KIJEV
Ukrajinski parlament usvojio je u subotu na izvanrednoj sjednici neobvezujuću rezoluciju kojom se utvrđuje postojanje nepravilnosti tijekom glasovanja u drugom krugu predsjedničkih izbora, traži se poništavanje tog kruga izbora i raspuštanje središnjeg izbornog povjerenstva. Rezolucija je prihvaćena s 307 glasova "za", samo jednim glasom protiv i 106 suzdržanih zastupnika. Odluka parlamenta nije obvezujuća, ali ipak za oporbu predstavlja pobjedu dva dana prije nego Vrhovni sud prouči žalbu o nepravilnostima zabilježenim tijekom predsjedničkih izbora. Na izvanrednoj sjednici parlamenta zastupnici su se točku po točku izjašnjavali o globalnoj rezoluciji usmjerenoj na izlazak iz političke krize koja traje od objave rezultata drugog kruga ukrajinskih predsjedničkih izbora.
ŽENEVA
Sedmorica švicarskih vatrogasaca smatraju se mrtvima nakon što se u subotu na njih srušio krov u plamtećoj podzemnoj garaži u gradu Gretzenbachu. Nekoliko stotina spasitelja fanatično rade kako bi raskrčili ruševine, ali strahuje se da zatočenim vatrogascima nema spasa, objavio je šef lokalne vatrogasne službe Paul Haus. Požar u podzemnoj garaži u Gretzenbachu, gradu između Basela i Zuericha, izbio je u subotu ujutro, a na lice mjesta poslano je 11 vatrogasaca. U trenutku gašenja požara na njih se srušio krov. Trojica su se sama uspjela izvući iz ruševina, a jednoga su izvukli spasitelji i odveli u bolnicu zbog udisanja dima. Uzroci požara još nisu poznati.
RIM
Na svečanosti u bazilici svetog Petra u Rimu papa Ivan Pavao II. predao je u subotu carigradskom patrijarhu Bartolomeju I. relikvije svetih Grgura Nazianzemskog (oca crkve grčkog jezika) i biskupa Konstantinopolija u 4. stoljeću) i Ivana Crisostomskog (biskupa Konstantinopolja 397. g.). Na početku današnjeg obreda Bartolomej I. je zagrlio i poljubio Papu, koji je rekao kako je predaja relikvija dobar trenutak za nastavak molitve za ujedinjenje kršćana. "Neću se nikada umoriti u traganju za ujedinjenje sljedbenika Krista", rekao je Papa. Bartolomej I. je "povijesnim i bratskim gestom" Katoličke crkve nazvao predaju relikvija i što pokazuje kao "ne postoje u Kristovoj Crkvi nepremostivi problemi kada se ljubav, pravda i mir susreću". Na ekumenskoj svečanosti pjevale su se latinske i grčke pjesme. Papa je poljubio urne s relikvijama svetaca i predao ih Bartolomeju I. koji ih je primio i također poljubio. Dvojica poglavara sjedili su jedan pokraj drugoga i obojica su govorili o jedinstvu crkve.
BOGOTA
Kolumbijski marksistički pobunjenici planirali su ovoga tjedna ubiti američkog predsjednika Georgea W. Busha kada se nalazio u posjetu kolumbijskom lučkom gradu Cartageni, rekao je u subotu visoki kolumbijski dužnosnik. "Prema doušnicima i drugim izvorima, dobili smo informacije da su članovi FARC-a dobili nalog svojih vođa da napadnu predsjednika Busha", izjavio je novinarima ministar obrane Jorge Alberto Uribe. Ministar nije želio iznijeti nikakve pojedinosti o prijetnji. Bijela kuća izvješće nije željela komentirati, kao ni američka tajna služba, koja je zadužena za predsjednikovo osiguranje. Bush je Cartagenu posjetio u ponedjeljak, na povratku s foruma APEC-a u Čileu. Kolumbijske revolucionarne oružane snage (FARC) imaju 17.000 pripadnika i već se 40 godina bore protiv kolumbijskih vlasti.
PARIZ
Tisuće Francuza prosvjedovale su u subotu protiv nasilja nad ženama nakon što je francuska vlada prije nekoliko dana najavila mjere za borbu protiv nasilja u obitelji koje trpi svaka deseta žena u zemlji. U prosvjedu u Parizu, prema organizatorima, sudjelovalo je oko 8.000 ljudi, dok policija tvrdi da ih je bilo manje od 3.000. Više od 1.000 ljudi u Marseilleu je u tišini prosvjedovalo protiv ubojstva Ghofrane Haddaoui, 23-godišnje Tunižanke koja je prošloga mjeseca iz još nepoznatih razloga kamenovana na smrt. "Šest žena svakog mjeseca ubijaju njihovi partneri. U zemlji koja bi trebala braniti jednakost između muškaraca i žena, to se ne može tolerirati", upozorava ljevičarka Arlette Laguiller, koja je sudjelovala u prosvjedu u Parizu. Francuskinje zaostaju za muškarcima u gotovo svim vidovima javnog života. U parlamentu primjerice zauzimaju samo 12 posto mjesta, što je jedan od najnižih postotaka u Europi, i to unatoč zakonu koji bi trebao poticati izbornu jednakost.
OUAGADOUGOU
Na desetom summitu frankofonije koji je održan u glavnom gradu Burkine Faso prihvaćena je u subotu "Deklaracija iz Ouagadougoua" koja potvrđuje velike prioritete frankofonije. U tom dokumentu na 14 stranica šefovi frankofonih država i vlada izjavljuju da održivi razvoj počiva na "pet stupova": "kontroliranom i zdravom vođenju prirodnih izvora, stalnom gospodarskom napretku, pravednom duštvenom razvoju koji se poziva na snošljivost i počiva na obrazovanju, jamčenju demokracije i pravne države svim građanima te na velikom otvaranju kulturnoj i lingvističkoj raznolikosti". Deklaracija podsjeća na prioritete ljudskih prava i poštivanje demokracije i izjašnjava se protiv terorizma. Deklaracija također spominje napore frankofonih zemalja u rješenju sukoba i kriza na Bliskom Istoku među kojima u Iraku, Haitiju, Obali Bjelokosti, Gvineji Bisao, Ekvatorijalnoj Gvineji, području Velikih Jezera, u Darfuru (zapad Sudana) i u Somaliji. Hrvatska je u petak postala članicom međunarodne organizacije frankofonih zemalja u svojstvu zemlje promatrača, doznaje se od izvora u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu.
BERLIN
Ministri kulture iz devet zemalja Europske unije zatražili su u subotu u Berlinu da se u Ustav Europske unije uključi i Povelja o kulturi. Povelja, koju zagovaraju ministri kulture Njemačke, Francuske, Poljske, Nizozemske, Mađarske, Češke, Estonije, Slovenije i Latvije, trebala bi sadržavati "sve elemente koji nas povezuju u kulturnoj raznolikosti" Europe, stoji u potpisanom tekstu. Izjava je prihvaćena u završnici dvodnevne konferencije o kulturi u njemačkoj prijestolnici, održanoj pod naslovom "Dati Europi dušu". U preambuli Ustava EU izrijekom se spominje intelektualno naslijeđe i zajedničke vrijednosti Europe, kazala je njemačka ministrica kulture Christina Weiss. Dodala je da bi te vrijednosti trebala sadržavati i europska kulturna povelja. Potpisnici teksta nastavit će na idućem sastanku u Parizu, u proljeće 2005., raditi na području kulture, koja je jedan od kamena temeljaca na kojima je sagrađena Europa.