PIRAN/LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u subotu da Hrvatska nije glavni slovenski problem jer će Ljubljana sljedeće godine biti najviše angažirana na poslovima predsjedavanja Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). "Hrvatska nije glavni problem Slovenije", rekao je Rupel u razgovoru za glavni dnevnik državne televizije, zamoljen da komentira "ponovni incident u Piranskom zaljevu" o kojemu su tijekom dana javljali slovenski elektronički mediji i tiskovna afgancija STA. "Tu stvar će biti potrebno regulirati na nižoj razini, ne bih žurio s brzim reakcijama ili naglim odlukama. Imamo dobru poziciju i dovoljno vremena", rekao je Rupel.
Inače, slovenski je ministar najavio svoje skorašnje posjete Moskvi i Washingtonu u sklopu preuzimanja predsjedanja OESS-om. Rekao je da će jedan od prioriteta slovenskog predsjedanja tom organizacijom biti jugoistočna Europa i Kosovo. Rupel je sugerirao da će za bilateralne odnose sa državama zapadnog Balkana Slovenija iduće godine imati malo vremena, ali da će njena politika u okviru OESS-a biti lokalno obojena i usmjerena na stabilizaciju u regiji, a isto tako na jaču međunarodnu profilaciju Slovenije i njen identitet u međunarodnim odnosima.
ZAGREB
Hrvatski vozač kamiona Damir Mikulić u nedjelju stiže u Hrvatsku, nakon što je dva mjeseca proveo u američkom zatvoru u Iraku, rekao je u subotu voditelj radne skupine hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova za događaje u Iraku Vinko Ljubičić. Mikulić je pušten iz zatvora, a da to nitko nije znao, ali ga je vidio i prepoznao kolega iz SiCG Dean Gvozdanović i prebacio ga do turske granice. Hrvatski je vozač iz Iraka u Tursku prešao u petak oko 10.30 sati i javio se svojim roditeljima. Prve su informacije govorile kako je krenuo prema Istanbulu, odakle se u subotu zrakoplovom trebao uputiti za Zagreb.
"Došlo je do promjene plana i Mikulić je jutros stigao u Ankaru. Tamo ga je dočekalo osoblje hrvatskog veleposlanstva, koje će mu pružiti svu potrebnu pomoć", rekao je Ljubičić u telefonskom razgovoru za Hinu. Prema njegovim riječima, Damir Mikulić će prespavati u glavnom gradu Turske, iz kojeg će ujutro krenuti za Istanbul, a potom za Zagreb. U zagrebačkoj zračnoj luci potvrdili su da zrakoplov iz Turske, prema redu letenja, treba stići u 15.10 sati.
RIM
Papa Ivan Pavao II. primio je u subotu u Vatikanu novog hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici Emilija Marina, koji je tom prilikom Papi predao vjerodajnice. Papa je tijekom audijencije naglasio kako se sa zadovoljstvom prisjeća "lijepe i gostoljubive Hrvatske, koju je s veseljem pohodio čak tri puta". "Zadnje apostolsko hodočašće, ono prošlogodišnje, podudarilo se s mojim 100. međunarodnim putovanjem. Svaki put sam se mogao osobno uvjeriti koliko su očiti znakovi ucijepljenosti kršćanstva u život tamošnjih ljudi", rekao je Papa. Ivan Pavao II. je izrazio uvjerenje da će "Hrvati nastaviti i dalje graditi vlastitu povijest te će, čvrsto oslonjeni na svoj duhovni identitet, zajednici europskih naroda moći pružati vlastito iskustvo". "Želim zbog toga da se sretno okončaju pojačana nastojanja kako bi postali sastavni dio ujedinjene Europe, te dijelim zabrinutost da bi usporeni pristup Hrvatske Europskoj uniji mogao nanijeti štetu postupku provedbe demokratskih reformi ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama tamošnjega dijela europskoga kontinenta, koje su sa živom nadom krenule prema europskim integracijama", kazao je Papa.
MOSTAR
Banjalučki biskup Franjo Komarica ustvrdio je u subotu kako se na područje srpskoga entiteta u Bosni i Hercegovini vratilo samo 12.000 Hrvata, od 220.000 koliko ih je prije rata živjelo na tom prostoru. Komarica je na konferenciji za novinare u Banja Luci povodom 'Nedjelje Caritasa' opetovao optužbe da međunarodna zajednica, vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta, ali i Hrvatska, nemaju političke volje pomoći povratak prognanika u BiH i cijeloj regiji. Banjalučki biskup te je tvrdnje potkrijepio navodima da se 1996. godine svojim prijeratnim domovima željelo vratiti 13.000 prognanih katolika tada smještenih u Švicarskoj. Nakon što se utvrdilo da ne postoje uvjeti za povratak, raselili su se širom svijeta, dodao je Komarica.
ZAGREB
Viktor Juščenko, oporbeni kandidat na predsjedničkim izborima u Ukrajini, bio je žrtva trovanja dioksinom, rekao je u subotu glavni liječnik bečke bolnice Rudolfinerhausa Michael Zimpfer. "Nema nikakve dvojbe da je bolest uzrokovana trovanjem dioksinom", izjavo je Zimpfer, vođa liječničkog tima cijenjene bečke privatne klinike koji je napravio kompletne pretrage nad Juščenkom. "Nalazi pokazuju vrlo visoku koncentraciju dioksina, koji je u organizam unesen najvjerojatnije oralnim putem", dodao je Zipfer. Dijagnoza je postavljena na promjenama na koži, uzorcima krvi i histološkim nalazima, izjavio je Zimpfer na konferenciji za novinare. Ta završna dijagnoza postavljena je na temelju kompletnih pretraga, uključujući i nuklearnu medicinu, provedenih tijekom noći. Provjereno je funkcioniranje svih organa, pa i kostura, kako bi se ustanovilo kakvi su problemi nastali, rekao je bečki liječnik. Juščenko (50), koji će se krajem mjeseca suprotstaviti premijeru Viktoru Janukoviču u ponovljenom drugom krugu predsjedničkih izbora, u bečku je bolnicu stigao u petak navečer. Juščenko svoju bolest smatra posljedicom pokušaja trovanja. Prvi znakovi bolesti pokazali su se u rujnu tijekom predsjedničke kampanje, zbog čega je proveo tjedan dana u bolnici u Beču. U međuvremenu je imao velikih zdravstvenih problema s probavom i strašne bolove u leđima, zbog kojih je izravno kroz kateter u kralježnicu morao dobivat morfij, a lice mu je postalo podbuhlo i prekriveno ožiljcima.
RABAT
Američki pozivi na provedbu reformi na Bliskom istoku i oprečni arapski zahtjevi da se prethodno mora razriješiti izraelsko-palestinski sukob, obilježili su prvi međunarodni sastanak "Forum za budućnost" koji je završen u subotu u Rabatu. "Forum za budućnost", kojim su zajednički predsjedavali američki državni tajnik Colin Powell i marokanski ministar vanjskih poslova Mohamed Benadssa, nastao je iz američke inicijative za poticanje političkih, ekonomskih i socijalnih reformi na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. U Rabatu se u subotu razgovaralo o pitanjima demokracije, ekonomskog razvoja i civilnog društva na tom području. Na sastanku su sudjelovali ministri vanjskih poslova i financija više od 20 zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike te članica G8. Washington je tijekom cijelog skupa ustrajao da je ekonomska i politička modernizacija Bliskog istoka nužna za borbu protiv terorizma. Američki državni tajnik na odlasku Colin Powell je izjavio da se Washington obvezuje na aktivan rad na rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba, ali i naglasio da "reforme ne moraju čekati da se taj sukob završi". "Nismo zanemarili probleme u regiji, a na vrhu izazova je svakako situacija između Izraelaca i Palestinaca. Međutim, ne možemo ignorirati činjenicu da se reforme moraju nastaviti. Dijete koje treba obrazovanje neće dati doprinos društvu ako bez ostane bez tog obrazovanja", slikovito je rekao Powell na kraju konferencije.
TAIPEI
Tajvanske oporbene stranke, koje zagovaraju tješnje veze s Kinom, osvojile su više od pola od 225 mjesta u parlamentu, priopćilo je u subotu Središnje izborno povjerenstvo, što je ishod koji će zasigurno obradovati službeni Peking. Analitičari su na subotnje parlamentarne izbore gledali kao na referendum o proneovisnoj politici prema Kini predsjednika Chena Shui-biana i kao na šansu da predsjednik dobije mandat za reforme. Središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da je oporbena Nacionalistička stranka (Kuomintang) osvojila 79 mjesta, njezina saveznica Narodna stranka 34, a druga saveznica Nova stranka jedno mjesto. Chenova Stranka demokratskog napretka (DKK) dobila je 89 mjesta, a Unija tajvanske solidarnosti 12 mjesta. Ostatak mjesta otišao je neovisnim kandidatima i drugim skupinama.
BEOGRAD
Uprava za borbu protiv organiziranog kriminala (UBPOK) MUP-a Srbije prije tri dana je privela haškog optuženika Vinka Pandurevića, umirovljenog generala Vojske Republike Srpske, kojega Haški sud (ICTY) tereti za genocid u Srebrenici 1995. godine, te su u toku pregovori o njegovoj predaji Vladi Republike Srpske ili Vladi Srbije, izjavio je neimenovani izvor agenciji Srna, a prenosi Radio B92 u subotu poslije podne. Ministar pravosuđa u Vladi Srbije Zoran Stojković izjavio je u subotu za Radio B92 da nema nikakvih saznanja o predaji Vinka Pandurevića, te da njegov nedavni susret s ministrom unutarnjih poslova Republike Srpske Darkom Matijaševićem nema nikakve veze s tim haškim optuženikom. "S Matijaševićem sam razgovarao samo o tome da Srbija dozvoli da se fotokopiraju određeni dokumenti, potrebni Republici Srpskoj za eventualna suđenja", kazao je Stojković. Savjetnik predsjednika Srbije Jovan Simić je za isti radio kazao da je Pandurević kontaktirao organe Republike Srpske, ali da ne zna da li još traju pregovori ili se on već predao vlastima.
LJUBLJANA
Bivši slovenski premijer Anton Rop u subotu je ponovo izabran za predsjednika liberalnih demokrata (LDS), stranke koja je poražena na slovenskim parlamentarnim izborima 3. listopada i nakon 12 godina na vlasti prešla u opoziciju. Rop na izvanrednom stranačkom kongresu na Bledu nije imao protukandidata, a obećao je konsolidaciju stranke i smirivanje prisutnih frakcijskih neslaganja. Za njega je glasalo 320 delegata stranke, 61 je bio protiv, a 12 glasačkih listića bilo je nevažećih. Delegati su izabrali i pet potpredsjednika LDS-a, među kojima je najpoznatije ime Jelka Kacina, nekadašnjeg ministra obrane, od nedavno zastupnika Europskog parlamenta. Sa samo tri glasa protiv usvojen je i Ropov prijedlog da nakon isteka 100 dana mira koju će stranka dati sadašnjoj vladi desnog centra Janeza Janše, LDS formira svoju vladu u sjeni. Rop je LDS preuzeo prije dvije godine, nakon što se tadašnji premijer i predsjednik stranke Janez Drnovšek na sredini mandata svoje treće koalicijske vlade odlučio kandidirati za predsjedika države.
DELFT
Nizozemski princ Bernhard, otac kraljice Beatrix, koji je umro 1. prosinca u 93. godini, pokopan je subotu uz vojne počasti u Delftu, u grobnici kraljevske obitelji u kojoj je u ožujku ove godine pokopana i njegova supruga kraljica Juliana. Pogrebna povorka krenula je iz kraljevske palače u Haagu. Duž 12 kilometara duge ceste koja iz toga grada vodi do Delfta stajalo je 9.000 pripadnika počasne straže. Unatoč iznimno hladnom vremenu, princa Bernharda na posljednji je počinak ispratilo oko 45.000 stanovnika Nizozemske. O prinčevu životu u crkvi Nieuwe Kerke u kojoj se nalazi kraljevska kripta govorio je pastor Carel Ter Linden. Osim kraljice Beatrix, pogrebu su nazočile njezine tri sestre, princeze Irena, Margriet i Christina te ostali članovi kraljevske obitelji. Uz predstavnike kraljevskih obitelji Grčke, Maroka i Jordana, na pogrebu su bili i belgijski kralj Albert II, španjolski kralj Juan Carlos i kraljica Sofija, danski princ Henrik, britanski princ Philip, švedski kralj Carl Gustav i kraljica Silvija, norveški kralj Harald i kraljica Sonja te mnogi drugi pripadnici europskog plemstva.