NEW YORK
Afrička unija bi u sudanskoj regiji Darfur morala što prije razmjestiti oko 3500 vojnika kako bi se zaštitilo lokalno stanovništvo, kaže se u pismu što ga je organizacija za obranu ljudskih prava Human Rights Watch (HWR) poslala nigerijskom predsjedniku Olegunu Obasanju. "Hitno je potrebno u ruralna područja Darfura poslati 3500 vojnika Afričke unije. Tu instituciju također pozivamo da od UN-ova Vijeća sigurnosti zatraži jasan mandat za zaštitu civila u spomenutoj regiji", kaže se u pismu što ga je direktor za Afriku pri HWR-u Peter Takirambudde uputio Obasanju koji trenutačno obnaša dužnost predsjednika UA. Sukobi u području Darfura počeli su u veljači 2003. kad su pobunjenici od vlasti zatražili da se ta sudanska regija prestane marginalizirati te da joj se omogući veća zastupljenost u korištenju prirodnih resursa zemlje. UN je nedavno potvrdio da je humanitarna situacija u području Darfura u ovome trenutku najkritičnija na svijetu. Do sada je poginulo ili je od posljedica gladi li bolesti umrlo više od 70.000 ljudi, a 1,5 milijun ih je bio prisiljen pobjeći iz domova.
TOKIO
Njemački kancelar Schroeder u četvrtak je potvrdio Japanu da će Njemačka poduprijeti zahtjev Japana da postane stalni član Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda. Tijelo koje je glavni tajnik UN-a Kofi Annan zadužio za reformu UN-a, predložilo je dva modela reforme, od kojih jedan predlaže šest novih stalnih članova Vijeća sigurnosti, ali bez prava veta. Vijeće sigurnosti ima pet stalnih članova s pravom veta - SAD, Britaniju, Francusku, Kinu i Rusiju. Japan i Njemačka već dugo tvrde da, kao velike gospodarske sile, zaslužuju primanje u stalno članstvo Vijeća sigurnosti i nedavno su pokrenule kampanju kako bi postigle taj cilj. "Premijer Koizumi postigao je velik uspjeh povezavši Japan, Njemačku, Indiju i Brazil. Te četiri zemlje žele veću odgovornost u vijeću sigurnosti i uzajamno podupiru kandidature", rekao je Schroeder u Tokiju. "Reformirano Vijeće sigurnosti mora dobiti nove stalne članove i mora uzeti u obzir globalnu važnost velikih država na jugu, ali i industrijskih država koje pridonose svjetskom miru i međunarodnoj sigurnosti", dodao je Schroeder.
CUZCO
Predstavnici dvanaest zemalja Južne Amerike koji su se sastali u peruanskom Cuzcu osnovali su Zajednicu država Južne Amerike čiji je cilj ekonomska i politička integracija podkontinenta. Peruanski predsjednik Alejandro Toledo, domaćin trećega summita zemalja Južne Amerike istaknuo je kako će sudionici skupa ostvariti san "oslobodioca" Simona Bolivara o ujedinjenju južne Amerike. Osnivanje zajednice zemalja u kojoj živi više od 361 milijun stanovnika, nova je faza na putu integracije kontinenta. U prisutnosti osam od dvanaest predsjednika južnoameričkih zemalja potpisana je "Deklaracija iz Cuzca". Deklaraciju su potpisali predsjednici ili drugi visoki dužnosti Argentine, Bolivije, Brazila, Kolumbije, Čilea, Ekvadora, Gvajane, Paragvaja, Perua, Surinama, Urugvaja i Venezuele. U deklaraciji se među ostalim kaže kako su "predsjednici južnoameričkih zemalja okupljeni u Cuzcu, koji iskazuju težnje i želje njihovih naroda o integraciji, jedinstvu i stvaranju zajedničke budućnosti, odlučili osnovati Zajednicu država Južne Amerike". Na taj će se način omogućiti stvaranje prostora za zajedničko tržište zemalja koje djeluju kroz savez Mercosur što ga čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, onih koje djeluju kroz Zajednicu andskih država (CAN) - Kolumbiju, Vanezuelu, Peru, Boliviju i Ekvador kojima će se pridružiti Čile, Gvajana i Surinam. Proces integracije nadzirat će Meksiko i Panama.
SARAJEVO
Stvarni broj žrtava rata u Bosni i Hercegovini manji je od 150 tisuća, izjavio je Mirsad Tokača predsjednik Istraživačko-dokumentacijskog centra BiH sa sjedištem u Sarajevu u tekstu koji je u četvrtak objavilo sarajevsko "Oslobođenje". Tokača i njegov centar uz financijsku potporu norveške vlade tijekom protekle godine aktivno su prikupljali podatke o žrtvama rata u BiH uspoređujući sve dostupne izvore. Prema tim pokazateljima, u BiH je tijekom rata stradalo "više od 100 a manje od 150 tisuća ljudi". Taj je broj znatno manji od onoga kojim se do sada spekuliralo, a maksimalne procjene su se kretale od 200 do 250 tisuća žrtava. "Tragedija neće biti manja ako se kaže stvarna brojka žrtava. Laži o brojkama samo vode tome da mi uvijek budemo u sferi mraka, uvijek nečiji zatočenici", kazao je Tokača dodajući kako njega i njegov centar interesira stvarni broj koji će obuhvatiti sve žrtve na svim stranama. On je objasnio kako se radi precizna dokumentacija koja će točno utvrditi identitet stradale osobe, okolnosti pod kojima se to dogodilo.