BRUXELLES
Europsko vijeće, koje okuplja šefove država ili vlada zemalja članica EU-a, trebalo bi u petak u Bruxellesu donijeti odluku o datumu početka pristupnih pregovora s Hrvatskom. Nizozemsko predsjedništvo EU-a predložilo je u nacrtu zaključaka da se pregovori s Hrvatskom otvore u travnju 2005. pod uvjetom da do tada puna suradnja s Haškim sudom bude potvrđena. Riječ je o prijedlogu koji je usuglašen početkom tjedna na Vijeću ministara. Jedina izmjena je u tome što je popunjen prazan prostor za datum, ali je naveden samo mjesec travanj bez točnog dana. Nacrt se još može promijeniti na radnoj sjednici Europskog vijeća. Europski čelnici očekuju također odgovor Turske na ponudu da se s Ankarom otvore pregovori 3. listopada sljedeće godine, o čemu su se dogovorili u četvrtak navečer tijekom radne večere. Oni su se usuglasili da je cilj pregovora s Ankarom punopravno članstvo, ali da je to otvoren proces čiji se ishod ne može unaprijed zajamčiti.
BRUXELLES
Europska unija postavila je Turskoj teške uvjete za otvaranje pristupnih pregovora u listopadu iduće godine, piše u petak agencija Reuters uoči ključnih pregovora s turskim premijerom na povijesnom summitu EU-a. Europski čelnici donijeli su u četvrtak povijesnu odluku da Turskoj ponude otvaranje pregovora 3. listopada 2005., no naglašavaju da Turska, ključna članica NATO-a, mora do tada poduzeti korake prema normalizaciji odnosa s Ciprom, što je za Ankaru iznimno osjetljivo pitanje. Turski premijer Tayyip Erdogan otišao je s ponoćnog sastanka s nizozemskim premijerom Janom Peterom Balkenendeom bez postignutog dogovora, kazavši samo: "Zaželimo sve najbolje". U nacrtu zaključaka summita jasno se navodi da EU od Turske očekuje da u petak parafira sporazum kojim de facto priznaje Cipar i potpiše ga prije otvaranja pregovora o pristupu. U tekstu se navodi da Turska mora potpisati protokol kojim se njezin sporazum o pridruživanju EU-a proširuje na deset novih članica Unije, uključujući Cipar, prije početka pristupnih pregovora.
ZAGREB
Hrvatska se, po prvi put do sada, obvezala na dobrovoljni doprinos od 10.000 američkih dolara s ciljem potpore operacijama i aktivnostima UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) diljem svijeta u 2005. godini, priopćilo je u petak predstavništvo UNHCR-a u Hrvatskoj. "Moramo i dalje proširivati našu bazu donatora, a vrlo mi je drago što se nove države počinju isticati. Pozdravljamo Hrvatsku, Libiju, Rumunjsku i Venecuelu koje su se, po prvi put, pridružile klubu zemalja donatora", kazao je visoki povjerenik UNHCR-a Ruud Lubbers, prenosi se u priopćenju. Činjenica da je Hrvatska po prvi put preuzela obvezu dobrovoljnog doprinosa UN-ovoj agenciji za izbjeglice odražava ogromne promjene kroz koje je ta mlada država prošla otkad je UNHCR došao u zemlju 1991. godine - od primateljice humanitarne pomoći UN-a u posljednjoj dekadi 20. stoljeća, kada je udomaćila stotine tisuća izbjeglica i prognanika, do zemlje donatora UNHCR-a, dodaje se u priopćenju.
GAZA
Pet Palestinaca poginulo je, a troje je nestalo u urušavanju ilegalnog tunela za krijumčarenje koji povezuje pojas Gaze i Egipat, objavili su u petak očevici i izraelska vojska. Izraelski vojnici koji kontroliraju to područje dopustili su vozilima palestinske hitne pomoći pristup mjestu nesreće i izvlačenje stradalih, prenosi Reuters. Njemačka novinska agencija dpa navodi da su takvi tuneli uobičajeni na graničnim područjima palestinske samouprave i koriste se za krijumčarenje robe i oružja.
FALLUJA
Obitelji koje su pobjegle iz Falluje uoči američkog napada prije mjesec dana mogu se početi vraćati u neke dijelove tog grada, rekao je u petak gradonačelnik Falluje. "Američke snage omogućit će obiteljima da se vrate u četvrt Andalus počevši od danas prema desetodnevnom rasporedu", rekao je gradonačelnik Mahmud Ibrahim, govoreći o četvrti na jugozapadu Falluje. Nije poznato je li se netko već vratio u Falluju, u grad iz kojeg je uoči američkog napada izbjeglo više od 200.000 ljudi. Američke snage dosad su izbjeglicama branile povratak, tvrdeći da prvo treba obnoviti osnovnu infrastrukturu.
PARIZ
Sirijski vozač i prevoditelj otet u kolovozu u Iraku zajedno s dva francuska novinara, namjerava zbog zlostavljanja tužiti svoje američke osloboditelje, objavio je u petak francuski list Le Parisien. Mohammada al-Jundija pritvorili su i devet dana ispitivali američki marinci, nakon što su ga oslobodili 11. studenoga u Falluji. On tvrdi da su ga marinci tijekom pritvora zlostavljali i prijetili mu smrću. Nije mu bio dopušten kontakt s obitelji i odvjetnikom, kao niti liječnički pregled nakon što su ga kao taoca tri mjeseca držali radikalni muslimanski otmičari. Al-Jundi je dodao da su ga nakon provedene istrage ostavili na ulicama Falluje bez dokumenata i obuće.
MOSKVA
Vlasti u srednjoazijskoj državi Turkmenistanu očekuju da će na nedjeljnim parlamentarnim izborima u toj državi odaziv biti velik, poput odaziva u pojedinim regijama Ukrajine za vrijeme predsjedničkih izbora, te na posljednjim turkmenistanskim izborima - gotovo 99 posto. I dok su međunarodni promatrači već izbore u Turkmenistanu proglasili "sprdnjom", turkmenistanski dužnosnici tvrde da će odaziv biti vrlo velik. "Ne shvaćamo ih ozbiljno i ne motrimo izbore u Turkmenistanu", kazala je Erika Dailey iz instituta Otvoreno društvo Georgea Sorosa. "Izbori u Turkmenistanu su besmisleni", dodala je. Odaziv na parlamentarnim izborima 1999. godine na kojima je sudjelovala samo jedna stranka bio je 98,9 posto. Rezultate izbora odbacile su međunarodne institucije.
BANJA LUKA
Na štandovima u središtu Banje Luke ovih su dana, uz božićne i novogodišnje čestitke, u prodaji i veliki kalendari s likovima haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića, no čini se da im primat u prodaji više nije zajamčen u odnosu na druge 'konkurente'. Izloženi su i kalendari sa slikom četničkog 'generala' Draže Mihailovića, ali i maršala Josipa Broza Tita. Prodavače, kako tvrde, "ne uznemiravaju ni policija, niti inspektori". Osobito su, kažu prodavači, na cijeni "Titovi kalendari", jer su likovi Karadžića, Mladića i Mihailovića višegodišnjim pojavljivanjem u ponudi već "istrošeni".