je više raketnih i minobacačkih projektila. Ne radi se o automobilu bombi", pojasnio je dužnosnik, istaknuvši da se točan broj i nacionalna pripadnost žrtava još utvrđuju.
PARIZ
Dvojica francuskih novinara, koje je u kolovozu u Iraku otela islamistička skupina, "oslobođeni su" u utorak, a u srijedu će biti vraćeni u Francusku, rekao je glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Herve Ladsous, prenosi AFP. Islamska vojska u Iraku objavila je da je oslobodila Christiana Chesnota i Georgesa Malbrunota, dvojicu francuskih novinara otetih u kolovozu u Iraku, izvijestila je ranije tv-mreža al-Jazeera. Islamska vojska u Iraku, organizacija koja je preuzela odgovornost za otmicu dvojice francuskih novinara, navela je da ih je oslobodila, te da ih je predala francuskom veleposlanstvu u Bagdadu, objavila je katarska satelitska televizija.
PRIŠTINA
Austrijski predsjednik Heinz Fischer i premijer Poljske Marek Belka posjetili su u utorak svoje vojnike na Kosovu u povodu božićnih blagdana, a razgovarali su i s predstavnicima kosovske vlasti i međunarodne adminstracije. Austrijski predsjednik Heinz Fischer izjavio je da će se na Kosovu nastaviti misija za očuvanje mira. Premijer Poljske Marek Belka je nakon razgovora s predsjednikom Kosova Ibrahimom Rugovom izjavio novinarima da je zadovoljan postignutim napretkom na Kosovu i naglasio da izgradnja demokratskih institucija približava Kosovo Europskoj uniji.
SCHLESWIG
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u utorak njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da sljedeće godine sudjeluje u Moskvi na svečanostima obilježavanja 60. obljetnice sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Putin, koji boravi u dvodnevnom posjetu Njemačkoj, tom je gestom želio potvrditi uzlaznu putanju njemačko-ruskih odnosa, te svoje dobre osobne odnose s njemačkim kancelarom. Ruski čelnik je na zajedničkoj konferenciji za tisak također kazao da je Rusija spremna "surađivati" s oporbenjakom Viktorom Juščenkom ako on pobijedi u drugom krugu predsjedničkih izbora u Ukrajini sljedeće nedjelje. Predsjednik Putin je rekao da "već tri godine ne traje rat u Čečeniji". "Tamo možete na miru provesti božićne blagdane", dodao je. "To ne znači da u Rusiji nemamo problema", kazao je Putin. "Spreman sam podrobno razgovarati s vama o većoj uključenosti Njemačke i Europske unije u rješavanje čečenskog problema", rekao je Putin.
ANKARA
Čelnik oporbene Republikanske narodne stranke (CHP) Denis Baykal optužio je turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana za, kako je rekao, "stvaranje lažne pobjedničke atmosfere" nakon sumita EU 17. prosinca, prenose u utorak turski mediji. Po njegovu mišljenju, bruxellski susret na vrhu oslikao je Tursku kao "drugorazrednu članicu" EU. Baykal je ustvrdio da je Erdogan nakon summita iznio "lažne činjenice" o turskoj "putnoj karti" do punopravnog članstva. Drži da je put do Bruxellesa još previše dug, ako ne i potpuno neizvjestan. Čelnik turskih "republikanaca" smatra da su službenoj Ankari nametnuti teški i neprihvatljivi uvjeti do otpočinjanja pregovora s EU, koji bi trebali početi 3. listopada 2005. Baykal je rekao da se premijer Erdogan do tog datuma obvezao praktički priznati grčki Cipar, u čijoj vladi nema ni jednog turskog predstavnika.
BRUXELLES
Više desetaka tisuća prosvjednika okupilo se u utorak u Bruxellesu zalažući se za zaštitu radnih mjesta, dok su pregovori o plaćama, započeti prije nekoliko tjedana sa poslodavcima, zapali u slijepu ulicu.Prosvjed su organizirala tri glavna belgijska sindikata na temu "radnici zaslužuju bolje", a okupilo se 50.000 osoba, prema podacima organizatora, odnosno upola manje prema podacima policije.Prosvjednici su stigli iz cijele Belgije i predstavljaju brojne gospodarske sektore, a njihova je namjera izvršiti pritisak na poslodavce uoči nastavka teških pregovora o plaćama za 2005.-2006. "Radnici zaslužuju bolje od prijedloga udruženja poslodavaca. Želimo sporazum solidarnosti, a ne sporazum o socijalnoj regresiji, rekao je glavni tajnik kršćanskog sindikata CSC", Josly Piette.
OSLO
Čini se da će Norveška odgoditi svaku novu bitku oko priključenja Europskoj uniji za nekoliko godina, kazao je u utorak premijer Kjell Magne Bondevik. Premijer predviđa da će norveškim općim izborima u rujnu 2005. godine dominirati domaće teme, poput reforme socijalne pomoći, čime će rasprave o priključenju europskom bloku 25-orice pasti u drugi plan. Osim toga, tvrde analitičari, Norveška, treća izvoznica nafte na svijetu, želi prvo vidjeti kako će se odvijati stvari u proširenoj Europskoj uniji. "Mislim da se pitanje norveškog članstva u EU-u neće ozbiljno nametnuti prije druge polovice parlamentarnog mandata", kazao je Bondevik. Mandat novog saziva parlamenta trajat će od 2005. do 2009. godine pa se pokretanje pitanja članstva ne očekuje prije 2007. godine, pojasnio je premijer. "Ne radi se o hitnoj stvari", ustvrdio je Bondevik. Norvežani su dva puta na referendumima glasovali protiv priključenja Uniji, 1971. i 1994. godine. Bondevik je demokršćan i oba je puta članstvu u EU-u rekao "ne".
BRATISLAVA
Oko 200 metara od rezidencije slovačkog predsjednika Ivana Gašparoviča u Bratislavi pronađena je u utorak bomba, priopćila je policija. Prema istom izvoru, radi se o dvije kilograma Semtexa koji zbog greške u detonatoru nije eksplodirao. U predsjedničkoj vili nije bilo nikoga jer se rezidencija renovira. U istom se području nalaze rezidencije nekolicine uglednih slovačkih javnih osoba, poput Milana Knazkoa, bivšeg ministra kulture i sadašnjeg direktora privatne novinske kuće. Ostale pojedinosti zasad nisu poznate.